News ma SocietyLauiloa

Byukenen Dzheyms: talaaga ma le ata

Tulaga i ai o se liʻo faamanuiaina, lauiloa ma lauiloa tagata e mafai ona e feiloai namesakes atoa, e le tupu. Ae i lalo o le iloa ai le igoa o Byukenen Dzheyms nisi o tagata lauiloa, o se tasi lea ua faia se saofaga tele i le atinae o le tamaoaiga o ona po nei. Sa i ai foi le tagata e ona le igoa lava e tasi o se faipisinisi Amerika faamanuiaina, o ia lea o se pisinisi tele tapaa, ma le peresitene o le US. I lenei mataupu tatou te vaai i le tala o soifuaga o uma le mataʻina James Buchanan, faapea foi ma aoao e uiga i le galuega ona o lea ua avea i latou ina lauiloa.

Mai Nobel laureate ma le peresitene o le XV US i le toa tusi faʻaluma mafaufauga

Ina ia aso, o loo i ai le tele o Amerika, o lona igoa le maua o le tuufaatasiga - Dzheyms Byukenen. Nei tagata e le o fesootai ma le tasi i le isi gaoioiga faapolofesa. O se tasi o i latou - o le faipisinisi lalolagi malosi ma industrialist o le senituri XIX, lea amassed faitau piliona i alamanuia tapaa. Lua - Nobel Taui-manumalo tamaoaiga Dzheyms Byukenen, teori filifiliga lautele lea e nei faaaogaina e economists ma saienitisi faaupufai i le lalolagi atoa.

O le igoa lava lea e tasi e pei o le toa lua talu ai o lo tatou mataupu, ofuina XV o le Iunaite Setete Peresitene. Aue, le mafai ona tatou fai atu ia alu ifo i le talafaasolopito o ona o ni tulaga taualoa faapitoa, ae o lenei Buchanan foi se mea o le a faaoso ai - o le maliega o le talafaasolopito o Amerika taʻua o ia o le peresitene o le sili ona leaga i le talafaasolopito umi o le uma o le ISA.

O le lisi o tagata e umia lauiloa o lenei igoa e mafai ona mafua le isi toa, e ui lava, o mafaufauga o se tasi lenei. Avea i latou ma se tasi o le amio tusi faʻaluma kinovselennoy ofo - fitafita e igoa Dzheyms Byukenen (Bucky Barnes). E foliga mai i le senituri XXI, o le Maimoaga mafai ona vaai i le tele o ata tifaga ei ai se mea e mafai ona faateʻia. Ae faatasi ai ma Bucky Barnes liliu mai uma ese. "Ua iloa ili 'ofo mo lo latou tuuto i comics ma le alofa i lona uiga o le kamupani o lona uiga o mafaufauga. Iinei ma Byukenen Dzheyms, o se tasi aso le avea ma vaega o le tala o comics, e pei o se soifua ai ma avea ma se tagata moni. alu lea e mafai ona ausia i le uiga o le i luga o le initaneti faapaiaina ili faatulagaina le kamupani ata tifaga lona talaaga, solo faapaiaina ia te ia ma faamatala uma le gaoioiga i-screen o lenei toa.

I lenei mataupu o le a tatou vaai atu i le tala o soifuaga puupuu o uma le lauiloa James Buchanan, ma faailoa atu e ausia ai, ona o lea ua latou talafaasolopito. Fausia "ofo," o se talaaga o le olaga o Bucky Barnes, i tatou, ona o le faamasinoga tonu ma lona ili faamaoni, o se vaaiga puupuu i le faaiuga o lenei mataupu.

O le manumalo tamaoaiga tele ma le Nobel Taui

O le talaaga muamua o Buchanan lea tatou mafaufau o le a avea tagata o lona igoa atoa - Dzheyms Makgill Byukenen Jr ..

Na soifua mai i le 1919, i se tasi o le setete o Amerika, valaauina Tennessee. Lana uluai faavaeina o se lumanai Nobel Taui manumalo o le kolisi aoaoga o le faiaoga i le lotoifale. aoaoga maualuga (faailoga o le matuaofaiva), o se alii talavou mai le Iunivesite o Tennessee, manuia faauu le poto o tamaoaiga. Ina ua maea le tatalaina o ona toetoe vave tusia i le autau. Ina ua mavae le tufaina o le faavae o aoaoga faamiliteli i le aoga o le gataifale, sa ia auauna atu i Guam, faapea foi i le laumua o le solomuli i Harbor Pearl.

maua lona faafomai i tamaoaiga Dzheyms Makgill Byukenen ua mavae le taua, i le 1948, i luga o le faavae o le Iunivesite o Chicago. Mo se taimi umi na ia aafia i se galuega e aoao faamanuiaina, faitauina ai ana aoaoga i le Iunivesite o Virginia, faapea foi ma le iunivesite aupito sili ona lauiloa o Tennessee ma Florida.

I le 1969, na avea ai le Faatonu Sili muamua lava o le Nofoaga Autu mo le Suesuega o le Malo Filifiliga. O ia o le peresitene foi o le i Sisifo ma Saute Association Tamaoaiga, na ia faia se sui peresitene o le honorary o le Faalapotopotoga o Amerika Tamaoaiga. pepa Faasaienisi tusia e Buchanan, o loo i ai mea i luga o le autu o le aitalafu a le Malo, o le talitonuga o le auaunaga soofaatasi, teori libertarian, o le faagasologa o le palota ma macroeconomics.

O le galuega, lea na aloaia i le tamaoaiga faaupufai lalolagi

Dzheyms Byukenen - o le tamaoaiga, o lona galuega faaaogaina o le faavae o le faasaienisi faaupufai po nei ma le tamaoaiga. O Ia o le faavaeina o Virginia Aoga a tamaoaiga faaupufai. Lana galuega na avea ma se vaega taua mo suesuega atili faamaonia ai e faapea o le malosiaga eseese lē o le tamaoaiga ma mea e fiafia patino o faaupufai tagata i ai se aafiaga tuusao i luga o le faiga faavae tau tamaoaiga o atunuu taitasi.

O le manatu o tagata lautele filifiliga e James Buchanan faatagaina o ia e avea ma ana tusitala a Nobel laureate. Lenei tagata ola i se olaga si umi, na maliu o ia i Ianuari 2013. I aso nei e masani o lona igoa o le saienisi faaupufai uma ma le tamaoaiga, ma le tele o ana galuega faasaienisi ua lautele faaaoga i le suesueina o le talitonuga ma le faatinoga o le faia o faaiuga faaupufai ma le tamaoaiga.

tycoon tapaa ma le tamā o sikaleti nei

igoa atoa o le tagata lea e leʻo puupuu tatou te vaai atili - Dzheyms Byukenen Duke. Na soifua mai i North Carolina ia Tesema 1856. ua taʻua o Ia o le tama o sikaleti ona po nei, ma mo mafuaaga lelei.

I le 1880 o ia ma lona uso na avea ma se tauiviga pulea tapaa, na faavaeina e lo latou tamā - Washington Duke. Le taimi muamua, o lo latou fale gaosi na o se tamai niche i le pisinisi tapaa. Ae lua tausaga mulimuli ane, o loo maua James se vaaiga fou. Afai luma manually faapupuu tagata faigaluega sikaleti uma, ae o le taimi nei, ma le le toe afio mai o le masini mo le gaosiga o otometi sikaleti, e mafai ona faatelevaveina le faagasologa o le tele o taimi. Ma le talavou Duke faia mea uma e faia lenei masini ia atiina ae.

Na ia maua se laisene mo le masini muamua a le lalolagi, faagasologa gaosiga sikaleti otometi fausia e inisinia James Bonsakom. ua aulia le gaosiga o fale gaosi se tulaga fou. O le masini lemu faamo- moo tasi sikaleti ma naifi e lē gata e feauauaʻi i le mamao tutusa, e vavae ai i le tele o ē laiti. O le iuga o ia o loo faapupuu i lima i luma o tagata faigaluega i le tapaa mai mago i fafo, i le taimi nei ma sa impregnated le faamoemoe lava lea e tasi ma vailaau faapitoa. Foi, e faaleleia ai le tofo o le pala fou sikaleti i limulimu, glycerol po o suka.

Aofai o sikaleti Saunia faateleina ma saosaoa maoae. Afai i luma o tagata faigaluega gaosi James i le suiga e mafai ona maua ai se tapulaa maualuga o le 200 sikaleti, i le taimi nei, o le masini mo le suiga faigofie ona avatu i ai mai le 120 afe. Iunite! I luma o Duke James Buchanan, o se faafitauli fou - o le faatauina atu. Voluma, lea e maua lona falegaosimea faaonaponei, o le 1/5 o le mea ulaula Amerika i taimi uma. Ma auai Duke i le maketiina o faigata. O ia o se lagolago i mea eseese, tufaina atu sikaleti saoloto i lona tauvaga eseese, faapea foi ma o mai i luga ma e teu i le ato pepa collectible. Ia au faatasi ma lona autu tauva US ma faatupu ai se monopoli - Company Amerika tapaa.

Na o le tasi i le 1889 sa ia faaaluina i le faasalalauina 800 afe. Tala. fiafia lona sikaleti tagata fai mai ua ia na aoaoina Amerika e ulaula kamela. Ae faaauau pea ona manao fou le voluma tele gaosiga, maketi tele.

Vaevaeina o le maketi mo oloa tapaa

I le 1890 le vave sa ia matuai taumafai e soli i le maketi UK, ae sa latou faatalitali mo ia industrialists le poto masani, e leʻi alu atu i le toe faafoi atu. I lalo o le taufaamatau o osofaiga e le Duke i lo latou va, sa tuufaatasia i se faalapotopotoga e tasi, lea ina ua mavae sina taimi sa ia taumafai e osofaia le maketi Amerika James. E ala i feutagaiga na taunuu i se maliega fetuunai na tuuina atu e vaega auai uma.

I lenei vaitaimi o faigata mo le James Buchanan o paaga lana pisinisi na auauna atu ia te ia lawsuits e lē gata. Mulimuli ane, i le 1911, le toe i ai le monopoli Company Tapaa Amerika. E tusa ai ma le faamasinoga, na vaeluaina ai le kamupani i ni vaega laiti, ma i lalo o le vaavaaiga na o James o se tasi o latou.

ausia James i le fanua o le malosi

I le seneturi lona luasefulu vave Buchanan Duke faavae a le numera o kamupani laiti malosi, lea na avea ma faavae mo le foafoaina o Duke Faalapotopotoga Malosiaga i le lumanai. I le gata i lea, e maua ai le eletise mo le Mills lavalava Duke (lea foi sa galulue lava manuia), o le faalapotopotoga ua saunia moli eletise aai e tele i Carolina Matu ma Saute. I le teritori o le gata i le 1928 na faia ai se faatanoa e maua ai le eletise i le itumalo atoa. Le aluga o taimi, na igoa i le mamalu o Duke James Buchanan.

E le gata o le fausiaina o le malo o le tapaa, ae o se Tagata Ulu foi o le Iunivesite

History manatua e le gata i lenei tagata e pei o le tama o sikaleti nei. Faatasi ai ma le faitau piliona o tala i le tupe faavae, ua filifili James e faatuina lona faaputugatupe o mavaega tausi ma se tupe faavae e $ 40 miliona i le 1924.

O le tele o nei tupe philanthropist tuuina Iunivesite Durham, lea ua iloa nei o le Iunivesite o Duke.

Dzheyms Byukenen: talaaga, lea e leai maasiasi

o le a le galo vave le igoa o Buchanan, ona ua ia faia le tele o manatuaga susulu o ia ola mo le tele o senituri ina ua mavae lona oti. O le tele o lona tofi tuufaasolo Duke i le alofa mama: lagolago ma le atinae o le Iunivesite o Duke, faapea foi ma aoaoga faalapotopotoga e pei o le Iunivesite D. Smith, Davidson College ma Furman Iunivesite. I le faaopoopo atu, o nisi o tupe ia tuufaasolo a le numera o le lē aoga falemai ma fale o tamaiti o loo i Carolina Matu ma Saute.

Lona afafine lauiloa i le lalolagi atoa - Doris Duke - ua tuufaasolo uma o le totoe meatotino, ma tupe a lona tama. I lona manatuaina, i le teritori o Duke Farmes ia foafoaina se togalaau matagofie taumalulu, lea aoina matagofie o le faatusa ua lafoina i le meli. valaauina Doris togalaau matagofie lenei uma Duke.

O se tasi o peresitene sili ona leaga i le talafaasolopito o US

O le isi tagata e igoa ia James Buchanan tuua lona faailoga i le talafaasolopito US - peresitene XV o Amerika. E iai le manatu lona taua i le ulu o le tulaga maualuga feteenai. Nisi tusitala o talafaasolopito saogalemu valaau ai le sili ona leaga o peresitene o US uma tuuaia o passivity ma le femoumouai. O le finauga autu faasaga i Buchanan o na muamua lona malo e ala i le tuueseeseina o Setete i Matu ma le itu i Saute ma le onset mulimuli ane ai o taua faalemalo ogaoga.

Isi talitonu o le manatu o le laupapa e tatau ona faapea categorical le peresitene. Aua nei galo e tatau ona ia uia le atunuu i se tasi o ona taimi sili ona faigata. I le afa lona lua o le seneturi XIX, sa matuai ogaoga ai le faafitauli o le nofo pologa i Amerika. e le mafai ona taofia finauga o le i Saute ma le North, ma le ala o le talafaasolopito o mea na tutupu e le i suia, o lea e mafai ona e fai atu Buchanan e pei lava o le peresitene, e toatele lava, sa leai sona malosi.

Le nuu na fanau o le XV peresitene o Amerika ia Aperila 1791, i Pennsylvania, i se aiga se tulaga sagatonu matitiva ma le tele o fanau. E ui lava i lenei mea, pulea le alii talavou e maua ai se faailoga faaloia. Lona aafiaga muamua lava tomai faapitoa na ia maua ao galulue loia i le taimi o le taua Anglo-Amerika.

I le 1814-1816 gg. i lona aiga tulaga o Pennsylvania , sa avea o ia o se sui o le Palemene. I le 1831, sa tofia o ia amepasa i le fale St. Petersburg. Ma o iina na ia fai lava si faamanuiaina sainia le maliega muamua fefaatauaiga i le va o Amerika ma Rusia. Gata i lea, sa ia umia le tulaga o le Senate ma le Minisita o le Va i Fafo.

I le 1856, o le Democratic Party filifilia mo peresitene o lona candidature. I lena taimi i le tulaga o Kansas , o se tulaga faigata - ai functioned malo tetee lua (lagolagoina ma le itu tetee o le nofo pologa). sa faatalitali le aufaigaluega mo le peresitene fou ma lona faaiuga i le lumanai o Kansas. Te le manao e faʻaʻonoʻono se tulaga ua faigata, filifili Dzheyms Byukenen e aofia Kansas se tulaga pologa. Sosoo ai, sa i ai se fouvale o le pologa, lea ua fai lava si faigata o le malo US e tuu i lalo. Ma le taofiofia o le vaega sili ua mafua ai le fouvale ma finauga i le va o Matu ma Saute.

matauina e saienitisi ma talafaasolopito faaupufai lona sui, o Aperaamo Lincoln, tuua ai e Peresitene Buchanan le atunuu i se tulaga matautia, i luga o le toetoe o le taua faaupufai i le va o tolauapiga irreconcilable lua. maliu Buchanan i le 1868, ua i ai i lona maliu, e tusi se tala tauamiotonuina ana faiga faavae. Ae aemaise ai foi e le aoga, aua i le talafaasolopito o ai ma tumau ai le peresitene o le sili ona leaga o le ISA.

O le amio e sosoo "ofo" e ala i le suafa o James

Ma le iloa Byukenen mulimuli Dzheyms, o lona talaaga o le a talanoaina i lenei mataupu, i le tepa muamua, e le fetaui toa talu ai a le kamupani. ua na o se ia uiga o mafaufauga o lona talaaga ua manuia fausia tusitala "ofo". Ae e tatau ona matauina e faapea ua fausia ina ia faamanuiaina e faʻaluma ili i le lalolagi atoa e vaai ai mo le talaaga ma le fiafia moni i le auiliiliga o le olaga o lenei uiga o mafaufauga. O lenei tagata e vaai muamua i le aofia i le 2010, ina ua le lau tele mai "O le Uluai Avenger."

O lea, e tusa ai ma le tala "ofo", Dzheyms Barnes Byukenen (le tagata autu, e iloa lona faatusa i luga o le screen - Sebastian Stan) sa fanau i le mamao 1917. Sa ia faaalia le lelei e maua ai le fanua o taaloga eseese, ua avea ma se taitai i lona vasega. Faʻatasi matauina James faapefea sasa hooligans se tamaitiiti vaivai, ma tu i luga mo ia. O lenei tama sa Stiv Rodzhers, na avea mulimuli ane o le vavau e le Taitaiau o Amerika. Ina ua mavae le mea na tupu, o le tama na avea ma uo lelei. Faatasi ai ma le onset o le Taua II Dzheyms Byukenen (Bucky) sa tusia Barnes le autau, sa a tolauapiga aoaoga taumalulu McCoy ma sa auina atu i le pito i luma Italia.

Fitafita o le Taumalulu i le faaiu Buchanan

Gata i lea, na puʻea e se detachment o le "Hydra" ma sa puʻeina, na mafatia tele o le sauaina, e faapuapuagatia ai, ma mo se taimi umi na nonofo ai pea i le faaesea. O lenei faatagataotauaina maua e lana uo ao laitiiti o le na ua uma ona avea i le taimi o le taua, e le Taitaiau o Amerika. Ia rushes e laveai James ma faamalolo lava ia te ia mai le faatagataotauaina. Dzheyms Byukenen (Bucky) auai le au faamalolo ia te ia i le isi ma la latou sini masani avea o se manao e aveesea ai le "Hydra" mai le fofoga o le lalolagi. I se tasi o fusuaga maligi Dzheyms Barnes Byukenen i fafo o le nofoaafi, e lei maua lona tino, ma malilie uma ua oti o ia.

O le mea moni, sa maua ai le tino o Buchanan i se tasi o le iunite o le "Hydra". Ia aveesea atoatoa le mafaufau, ma mo se taimi umi i luga o le tino o faia James suesuega eseese. Mo ni nai tausaga, na faatofuina i se moe faafoliga, o nisi taimi e le tuuina atu mataala pe sa tatau ona tausisia le faatulagaga o le fasioti tagata o se taitai mamana.

E tusa ai ma se tasi o le tulafono o le "Hydra", sa e fasioti Buchanan Taitaiau o Amerika, ma o le matua leai lava se faafitauli ia te ia, ona ia manatua, manatua faapelepele o le faauoga ao laiti, ua leva ona aveesea. I le faatinoina o lenei galuega, i le taimi o le tuusao finauga i le va o le Taitaiau o Amerika ma lana uo, e James flashes amata ona toe foi lona mafaufau, ma o latou sao uma e lua. Ae Dzheyms Byukenen, oe ua taʻua nei uma Winter fitafita, ona toe mou atu.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.