Faavaeina, Aoga maualuga ma aoga
Faailoga o le aumaia faatasi le pulou aitu mai le manu. Mea mo le lesona
E iloa e mo se taimi umi lava, ua mafua saienitisi fungi i laau. Ae peitai, o le taumafai e tuueseeseina i latou mai le ituaiga i lalo o Flora ua faia e Carl Linnaeus, o le na faaalia le masalosalo e uiga i lenei faavasegaina i lona "Ofisa o le Natura", uaʻi atu i le faailoga, ma aumaia faatasi le pulou aitu mai le manu. Ae le gata i le 70-80s o le seneturi talu ai, na tupu mulimuli ane lenei vaega. O nei mea o le natura ona o lona fausaga ma uiga o faailoga o le aumaia faatasi le pulou aitu ma manu ma laau i le taimi lava lea e tasi (pe tusa lea ma le tautala, latou uma e lua). Mafaufau i nisi o latou.
Le tutusa ma le laau
Aisea e saienitisi i le umi e tausia ai o nei meaola i laau, ona loo i ai faailoga manino o le aumaia faatasi le pulou aitu mai le manu? Ma e tupu ona ua latou meatotino faapitoa e mafai ai e tauaveina i latou i le laau malo :
- Ona i ai, mo se faataitaiga, e le mafai ona agai tutoatasi, toetoe lava sui uma o le lalolagi manu. E ui lava e matuai pei o (le mycelium lalo o le eleele, faasalalauina, o le mauaina avanoa substrate fou, ae e mafai ona mafua lenei gaoioiga i le tuputupu ae faifai pea).
- Faafuasei, pulou aitu, faapea foi ma laau tutupu i lona olaga atoa. E le pei o manu, lea e tuputupu ae e a tele nisi ma taofia tuputupu ae. Ina ia i totonu o lenei tutusa o maua fungi ma manu.
- E toatele fungi toe gaosia e spores. Shlyapochnye, mo se faataitaiga, e mafai ona maua i luga i le tele o le faitau sefulu o le faitau piliona o feeseeseaiga mo lona olaga. Ae peitai, o nei finauga o loo tele lava fasiotia. Ae afai e te pau i se siosiomaga lelei, ua faataunuuina e le toe faia. Foi ona oo mai ma laau spore. Ma o le a mafai ai pulou aitu e toe gaosia i le vaevaeina o le mycelium, o nisi taimi e sili atu o lona sela. ua lava lea e amata ai e atiina ae se mycelium fou, e mafai ona tuuina atu le ola i tino fou fua, feeseeseaiga ma, o lea, ina ia fanau.
- Aai ai pulou aitu e matele e mitiia. Ma faapea foi ona aumaia i latou latalata atu i le laau.
O le eseesega i le amataga mai o fungi ma laau
Ae saienitisi ua faaalia mai i lea lava taimi o le mea moni e faapea e afua fungi ma laau mai lala evolutionary eseese - o le vaega ulumatua o meaola microscopic na ola faatasi i le vasa. O le mea lea, oi latou o pea eseese ma evolutionarily ma genetically.
I le tulaga feaveai
Laau sela, manu ma fungi e eseese i fausaga. I fungi e leai se tomai e photosynthesize, ua leai so latou chlorophyll i le sela e pei o laau. Ae o se vaega o lo latou sela nei chitin, o uiga mo le sui o manu faapitoa (eg arthropods, lea na ia - se elemene taua mo le fatuina o se atigi po o auivi fafo). O lenei, o le mea moni, e aumaia e le pulou aitu ma manu.
metabolism
e mafai ai pulou aitu, e pei o manu, e faleoloa glycogen (carbohydrates). E mafai ona latou o ese foi a latou oloa iuga o metabolism mai le tino. E foi faia i latou ia foliga fauna.
tuuina atu Auala
te le synthesize pulou aitu mataupu faatulagaina. O nei heterotrophs, o e faaumatia i latou i le tulaga o le ua uma ona saunia, i luga o le ese mai ai, e faaaogaina tuufaatasi inorganic faaaogaina enzymes ina ia latou maua (saprophytic fungi). ua faaalia foi lenei faailoga o le aumaia faatasi le pulou aitu mai le manu faaumatia meaai faatulagaina. Fungi symbionts ola i le tupe o le galulue vavalalata ma Derevyeva (o nisi taimi e faigata ai ona fuafua o ia lea o oe i le paso o mycelium ma laiti aʻa lauulu).
E fungi e parasitize isi meaola - laau ma manu e fafaga i latou tala, ma o nisi taimi e oo lava i le fasiotia o lona 'au. I lenei tulaga, o le lega (mo se faataitaiga, tinder) o se taimi umi lava e ola ai ma o se laau ua oti, faalauteleina lona aano o le tino faatulagaina ma le faaaogaina o latou mo meaai. E oo lava i ai pulou aitu e faasaunoa. Latou fafaga i manu: amoebas ma nematodes, puʻeina i latou i pipiʻi luga i lona hyphae. Uiga o fungi ma i le faagasologa o le ua metabolism gaosia urea, e pei o le tele o manu.
taunuuga
Summing i luga, e mafai ona tatou faapea atu o le fungi - aemaise lava i le malo o le natura, e aofia ai se gata aofai o ituaiga: mai tele blewits i le itiiti o le foafoaina ma yeasts, e le o taimi uma vaaia le vaaiga mikerosekope faaauupegaina. oi latou uma lava - o le tupuga o microorganisms eukaryotic anamua ola i se taimi i le siosiomaga aquatic faitau piliona o tausaga ua mavae.
O nisi o meatotino ua i ai i fungi tutusa ai ma laau (moni ma sili e mafaufau i le tele o tagata atamamai seia oo i le faaiuga o le seneturi lona luasefulu). Le le mafai ona ambulation, ma le tuputupu ae i le olaga atoa, ma le mana faʻasusuga. A meaola ma i latou e aumaia meaai heterotrophic, faapea foi ma le afioaga o le chitin i latou membranes feaveai, le tomai e teu carbohydrate, urea faavaeina ma ona aveesea i le faagasologa o metabolism. lenei e uma le pulou aitu i le taimi lava lea e tasi e tutusa ma i luga o laau ma manu.
Similar articles
Trending Now