Soifua maloloina, Foma'i
Erysipelas o se fa'ama'i pipisi matautia
Erysipelas (mug) valaauina faʻamaʻi pipisi o le paʻu, e mafua mai i streptococcus, lea fafo faaalia e lesion alualu i luma paʻu. O le fa'aofiina o le streptococcus i totonu o le tino e mafua mai i le mea ua faaleagaina o le pa'u (o manu'a laiti, o ma'ila, vavao, va'aia, ma'apala). O nisi taimi o le ma'i e tui i le toto mai le foci o fa'ama'i (angina) pe tula'i mai o se fa'alavelave manu'a.
Erysipelas e masani ona afaina ai vae ma foliga, ae e tupu foi i isi vaega o le tino. E vave fa'afuase'i le fa'afuase'i o le vevela o le tino e o'o atu i le 40 ° C ma fa'atasi ai ma le vevela, tiga o le ulu, masani ai le gaioiga ma le vomiting, o nisi taimi e amata ai le mea'ai. E mafai ona faigofie ona maua siama o le vae: o le mea ua afaina e mumu ma e vevela i le pa'i. O le ma'i tigaina e amata ona susulu ma susulu ma oso a'e i luga a'e o le maualuga o le pa'u. O le pa'u leaga o le mumu e amata ona toso i luga o le vae, ma faateleina i le lapoa mai le 2 i le 10 cm i le aso. O foliga masani e pei o afi mumū ma manino manino.
Erysipelas pupuga i le vae o le:
- Erythematous forms, lea o lo'o a'afia ai le vaega ua afaina i le tiga, mumu (erythema), ma le fula. Erythema e maualuga a'e i luga o le pa'u, ei ai ni tuaoi manino, lanu susulu ma e faigofie i fa'asalalauga lautele.
- Erythematous-atamamai, pe a o'o i le 1-3 aso mai le taimi o le ma'i, o le pito i luga o le erythema o le a fa'amalosia ai, ma o ituaiga o ituaiga eseese e faia, ua tumu i mea manino. Na iu lava ina malepe, ma enaena. O nisi taimi i lo latou nofoaga o lo'o i ai le pala, lea e mafai ona o'o i le ma'i papa.
- Erythematous hemorrhagic, ma fa'aalia foliga e tutusa ma foliga erythematous, na o le itu lea e afaina ai le afaina i vaega ua afaina.
- Fomu o le Bullous-hemorrhagic, lea e talitutusa ma le erythematous-bullous, ma e na o le pau lava le eseesega o le mafua'aga o moli e tumu i mea e le afaina ai (ie, toto), ae le manino.
Ina ia amata ona sosolo erysipelas, e tatau ona foliga mai vaega faatupu, lea e aofia ai le: popole, hypothermia po overheating o le tino, uliuli, solia o le faamaoni o le paʻu, vevela ta, mafatiaga ogaoga faalelagona. E le gata i lea, erysipelas E mafai ona amataina e obesity, suka, lega i lona vae, varicose alatoto, ava malosi.
I fa'amaoniga muamua o le ma'i, e tatau ona e fa'afeso'ota'i se foma'i e aunoa ma le faatuai. O le fulafula o le vae vaivai e mana'omia ai fualaau, lea e na o se foma'i e mafai ona fa'ata'ita'iina. E masani lava ona ia fautuaina togafitiga o fualaau oona (Penicillin, Tetracycline), faia o le televitamin sauniuniga ma inu tele. O le tuufaatasiga o togafitiga e mafai ona aofia ai fualaau fa'amalosi malolosi, puipui anti-inflammatory ma antiallergic. I vaitaimi exacerbation faatonuina isi moega, ma afai e talafeagai ai - hospitalization o le onosai.
E mafai ona toe fa'aleagaina le mumu o le erysipelatous i soo se mea, e tusa lava pe o se manu'a laitiiti po'o se mea e afaina ai, o lea e tatau ai ona e faia i taimi uma le tulafono ia maua i taimi uma le iodine po'o se isi antiseptic i luga o le lima ma togafitia vave mea uma i luga o le tino ma se foma'i.
I le tulaga e ma'i se tasi o le aiga i erysipelas, e tatau ona e totogia le tausiga tatau i fua puipuia. O le tagata gasegase e tatau ona mata'ituina ma le faaeteete ina ia le afaina ai le pa'u o le vaega ua afaina ma taumafai, i le mea e gata ai, ina ia aloese mai fesootaiga tuusao ma isi tagata o le aiga.
O nisi tagata gasegase e sili atu i le erysipelas e togafitia ai metotia a tagata. O vailaau masani e le talitonu i nei metotia, ae e mafai lava ona fa'aaogaina e avea ma fa'asalaga ma fa'aopoopoga.
Similar articles
Trending Now