FaavaeinaTala

Byzantium: O le talafaasolopito o le tulai mai ma le pa'ū

Le Emepaea o Roma, o se tasi o fausaga tulaga anamua, i le seneturi muamua o lo tatou vaitaimi o atu i faaitiitia. Le tele o ituaiga, o le tulaga pito i lalo o le malo, faaleagaina o le tele o le tofi o le lalolagi anamua. Ae sa le fuafua o le Aai e Faavavau i le oti: na soifua ai i luga o le auvai o le Bosphorus ma le tele o tausaga tupulaga ofo i lona matagofie.

Roma lona lua

O le talafaasolopito o mea na tutupu o Byzantium faatatau i le ogatotonu o le III senituri, ina ua avea Roma Emperor Flaviy Valery Avreliy Konstantin, Constantine ou (le Tele). I lena taimi na saeia le malo o Roma e ala i finauga i totonu ma precipitated e fili mai fafo. Tulaga o le itumalo i sasaʻe sa sili ona faamanuiaina, ma filifili Constantine e agai i le laumua i se tasi oi latou. I le 324, i le matafaga o le amata fausia Bosphorus Constantinople, ma i le 330, na faasilasila mai o ia o le Roma fou.

Talu mai le amataga o lona olaga le Emepaea Byzantine, lea ei ai se talaaga o le sefulutasi o senituri.

O le mea moni, e uiga i sa le talanoaina o so o se tuaoi fale o manu tulaga i lena taimi. I lona olaga atoa le umi, ua faavaivaia le mana o Constantinople, e regains mana.

Justinian ma Theodora

I le tele o auala, o le tulaga o le mataupu i le atunuu e faalagolago lea i le uiga patino o lona pule, lea i le tulaga lautele o le uiga o le setete ma le Malo Faitupu atoatoa, lea e auai i Byzantium. O le talafaasolopito o lona atinae e inextricably fesootai ma le suafa o le emeperoa o Justinian ou ma lona faletua, o le Empress Theodora (527-565.) - tamaitai lava tulaga ese ma foliga matua talenia.

O le amataga o le V senituri malo liliu totonu o se tamai tulaga Metitirani, ma o le tupu fou na lofia i le manatu e faafouina le mamalu sa i ai muamua: ia faatoilaloina oganuu tele i le West, ua ausia ai le filemu o le aiga ma Peresia i Sasae.

Talafaasolopito o le aganuu Byzantine ua inextricably fesootai ma le vaitaimi o le nofoaiga a Justinian. E faafetai atu i lana tausiga i aso nei o loo i ai maa faamanatu o le tusiata fale anamua, o se faletapuai Hagia Sofia i Istanbul, po o le Ekalesia o San Vitale i Ravenna. O se tasi o le sili ona maitauina ausia o le talafaasolopito emeperoa talitonu le codification o tulafono a Roma, lea na avea ma faavae o le faiga faaletulafono o le tele o atunuu o Europa.

mores Medieval

taua le fausia ma le faavavau e manaomia tupe faaalu maoae. sii gata lafoga emeperoa. tuputupu le sosaiete le faamalieina. Ia Ianuari 532, i le taimi o le tulai mai o le tupu i luga o le Hippodrome (se analogue o le Coliseum, lea e mafai ona nonofo ai le 100 afe. O tagata), gau mai riots, ola i se faapisapisao fua-tele. E pulea e taofia i le fouvale o saua le mafaatusalia: o le faatauanauina fouvale e sau i le Hippodrome, e pei mo feutagaiga, ona lokaina le faitotoa ma fasiotia se tasi uma.

lipoti Prokopiy Kessariysky uiga i le maliu o le 30 afe o tagata. E mataʻina o le pale o le emeperoa tausia lona toalua Theodora, sa ia faatalitonuina saunia Justinian e sosola ese e faaauau pea le taua, ua faapea mai ia mananao ai le oti e sao ai, "o le mana tupu -. A shroud matagofie"

I le 565, e aofia ai le malo o vaega o Suria, o le Balkans, Italia, Eleni, Palesitina, Asia Itiiti ma le talafatai i matu o Aferika. Ae taua e le gata ua aafia le tulaga o le atunuu. Ina ua mavae le maliu o Justinian toe amata le tuaoi e tuumuli.

"Macedonian Renaissance"

Na oo mai le 867 i le mana Vasily Aʻu, o le faavaeina o le Pulega o Aiga i Maketonia, sa i ai seia oo 1054. O lenei talafaasolopito vaitaimi taʻua o le "Macedonian Renaissance" ma ua manatu le fuga aupito maualuga o le tulaga o le Medieval o le lalolagi, o le taimi lea o le Emepaea o Byzantine.

O le talafaasolopito o le faalauteleina faaleaganuu ma faalelotu faamanuiaina o le Sasae Emepaea o Roma, lauiloa i le uma Setete o Europa i Sasae: o le tasi o vaega e sili ona uiga o le faiga faavae i fafo o Constantinople o se faifeautalai. E faafetai ai i le uunaiga a le Malo o Byzantine i le salalau atu i Sasae o le paranesi o le faa-Kerisiano, lea, ina ua mavae le ekalesia vaeluaina avea i talitonuga i le 1054.

laumua faaleaganuu Europa o le lalolagi

na fesootaʻi vavalalata le Art o le Emepaea o Roma i Sasae i lotu. Ae paga lea, i totonu o ni nai senituri o le aupito lelei faaupufai ma faalelotu le mafai ona malilie pe o le tapuai i tupua paia o le ifo i tupua (o le gaoioiga sa valaauina iconoclasm). I le faagasologa o se numera tele o faatagata, sa faaumatia frescoes ma mosaics.

Matua noatia tala Emepaea Arts Byzantium i lona olaga, o se ituaiga o leoleo o le aganuu anamua ma le sao i le faasalalauina o tusitusiga Eleni anamua i Italia. Nisi tusitala o talafaasolopito talitonu tele e faapea ona o le i ai o le ua mafai le Renaissance Roma Fou.

I le nofoaiga a le faigamalo Macedonian o le Emepaea o Byzantine pulea e neutralize le fili autu e lua o le malo: o le au Arapi i le itu i sasae, ma Bulgaria i le itu i matu. Talafaasolopito i le manumalo mulimuli o le faagaeetia. O se taunuuga o se osofaʻiga faafuaseʻi i luga o le fili i le emeperoa pulea Basil II e pueina 14,000 pagota. na faatonuina o ia e faatauaso i latou, ma tuua le tasi mata na hundredth uma, ona tuu atu o tagata mutilated aiga. O le vaaia o lana autau tauaso, sa mafatia ai le Bulgarian Tsar Samuil a ta mai ai e leʻi toe maua mai. mores Medieval moni lava ogaoga.

Ina ua mavae le maliu o Basil II, le sui mulimuli o le faigamalo Maketonia, na amata ai le tala o le pau o Byzantium.

Rehearsing tuai

I le 1204, toe faafoi muamua Constantinople i lalo o le osofaiga a le fili: tauiviga faamanuiaina ita i le "nuu o le folafolaga", ulufale atu i le Crusaders i le aai, na faasilasila mai le foafoaga o le Malo o le faa-Latina ma sa vaevaeina le laueleele Byzantine le va o le barons Farani.

ai aoaoga New umi: 51 Iulai 1261 e aunoa ma se tau ave Constantinople Michael VIII Palaeologus, o le fofogaina o le toe faaolaolaina o le Sasae Emepaea o Roma. Na faavaeina e le faigamalo Byzantine pulea seia oo i lona pau, ae o le laupapa sa aulelei pathetic. I le ola ai i le faaiuga o le emperors i saoloto atu ai meaai mai le Genoese ma Venetian tagata faatau, ma e oo lava masani faoa le ekalesia ma meatotino tumaoti.

Pau o Constantinople

O le amataga o le XIV senituri mai le oganuu muamua sa na o Constantinople, Thessaloniki ma laiti, enclaves faataapeapeina i Eleni i saute. O le taumafaiga atuatuvale o le emeperoa Byzantine mulimuli Manuel II auai lagolago le militeli mai Sisifo Europa sa le faamanuiaina. Me 29, 1453, na faatoilaloina Constantinople i le taimi lona lua ma le mulimuli.

Ottoman Sultan Mehmed II toe faaigoaina le aai Istanbul ma le malumalu autu Kerisiano o le aai, o le falesa o St. avea Sophia se faletapuai. Faatasi ai ma le o ese o le laumua o le Emepaea o mou Byzantine, ma le talafaasolopito o le taofia e faavavau tulaga Medieval sili ona malosi.

Byzantium, Constantinople ma Roma New

O se fia iloa le mea moni e igoa o le "Malo o Byzantine" tulai mai ina ua uma lona paʻu: o le taimi muamua sa tulai mai i suesuega Ieronima Volfa ua i 1557. O le mea o le igoa o le aai o Byzantium, Constantinople, i luga o le nofoaga na fausia. Residents taua ai e le gata o le malo o Roma ma ia lava - Roma (tala ia Romeo).

mafai ona soona maualuga le aafiaga faaleaganuu o le Emepaea o Byzantine i atunuu o Europa i Sasae. Ae peitai, o le saienitisi Rusia muamua na amata ai ona suesue i lenei tulaga le Medieval, sa Yu. A. Kulakovsky. "History of Byzantium" i le tusi e tolu na lolomiina na o le seneturi lona luasefulu vave ma ufiufi ai le mea na tupu i le 359 o le 717 i le tausaga. I nai tausaga mulimuli o le soifuaga, saienitisi ua saunia e lomia faasalalau le tusi lona fa o le galuega, ae ina ua mavae lona oti le tusitusiga e maua mai ai le mafai i le 1919.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.