Soifua maloloinaFaamai ma Tulaga

Faailoga o le fa'ama'i pipisi i tamaiti ma tagata matutua

Poliomyelitis o se viral viral infection lea e tupu i se laumua muamua o le mea enaena o le fai'ai, lea e mafua ai le atina'eina o paresis ma le supa. Faailoga o le ma'i pipili e mafai ona maua i tamaiti i lalo ifo o le 7 tausaga le matua, ae o le tulaga lamatia o le fa'amaonia, i nisi tulaga, e tumau pea mo tagata matutua.

Se vaega o talafaasolopito

O le poliomyelitis e mafua mai i ni gasegase afaina o le ogatotonu ma o le fai'ai e mafua ai le atina'eina o paresis ma paralysis, fa'alavelave fa'alavelave. O le faama'i o le poliomyelitis, o ona faailoga na lauiloa mo se taimi umi lava, ua salalau lautele i le 19 ma le amataga o seneturi 20. I lenei vaitau, o fa'ama'i pipisi o lenei fa'ama'i na tusia i atunuu o Amerika ma Europa. Sa tatalaina le maʻi pipili i Vienna i le 1908, E. ma K. Popper Landštejn, ma foafoaina A. ma J. Seybinom ola. Salk tui inactivated faatagaina e le 50 tausaga o le senituri gata ai, e tele le faaitiitia o le fuainumera o mataupu ina ua iloa mai o le faailoga o le maʻi pipili i fanau.

O le lelei o le malosi i le tau faasaga i lenei faamai ona o le tui puipuia, o faailoga faifaipea o le faamai ua faasaoina i nisi o atunuu - Pakistan, Afghanistan, Nigeria, Initia, Suria - ao 1988 na latou taunuu i le 125. O le numera o mataupu na pa'u i lenei vaitau 350,000 mataupu (17,5,000 oi latou i le fa'asalaga) i le 406 mataupu na maua i le 2013. O atunuu o Europa i Sisifo, Rusia ma Amerika i Matu ua manatu nei o ni teritori e saoloto mai lenei fa'ama'i ma o fa'amaoniga o le polio ua na o le fa'aalia iinei o ni mea e le mautonu.

Causal sui

Poliomyelitis o se fa'ama'i viral. O le mafua'aga o le poliovirus, lea e a'afia ai i latou. E tolu ituaiga o siama e iloagofie (I, II, III). Mo tagata ma manuki, pathogens I ma III o ni ituaiga. E mafai ona a'afia nisi o nifo. O le siama o lo'o i ai le RNA, o lona tele e 12 mk. E tumau i le siosiomaga - i le vai e mafai ona tumau pea i le 100 aso, i le susu - e o'o atu i le 3 masina, e o'o atu i le 6 masina - i le fa'atuina o le ma'i. Ordinary des. O vaila'au e le atoatoa, ae o le siama e vave ona vavaeeseina e ala i le autoclaving, kuka, fa'aalia i le ultraviolet. A vevela i le 50 ° C, e mate le siama ile 30 minute. Afai e aafia i le taimi o le fa'ama'i, e mafai ona maua i le toto, aso muamua muamua e 10 o le ma'i - i le va'aia mai le pharynx ma e seasea lava ona maua - i le va'alele.

Auala e lafoai ai

Le puna o le siama i poliomyelitis mafai ona pei o se tagata maʻi, ma asymptomatic feaveai ai siama (i nisi tulaga, e mafai ona tausia e feaveai mo le tolu - lima masina ina ua tuanai le toe faaleleia). O le siama e natia i totonu o le siosiomaga i fafo atu o feeseeseaiga a le tagata ma'i ma le gasegase o le gasegase. Ole auala ole auala lea e talafeagai mo le poliomyelitis:

  • Feso'otaiga;

  • Vaalele;

  • Fe'au-tautala.

O le auala sili ona taatele o le fe'avea'i e feau-tautala - o le siama e ulu i totonu o le tino e ala i lima faaleagaina, gaugau, meaai, vai. E iai fo'i le lamatiaga o le fa'amaonia e le ma'i mai le nasopharynx mai le 2 aso o le fa'ama'i i le taimi o le 2 vaiaso muamua.

O le fa'afitauli o le siama e 0.2-1%, o le tele o mataupu o tamaiti i lalo o le 7 tausaga. O le a o'o i luga o le taumafanafana ma le autumn.

Fa'amatalaga o tulaga lamatia

O mea taua na mafua ai le salalau o fa'ama'i aofia ai:

  • Le atoatoa o tomai o le soifua maloloina o tamaiti;

  • Totogi;

  • Tulaga le lelei ma le maloloina lelei, e aofia ai le soliga o le pule mama i totonu o fanau;

  • Ma'i fa'ama'i (sili atu ma le fa taimi i le tausaga) i se tamaititi;

  • Le fa'amaoni;

  • Tulaga maualalo o tui puipui o tagata.

Fa'avasegaga

Poliomyelitis e fa'avasegaina e le natura o le leona o le fa'alavelave fa'alavelave:

  • Faiga e leai ni fa'ama'i - fa'agasolo e aunoa ma ni fa'amatalaga fa'amaonia o le fa'alavelave - o le masingeal, fa'ata'amilo (visceral), ma le fa'apipi'iina (e tupu mai i le asymptomatically ma o se siama siama, lea e mafai ona fa'amautuina e auala i le laboratory);

  • Igoa fa'apope.

I le isi itu, o le foma'i ua fa'avasegaina e le fa'asalalauga o le liona. Fa'asolo:

  • La'au fa'apupuina - fa'aalia i le pa'u o le tino o le tino, ogalaau, diaphragm, ua;

  • Pontine foliga - e maua mai i le atoa po'o se vaega o le leiloa o foliga vaaia, tautau o le tulimanu o le gutu i luga o le afa, lagophthalmic;

  • Bulbar - fa'aalia i le tautala tautala, fa'afefe, manava manava ma gaioiga o le loto;

  • Encephalitis - fa'amatalaga fa'apitoa o le cerebral ma le lautele;

  • La'au fa'afefiloi - pontospinal, bulbospinal, bulbopontospinal.

I luga o se vaitafe e iloagofie ai le faigofie, o le mamafa o le kalave, mamafa ma le fa'apitoa.

Le taimi e fa'aolaina ai

O le taimi e fa'alavelave ai, pe a le o fa'aalia muamua faailoga o poliomyelitis, e amata mai i le 2 i le 35 aso. O le tele o taimi, o lona umi e 10-12 aso, e fa'alagolago i uiga patino o le tino o le tamaititi. I le taimi nei, e ala atu i le faitotoa o le faitotoa (o le vaega o le pharynx ma le digestive tract), o le siama e ulufale i totonu o le lymphodes of the intestine, lea e faateleina ai. A mae'a lena mea, e ulu atu i totonu o le toto ma amata ai le tulaga o le afaina, lea e salalau ai le ma'i i le tino atoa ma afaina ai vaega e sili ona vaivai. I le tulaga o le ma'i pipili, o gaioiga pito i luma o le uaua ma lela o le myocardium.

Faailoga o le pepa o le maningeal

Faiga o maningeal ma foma'i e faatatau i foma'i fa'ama'i pipisi o le poliomyelitis. O faailoga muamua o le poliomyelitis i tamaiti ei ai le maningeal foliga e foliga mai e matua afaina lava. O le vevela e alu i le 38-39 ° i totonu ole itula. O lo'o i ai fa'amaoniga e iloagofie ai le malulu masani - tale, fa'ama'i po'o le mucous lafoa'i mai le isu. A'o su'esu'eina le faai, ua matauina le hyperemia, i luga o suauu ma palatine pito i tua atonu e iai se papa. I le maualuga o le vevela, o le gasea ma le vomiting e mafai. Mulimuli ane ua pa'u le vevela ma mo le lua po'o le tolu aso e fa'amautu ai le tulaga o le tamaititi.

Ona i ai lea o le fa'ateleina o le vevela, ma o faailoga o le poliomyelitis ua sili atu ona manino - o lo'o i ai le gaogao, fa'alavelave, fa'alavelave, tiga o le ulu, vulu. O lo'o i ai ni fa'ata'ita'iga o le maningeal (symptoms): o se mea lelei lelei (o le taoto i tua o le tagata gasegase toso le vae i le tulivae ma le sooga lapo'a i le maualuga o le 90 °, mulimuli ane e mafua ona o le tiga o le muscle e le mafai ona fa'alavelaveina le tulivae), muso gutu (le mafai ona taoto i lou tua e aapa atu lou auvae i luga o lou fatafata ).

Faiga fa'atau

O faailoga o le poliomyelitis i tamaiti o lo'o i ai fa'amatalaga fa'anoanoa e amata ona mamafa. Fa'asaga i le maualuga o le fiva maualuga (37.5-38 °), fa'asalaga, fa'afefe, aga'i tiga. E i ai ni mea laiti laiti o le catarrhal - tale, gutu o le isu, mumu o le faai, atonu o le tiga o le manava, vomiting. I le lumana'i, e mafai ona atia'e le anginal catarrhal, enterocolitis po'o le gastroenteritis. O fa'amatalaga o le tui lea e iloa ai fa'ama'i pipisi. O fa'afitauli o le fa'ama'i i tamaiti i lenei tulaga e masani lava ona fa'aalia i totonu o le tui o le intestinal pronounled according to the type of dysentery or cholera. Fa'aaliga mai le neurology i lenei ituaiga o poliomyelitis e le o iai.

Tu'u fa'amalosi o le polio

O lenei ituaiga o poliomyelitis e sili atu le mamafa nai lo pepa o loo ta'ua i luga ma sili atu ona faigata ona togafitia. O faailoga muamua o le neurological poliomyelitis e amata ona aliali i luga o le 4-10 aso mai le taimi o le feso'ota'iga ma le siama, i nisi tulaga e mafai ona o'o atu i le 5 vaiaso le taimi lea.

O laasaga nei e iloga i le atina'eina o le faamai.

  • Loto sauniuni. O uiga e tula'i mai i le vevela i le 38.5-39.5 °, ulu matua, tale, manava, manava, gase, vomiting. I le 2-3 aso o le tulaga e fa'apitoa, ae o le a amata le maualuga o le vevela i le 39-40 °. I luga o lona talaaga o lo'o i ai le tiga o le ulu ma le tiga o le maso, o le mimitiina o musele, lea e mafai ona vaaia e tusa lava pe mata, ma le le malamalama. Ole vaitau lenei e 4-5 aso.

  • O le ma'i pipili e fa'aalia i le atina'eina o le supa. Latou te fa'afuase'i ona atia'e ma e fa'aalia i le leai o ni gaioiga malosi. Fa'alagolago i le fomu, pa'u o lima (tele lava vae), fulufulu, ua, atiina ae, peita'i, lagona, e pei o se tulafono, e le solia. O le umi o le taimi o le ma'i pipili e amata mai le 1 i le 2 vaiaso.

  • O le tulaga o le toe fa'aleleia ma le manuia o togafitiga e fa'aalia i le toe fa'afo'isia o galuega o maso pipili. I le taimi muamua o lenei faagasologa e matua malosi, ae o le pa'u o le a lemu. O lenei vaitau e mafai ona tumau mai le tasi i le tolu tausaga.

  • I le laasaga o le mea o lo'o totoe, o musika ua afaina, o konekarate ua faia ma eseese le lelei o vae ma ogalaau ua lauiloa tele o faailo o le pipisi i fanau. O ata o lo'o tu'uina atu i la tatou iloiloga o lo'o fa'amaonia manino ai lenei tulaga.

Va'ala'au

O lo'o fa'aalia i se fa'alavelave mata'utia (o le vevela e maualuga i le 40 ° ma, e le pei o isi ituaiga, o lo'o i ai se amio tumau). O le tamaititi e fa'anoanoa, fa'alelei, moe, ae o le hyperexcitability e mafai foi (e pei o se tulafono, o ona faailoga e sili atu ona logoina i tamaiti laiti), o se ma'i fa'aleagaina. E i ai ni tiga fa'afuase'i i pito maualalo, sili atu ona leaga i se suiga i le tulaga o le tino, tiga i totonu o maso o le tino ma tua. Pe a su'esu'eina, o fa'aalia o le bronchitis, pharyngitis, rhinitis ua fa'aalia. E iai fa'amaoniga fa'apitoa o le cerebral, fa'afe'aloiga (fa'ateleina gaioiga i foma'i eseese). Afai e te lolomiina le uila po o le nofoaga o le va'aia o le nerve trunks, e tulai mai se fa'ama'i tiga tiga.

I le 2-4 aso talu mai le amataga o le fa'ama'i, ua tupu ai le ma'i pipili. I le poliomyelitis, latou te maua vaega nei:

  • Fa'afeiloa'iga - o le liona e pasia e le ituaiga lima tauagavale - o le vae taumatau;

  • Mosaic - e le'o afaina uma o maso o lo'o a'afia;

  • Fa'aitiitia po o le leai o tendon mafaufauga;

  • O le fa'aitiitia o le muso leo e o'o lava i le atony, ae o le lagona e le fa'alavelaveina.

O lima vaivai e a'afia, e vaivai, cyanotic, malulu i le pa'i. Pa'u ma'i e ta'ita'ia ai le tulaga moni o le tamaititi e fa'amalosia le tulaga, lea, i le isi itu, e mafua ai ulua'i konekalate.

Toe fa'afo'iina o galuega fa'avae e amata i le 2 vaiaso o le fa'ama'i, ae o lenei faagasologa e fa'aauau pea mo se taimi uumi ma le le talafeagai. Atiae le solia o le gaioiga o le tino, pa'u i le tuputupu ae o vae, faaleagaina o sooga, atrophy o le ponaivi mea e atiina ae. Ole ma'i e 2-3 tausaga.

Bulbar foliga

O foliga o le Bulbar e foliga mai o se amataga mata'utia. O le sauniuniga sauniuni e toetoe lava a toesea. Fa'asaga i tua o le fa'a'i tiga ma fa'afuase'i ona tula'i i luga o le maualuga (39-49 °) o lo'o i ai ni fa'amaoniga e le'o:

  • Pa'u fa'ama'i - fa'aleagaina o le tofatumoanaina ma le logoina;

  • Fa'afitauli o le manava;

  • Fa'alavelavega o gaioiga o mata mata - fesuisuiai nystagmus ma fa'asaga.

O le gasegase o le faamai e mafai ona faigata ona o le niumonia, atelectasis, myocarditis. E mafai foi ona atia'e le gasegase o le gastrointestinal, fa'alavelave i le togafiti.

Pontine foliga

O le ponetine foliga e afua mai i le faatoilaloina o le poliomyelitis virus o le foliga, fesuisuia'i, ma o nisi taimi o ni manua ogaoga (V, VI, VII, paipa o neura o le vavae). O lenei mea e o'o atu ai i le pa'u o maso e nafa ma foliga vaaia, ma i nisi tulaga, maso masticatory. O le tino, o lenei mea o lo'o fa'aalia i totonu o le maso o le tino, o le lamolemole o le nasolabial fold, o le leai o ni u'amea faataamilo i le muaulu, o le ptosis (fa'aitiitia) o le tulimanu po'o le laumata, o lona tapunia e le mae'a. O fa'afitauli e sili atu ona manino pe a e taumafai e ataata, moeiini ou mata, pe fa'aosoina ou alafau.

Togafitiga

E leai se togafitiga faapitoa mo le polio. A fai loa le siama, o le tagata ma'i e fa'ama'i i falema'i i se falema'i pipisi, o lo'o tu'uina atu ia te ia le malologa faaletino ma mafaufau. I taimi sauniuni ma ma'i pipili, fa'aaogaina o mea'ai ma togafitiga, e tusa ai ma fa'amatalaga, o vailaau fa'ama'i-inflammatory po'o corticosteroids ua tu'uina atu. Afai e fa'alavelaveina le gaioiga o le afaina - fafagaina e ala i le su'ega, ma le solia o le manava - ventila. I le taimi o le toe faaleleia, faamalositino togafitiga, massage, physiotherapy, vitamini ma fualaau faasaina, ma le togafitiga o togafitiga o loo faaalia.

Puipuiga

Poliomyelitis e faatatau i na fa'ama'i e faigofie ona aloese nai lo togafiti. E mafai ona faia lenei mea e ala i tui puipui. I Rusia, o tamaiti uma faatoa fananau mai na tu'uina atu lenei tui. O le tui e faia i ni tulaga - i le 3 ma le 4.5 masina e tui ai le pepe i se tui e le o gaioiga. I le 6, 18, 20 masina, e toe faia le taualumaga e faaaoga ai se tui ola. Ole tui mulimuli e faia i le 14 tausaga. Ma ia aua nei misia, aua, e ui lava o le mea moni e talitonu o le polio e lamatia mo na o pepe, ae le o, ma pe a oo i fa'ama'i, o fa'amaoniga o le poliomyelitis i tagata matutua e fa'aalia ma matautia.

Afai e iloa se ma'i, o se elemene taua o le puipuia o le a vavalalata taimi ole ma'i, fa'amamaina ma le siakiina mo le 3 vaiaso mo le kulupu fa'afeso'ota'i, tausia o le tumama.

O le mea lea, na matou suesueina auiliiliga mea o lo'o i ai fa'amaoniga o le poliomyelitis, ma mea e tatau ona faia e aloese ai mai lenei fa'ama'i tuga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.