FaavaeinaTala

Emperor Trajan: talaaga puupuu, mea moni manaia, ata

I lalo o Trajan, o lē na pulea i 98-117 tausaga., O le taunuu Emepaea o Roma lona faatumutumuga. O lenei emeperoa na taua e tele faamanuiaina ma ona tuaoi, punouai i le fausiaina o aai ma le nofoia o fanua fou. Ia mafai ai ona maua se gagana masani ai ma fuaiupu uma o malo o Roma, o lea ua fiafia le malo i luga o le tausaga e lua ua mavae le tulaga mautu ma le manuia.

māfuaʻaga

Na fanau mai le tupu i le lumanai Trajan Setema 18, 53 i le aai o Italica, i le itumalo Baetica. I aso nei vaega lenei o Sepania. I taimi anamua ua tosina ituaiga uma o colonists. Le nuu na fanau ai o le emeperoa Trajan o le mataupu o feeseeseaiga oona i le va o Roma ma Carthage. Le aiga o le tama mai le fitafita, i le taimi o le Taua Punic Lua i le tipoti Scipio lauiloa Italians. Le taimi muamua, na oo mai le tuaa mai Trajan Umbrian taulaga Tudera. O lea, o le uluai tupu o Roma, e sau mai se ituaiga o kolonistskogo ua ausia manuia iloga i se itumalo mamao.

le tama o faalenatura Trajan sa kovana o Suria. E iloa i le 76, le lumanai faia Kaisara iina mo le tautua faamiliteli. A le malo faaoso a fouvalega o Saturninus, o ia o taitai o le Lekeono, ma ave se vaega toaaga i le taofia o le fouvale. Aua o lana saofaga i le manumalo i le troublemaker Traian 91, sa avea o ia konesula. I le 97th ia na faia taitaiau o le autau i Luga Siamani, lea sa i ai se taua faifai pea i le barbarians.

suli neura

Muamua Trajan i luga o le nofoalii, o le emeperoa Nerva, o se loia e aoaoga, na oo mai i luga i le faiga faaupufai, o le manuia o le malo o Roma mo nisi seneturi. I luma o le mana o le na tuuina atu i lalo o le Aai e Faavavau mai le tamā i le atalii, ae ua faaletonu le tele o lenei mataupu faavae, ona o lea na tupu aunoa Leoleo ma fouvale Army. Uaua fautuaina faasologa na tofia e le emeperoa alagatatau lona sui, e tusa ma lona le tagata lava ia uiga ma galuega. I lenei tulaga, o le suli e mafai ona avea o se aiga o le kovana. Ina ia mafai ona faia o le faaliliuina atu o le nofoalii sui faaletulafono Nerva faatuina se tu masani o le vaetamaina. Ia faapuupuu musu o ia e filifili le sui.

I '97 lauiloa i le autau Trajan, o le sa i Siamani, na aoaoina ai e filifili le emeperoa e vaetamaina ia te ia. E leʻi umi ae ia aloaia avea neura faatasi-Tupu e. Ma i ni nai vaiaso i le amataga o '98, e na iloa e uiga i le maliu o le tupu. aoaoina e uiga i Traian lenei tala i Cologne. I le faateia o lona courtiers uma ma alii, o le emeperoa fou (e pei ona ia maua le tagavai o le princeps) E leʻi toe foi atu i Roma, ma nonofo i luga o le Rhine. filifili kapeteni faaaliga e le maimauina le taimi i le sauniga, ae faaauau pea ona auai i le faamalosia o le tuaoi.

Amata i lenei mea na tupu ofoofogia o le nofoaiga o le emeperoa o liliu heyday vaitaimi Trajan le Emepaea o Roma. fiafia lagolago le aoao o le emeperoa i le autau, lea ua avea ma se poutu faatuatuaina o lona mana. O le uo autu se lua ma paaga sa lona Sili Trajan Julius Urs Servian ma Lucius Licinius Sura.

O le taimi lava se tagatanuu o Italica avea le pule, sa vave amataina ai le faatelevaveina fausiaina o auala i luga o le tuaoi i tafatafa o le auvai taumatau o le Rhine ma le Danube i le Sami Black. I le 98 ma le 99 o le emeperoa Trajan e toe faatulaga le puipuiga o le atunuu o Roma i totonu o le itulagi. sa faamaonia lona faanatinati: i le oo atu ogatotonu o le Danube Malo lamatia Marcomanni ma isi ituaiga Germanic. E na o le mautinoa o le saogalemu tuaoi, na toe foi mulimuli Trajan i Roma. O le tautoulu o le '99.

Feteenai ma Detsebal

nei Ofisa Sili o le Militeli le vaitaimi o le Emepaea o Roma Trajan o ana finauga i le Dacians - o se vaega o ituaiga Thracian, na ola i aso nei Romania. O le 87 - 106 tausaga. nei tagata tulafono Decebal. I le va o Roma ma le Dacians tuaoi skirmishes tupu aunoa. auai Emperor Trajan i le fausiaina o fesootaiga i luga o le Danube o le i ai foi se auala lelei e onset vave o le leteona ma leteona i lenei eria taua. sa taulai i le vaitaimi o le escalation sili o le taua i le tuaoi ma Dacia faataamilo i le 100 afe o fitafita Roma.

filifili Traian a muamua taua, ma le faamoemoe e taofia ai le stabilization o le mana Decebal. O lenei fuafuaga o se faiga masani o le malo. Sa le taliaina le Roma siomia o ia tuaoi mamana, e pei o latou auai i le faaupuga puupuu lauiloa o le "vaevae ma tulafono". O lea la, o le toilalo o Decebal sa tatau ona avea o se fua puipuia manaomia mo nisi le filemu o le malo o le mafaufau. tosina Lower Danube ma le Carpathians tala foi Trajan o tupe teu mauoa o minerale.

taua Dacian

I le 101, na tautino taua Detsebal le Senate. taitaia le emeperoa o Trajan o ia lava o se autau, sa alu i se sopo umi. avea lona tolauapiga autu Viminatsiya i Luga Moesia. Faatasi ai ma le fesoasoani a a pontoon alalaupapa sopoia fitafita Roma le Danube ma siitia loloto i Dacia. I le tautoulu o le 101, sa latou osofaia tolauapiga Decebal, o loo i le lauiloa Uamea Gates mato. taitai Dacian sa solomuli i le mauga.

Ina ua amata e agai i le Roma e Transylvania, sa i le itu tetee i Lower Moesia, agai i le epicenter o le taua i luga o le Danube Lower. Ia Fepuari 102, sa i ai se taua e sili ona toto o le tauiviga. E tusa Adamklissi i le tau o le 4 afe o fitafita a Roma Emperor faatoilaloina Trajan le Dacians. I le faamamaluina o le manumalo i nofoaga fray mausoleum tele na fausia faamanatuga maoae ma fata faitaulaga tuugamau, lea na faailogaina igoa o le ua oti.

I le 102, na tuutuuga mātuiā le Roma Decebal. Na mavae o lo o nofoia le malo uma ana autau laueleele, e faatapulaa lona mana i Dacia, na meafaigaluega militeli ma auupega, na tuuina pepelo uma ma musu e faafaigaluegaina tagata i lona legionaries. avea moni Decebal a pologa o Roma ma amata ona feutagai faatasi ma ia lana faiga faavae i fafo. Tupulaga amata ona valaau Trajan Dacian I le faamamaluina o le manumalo i le taua. Ia Tesema 102, ua masani faamanatuina manumalo tatau ai.

E ui lava i le toilalo o Decebal ia sa le alu i le tootuli i luma o le Roma. Mo ni nai tausaga sa ia saunia mo se finauga fou i le malo. E amata i le tausaga e 105. I le tali atu i le osofaiga a le Dacians mai Roma i aoga le Danube reinforcements faaopoopo (o 14 leteona ma leteona). Latou faitauina mo e uiga i le afa o le 'au atoa o le malo.

o le a se isi taua i pauu 106 tausaga. I itu uma e lua ua faailogaese ai i se aemaise tele. teena matuai Barbarians, ma e oo lava susunuina latou lava laumua sarmizegetusa regia. I le faaiuga, sa mafatia Decebal a toilalo mulimuli, ma ona vavae ese le ulu o se togi na auina atu i Roma, lea sa le masani anamua lafo i le palapala. faatuina le faataumaoia Dacia Traian isi itumalo malo.

Traian-faufale

I le talafaasolopito anamua sa i ai sina sovereigns, fausaga ina naunautai o le emeperoa o Trajan. talaaga puupuu o le pule e fesootai ma le mapuna aʻe o le tele o maa faamanatu fausaga. O le faaleagaina o nisi o latou sao. Ina ua mavae le manumalo i le faatonuina Dacians Trajan le fausiaina o se alalaupapa maa tele i le salafa o Danube. o le tusitala mamanu tusiata lauiloa Apollodorus o Tamaseko. O le alalaupapa o le 1.2 kilomita le umi tu i 20 piers ma o se tasi o fale sili ona mataʻina o lona vaitaimi.

Le tele o taimi fausia taunuu Trajan lona suafa (mo se faataitaiga, o le lauiloa Trajan Laina). O lenei tosina faaali i luga o le Forum Roma i le tausaga e 113. Sa faatuina e faamanatu ai le manumalo i le Dacians. Koluma faia o maamora taua Carrara. Faatasi ai ma le peteseta e taunuu i se maualuga o le 38 mita. I totonu o le fausaga papaʻu tuuina se staircase loloʻu e tau atu i se tulaga matamata. ogalaau Masters ufitia i reliefs faaalia ai ni vaega o le taua Dacian.

auai Nabataeans

I le 106, o le emeperoa o Trajan, o se talaaga puupuu o se faataitaiga o le a lē tatau ona tuueseeseina tagata mai le autau, silasila i le itu i sasae. Mo le taimi muamua i Roma sa i Arapi i '25, ina ua alu atu le malaga i Aelia Gala. iloa Trajan ia lava le East, o se alii talavou sa ia auauna atu i Suria. Tuaoi Malo sa i ai le Nabataeans. Le na o le tausaga lava na amata le misa e mafua mai i le maliu o le tupu Rabila. ataata Emepaea laki. Roma faigofie ua nofoia le teritori mai le Fagaloa o Aqaba i le Hauran. I totonu o lenei itulagi, na faavaeina itumalo o Arapi, lipoti saʻo lava i le Princeps.

faaalia talaaga Emperor Trajan e sa ia te ia se malamalama loloto tulaga ma le faautauta fetaui tonu ai. I le tulaga o galuega o le Nabataeans, sa taʻitaʻia o ia e iloiloga faapisinisi ma faiga faapolotiki. Faoa faamalosi o le malo o le atunuu laiti mulimuli i luga o le tuaoi i sasae o le malo. Mitiia ofoina puipuiga saogalemu e faasaga i osofaiga i Aikupito ma Suria.

E pei ona i Dacia i Arapi vave amata fausia toaaga. faaali Road, faamalosia ma le mataituina o faiga. O la latou galuega o le pulea o le auala karaveni ma oasis i le sone tuaoi. avea laumua o le itumalo Batra, lea auina lekeono Traian VI Zhedezny. O le nofoaga autu lona lua sili ona taua o Peteru. ua leva ona lauiloa lenei aai mo lona malumalu matagofie ma togalaau. Le atinae o le saofaga itumalo ona fefaatauaʻi i oloa Initia seāseā (i le 107 taunuu lava emipasi Initia i Roma).

Traian colonizer

Tupulaga taʻua lona printsipsa "o le emeperoa sili Trajan." O le mea moni, e infects gaoioiga tuuina a uunaʻi ai taua i le atinae o le malo atoa. I lalo o Trajan taunuu gaoioiga colonialist lona tumutumu o le Roma. Sa ia galue ma faamautu ai i North Aferika. I le 100, na faavaeina e le kolone fou i Numidia Tamugadi, lea luma sa i ai se pou puniysky anamua.

ua faaali aai i le epoch tuuina faatulagaga talitutusa Trayana. Sa ia i latou se foliga faatafafā lē tutusa le manino. O loo maua i le ogatotonu o le fono. Faatagaga uiga o le kolone o Roma sa falefaafiafia, o faletusi ma tuutuuga (uiga pou ma busts tagata). ua tagata suʻesuʻe ona po nei ae maise lava aoaoina se tele e uiga i nei nofoaga e faavae i le faapea foi North Aferika i le faaleagaina o nei aai faasaoina atoatoa e ala i le oneone o le toafa.

faiga faavae o le atunuu

Taulamua i taua nofoia ma fafo na le faapea sa le auai Trajan i mataupu tau lotoifale. O se tasi mafuaaga o le tulaga mautu o le malo lena vaitaimi sa le mafai ona taulimaina tomai uma vasega ma strata o tagata Roma. ese muamua Princeps faasino maaleale i le Senate. "Muamua i tutusa" - o le ala lenei o le emeperoa o Trajan, e tusa ma lona le mau upu aloaia. Sa ia iloa le auala e faamalosia e le faamaualuga ina ua oo i mataupu o le malo.

I le taimi lava lea e tasi, faatasi ai ma le Senate e Trajan sa laki. aveesea Lona muamua Domitian i lenei tetee fonotaga mai le tuai Italia ma le aristocracy Roma. Sa tumu le Senate ma le tagata mai le itumalo - e tutusa lelei lava e pei ona ia Traian o ai e feutagai, sa sili atu ona faigofie nai lo le tagata o le aiga lauiloa le laumua.

Faatasi ai ma le faaaloalo i le tagata tietie (tutusa) Emperor faaauau pea le faagasologa amataina e Domitian. ua taaalo lenei vasega faamanuiaina ai se matafaioi taua i le olaga faaupufai o Roma. faaeeina faasolosolo Traian latou malosiaga fou. Lea e ia le tutusa siitia le puleaina o tupe ma meatotino malo. Princeps faalauteleina le lisi o tulaga tau pulega, e mafai ona ave i luga a le tagata tietie.

A o tagata e masani ai, sa vave ona pau i le alofa ma se pule o lē o le emeperoa Trajan. tupu talaaga puupuu ni vaega atoa, ina ua ia i taimi eseese tufatufaina foai limafoai lautele. O ni nai afe o fanau sa plebeian avanoa e saoloto e tufatufa saito. I lalo o Trajan i Roma faatulaga pea lava pea taaloga ma isi faafiafiaga vaega tele lauiloa. Ua ia te ia se tele e faia ina ia aua nei maua se sauā pale, lea e ulu atu i le talafaasolopito o le tele o ana suitulaga. O le taimi i le mana, le pule defiantly e soloia ai le tulafono, e tusa ma sa taumafai tagata mo le agaaga i le emeperoa.

feeseeseaiga Armenian

E faasaga i le seʻi o se malosi faiga faavae totonu o le atunuu ma le faaleleia o le tamaoaiga o le East e ui lava i mea uma e tumau pea le itulagi, sosoo Traian vavalalata. Le emeperoa Roma tali i so o se mea e sili atu pe itiiti ifo le taua i le tuaoi o Asia. I nisi taimi, e avea o se mafuaaga o le popole Trajan Armenia. E tutusa lava le faalagolago i Roma ma Parfia, i le va lea na tuu. I le tausaga e 112 i luga o le nofoalii Armenian nofo Partamazirid. O ia o se tofia o le tupu Parthian Khosroev. e faapea o le faafitauli suia le tupu fou Aksidaresa - o se pologa faamaoni o le malo.

gaoioiga masalomia faaita Khosroev Roma. E le mafai ona tali atu ma le le emeperoa o Trajan. mea moni mataina e uiga i lona tali faava, ua iloa e le talafaasolopito o ona po nei ona o le faasaoina o le faila ma fetusiaiga princeps aemaise lava i le tusitala ma loia Pliny le Itiiti. Mo le taimi muamua ina ua tuanai le tulai mai o le feeseeseaiga Armenian taumafai Trajan e feutagai ai ma le tupu Parthian e ala i feutagaiga. faaauau pea Khosrow, ma apoapoaiga upu e taitai se mea.

Ona alu atu lea Trajan i Anetioka. O Ianuari 114 tausaga. Ona o le gaoioiga Parthian, riots gau mai i le itulagi tuaoi, ae sa latou mou se taimi vave e taunuu le emeperoa iina. Traian lona busts ata i tusi aoga uma i luga o le talafaasolopito anamua, o se tetele, e malolosi ma matagofie. I le gata i lea, o ia o se failauga ma iloa lelei le auala e uunaia ai le aofia. Faatoafilemuina Anetioka, na taitaiina Trajan le autau ma siitia atu i Armenia. Partamazirid, ave demonstratively aveese ai lona pale, ma le faamoemoe e manumalo ai i le aloaia o le Roma. e lei fesoasoani le gaoioiga. na aveesea Partamazirid o le mana. Ina ua mavae le Deposition, sa ia taumafai e sola ese. tofia Parthian maua ma fasiotia.

oti

I le tausaga e 115 le taua ma Parthia. alu muamua Traian i Mesopotamia, lea, e aunoa ma le tetee tele faatoilaloina vassals Hosrana. Ona o le autau a Roma i ni koluma se lua siitia le mulivai o le Eufirate ma le Tigris. Leteona ma leteona nofoia Papelonia, ma le laumua o le Parthian Ctesiphon. E tusa ai ma le taunuuga o le taua faapipii Malo o le fanua fou i Mesopotamia. I totonu o lenei itulagi, na faia itumalo o Asuria. Traian taunuu i le Persian Fagaloa. Fiafia ma le manuia o le autau, sa amata ona ia fuafuaina ai se faatosinaga i Initia.

Ae peitai, e lei moni faamoemoe o le emeperoa. I le vagaia o Hatra, sa maʻi tigaina. Sa ou toe foi atu i Anetioka. E maua Traian a ta, lea na iʻu ai i lona vaega maʻi supa. maliu Princeps Aokuso 9117, i le aai o Selinus i Kilikia.

mea moni mataina

Le tele o faamatalaga molimau manaia e uiga i lona olaga na tuua ai se Trajan. Le emeperoa o Roma, mea moni manaia e uiga i lea tosina ai mafaufau o biographers ma tusitala o vaitaimi eseese, o le tele o tusitusiga ma Pliny le Itiiti. Latou tusitusiga o se maa faamanatu taua o le epoch. Faafetai atu i ai e amata ona iloa e talafeagai faapalepale Traian feteenai ma latou muamua atu i Kerisiano. Sa ia faasaina talia Taʻusalaga le mailoa o heretics tuuaia ma le pule o le faasalaga mo i latou oe na naunau e lafoaia filemu la latou tapuaiga.

Mo tagata e masani ai, na avea Traian le tagata ua o le alofa mutimutivale ma le faamasinoga tonu. Ina ua le emeperoa alu tolauapiga i Dacia i le faitotoa o aveina aʻe i luga lona laumua ma fafine Roma masani. Sa ia aioi atu le fesoasoani a le Trajan e laveai o ia atalii, nofosala pepelo o le taufaaleaga leaga. Le kovana taofia le autau. Na alu o ia i le faamasinoga, na faia 'alofaga atalii ma faaauau pea na o lea lana savaliga.

Fia iloa ma sootaga a Trajan i le Senate. Palota e masani ona faaaoga i luga o papa faamoemoe mo le palota faalilolilo, tausuaga ma faatiga. Lenei amioga tuuina atu e le tupu o le tele o popolega. Mea na tupu i le faailoga manino e faaalia ai le tulaga o le a le Senate i lalo o Trajan ma lona mamalu uma sa leai se faapitoa faaupufai taua.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.