FaavaeinaSaienisi

Faalenatura tulaga ma uiga lautele o Europa i fafo

teritori Europa, lea o lo oi fafo atu o le atunuu o le sa avea muamua CIS, e masani ona taʻua o ia o "Europa i fafo." E aofia ai le atunuu e fa tasene, e fesootai faatasi i se vaega o le sootaga i le talafaasolopito ma faaupufai. o teritori Fafo i Europa e uiga i le 5.4 miliona kilomita faatafafa, ma le faitau aofai o tagata - silia ma le 500 miliona tagata. O le vaega e mautinoa lava o se tasi o nofoaga autu o malo o le lalolagi, ma nofoia se nofoaga taua i faiga faapolotiki lalolagi. I aso nei o le a tatou talanoa i se autu e pei o se faamatalaga lautele o le atunuu i fafo Europa. Vasega 11 mataupu aoaoina e aofia ai le iloiloina o le autu. Ia tatou manatua le mea na aoaoina ai i tatou i le aoga, ma le Tusi mo oe lava ia o se mea fou!

tulaga

O le vaega o loo tatou iloiloina i le aso, faaloaloa i luga o le 5000 km mai matu i saute ma le 3,000 km mai sisifo i le itu i sasae. I totonu o atunuu o Europa, o loo tele ma le auala-tele, ae maualalo pea i latou i le toatele. Mo se faataitaiga, ei ai se tala malie e ua tutuli i Belgium, e tatau ona e maua le taimi e fetaomi atu i luga o le tofitofi, e ese mai e mafai ona e valaau atu i se isi Malo. nofoaafi Anapogi ui atu i le atunuu i le na o le 140 minute. O atunuu i Europa sili ona taua. O le mafuaaga lena o le toatele o i latou e leai se mea faapena e pei o se sleeper.

E faaalia ai se faamatalaga lautele o le atunuu i fafo o Europa, ona i ai, i tuutuuga o tulaga tau le tamaoaiga ma le faafanua, ia vaega autu se lua. O le mea muamua o nei - atunuu tuaoi tulaga. Mo laiti (si tautala, o le mea moni) o le tele o le teritori ma lona laitiiti "loloto", setete i ai se faiga lelei faavaeina o sootaga felauaiga. O le vaega lona lua - o le numera o le nofoaga autu seaside i Europa. O le toatele oi latou o loo e tu latalata i le waterways busiest. O le soifuaga o atunuu e pei o Egelani, o le Netherlands, Tenimaka, Iceland, Potukale, Nouei, Italia ma Eleni, mai aso anamua e fesootaʻi lelei i le sami.

I le seneturi lona luasefulu le faafanua faaupufai o Europa ua faatino suiga e tolu taimi taua: ina ua mavae le Muamua ma le Lua taua Lalolagi, e faapea foi i le faaiuga o le vaitausaga o le 90. e mafai ona maua i aso nei i Europa malo faitele fafo, Malo Faitupu ma setete unitary ma le feterale.

Natura ma Punaoa

Alamanuia fafo Europa na faia i lalo o le uunaiga a prerequisites faalenatura, e pei o le tuufaatasiga o minerale. I le itu i matu (le tulaga) ma saute (piilima) o vaega o le itulagi e eseese. O le vaega i matu o le mauoa i'oa ma suauu. O le autu ipu maa-koale o Ruhr (Siamani) ma Silesia Luga (Polani). I totonu le suauu ma le kesi lepa o le tuuina atu o le Sami i Matu. Ma i totonu o le uʻamea - Vaitaele Kiruna (Sweden) ma Lorraine (Farani).

O le vaega i saute o le itulagi o tupe teu mauoa i'oa o tupuaga magmatic ma sedimentary. A o le vaega eleele faasao o punaoa o le suauu, e le tele e pei o i le itu i matu o Europa.

Aoao uiga o fafo Europa i le tulaga o le malosi e faaalia ai ana punaoa e matuai tetele, ae o loo latou maua e matele i vaega mauga, e pei o: Alpine, i matusisifo Europa ma Dinaric. I le tele o atunuu, e toetoe lava o vaivai punaoa. Ua faia e le natura o le itulagi e mafai ona faatoaga malosi. O le faafitauli na - o le leai o se laueleele. loo tauivi setete talafatai Laiti i ai, le faalauteleina o agai i le sami. Mo se faataitaiga, o se tolu o le teritori o le Netherlands na "manumalo" e ala i le sami i le fesoasoani a dams. Le atunuu i lenei tulaga, fai mai: ". Foafoaina e le Atua le Lalolagi, ma le Holani - Netherlands" e ono lenei e tusi i le vaega o le tusi "Geography" (vasega 11). ae ui i lea e le mafai ona aoao o uiga o fafo Europa amanaiaina lenei mea moni.

o lo oi le itulagi i le faautauta ma subtropical (saute) sone. I le itulagi Metitirani le mafai se faatoaga fale o manu e aunoa ma fui. Uiga moni lava e aafia ai Italia ma Sepania. O le tulaga sili ona lelei mo Finelani ma Suetena mitamita mo vaomatua. E leitioa ai ai se upu: ". Finelani e aunoa ma le vaomatua, le urosa aunoa lauulu" punaoa faalenatura ma faafiafia o loo tuuina lautele lava foi.

Le taimi nei o le taimi e mafaufau i le mea e sosoo ai o talanoaga i le autu "uiga Aoao o fafo Europa."

O le faitau aofai o tagata o le atunuu i fafo Europa

o sagatonu toniga tuufaatasiga National. O le tele o atunuu auai i le aiga Indo-Europa. O le lotu iloga o le faa-Kerisiano i le itulagi. Ae peitai, o le vaega i saute o loo e lagonaina foi e Katoliko, ma le itu i matu - e Porotesano. ua manatu Faava o Malo Europa o se tasi o itu e sili ona densely nonofo ai ni tagata o le Lalolagi. O le faitau aofai o tagata density iinei e silia ma le 100 tagata i le 1 kilomita faatafafa. Tuuga faamatalaina mafuli le faataatiaga faafaafanua o le tagata. E tusa ai ma le tulaga o le urbanization faatulagaina foi Europa maualuga. I totonu o le aai, o le faitau aofai o tagata averesi o le uiga i le 78% o le faitau aofai o tagata. E i ai atunuu o loo aapa le ata lenei i le 90%.

I tausaga talu ai nei, sa amata ona tutupu tele lemu faitau aofai o tagata o Europa. I le 15 setete o loo faaitiitia faitau aofai o tagata. E le gata i lea, ua suia lona tuufaatasiga - a faatupulaia le aofai o tagata matutua. O lenei aafia le sea a le itulagi i le faiga o le lalolagi o le malaga mai fafo. Malie o le avea ma atunuu i fafo Europa a hotbed o malaga galuega. Iinei, e tusa ma le 20 miliona tagata faigaluega mai atunuu i fafo. 7 miliona o latou ola i Siamani.

uiga lautele o le tamaoaiga o Europa i fafo

11 mataupu aoaoina vasega iloiloina e faataga mataupu, tatou paʻi foi i latou i auiliili. E avea o se vaega taua, i fafo Europa ei ai se lalolagi auina atu i fafo o le suega siamupini o le fua, o le tele o le gaosiga o alamanuia ma le atinae o tagata tafafao maimoa. O le muamua le malosiaga tau tamaoaiga i le itulagi faalagolago i luga o atunuu e pei o Farani, Peretania, Italia ma Siamani. I le sefulu tausaga talu ai, o le taitai o lenei fa o Siamani, o lona tamaoaiga e le atiina ae vave. "Aoaoga o le lalolagi" - o le Malo o Peretania, sa amata ona ave o latou tulaga. le mamafa aupito sili i totonu o le isi atunuu o le: le Netherlands, Suitiselani, Belgium, Sepania ma Suetena. Latou, e le pei o le "e fa autu" taulai atu i pisinisi a tagata taitoatasi.

alamanuia

O le taitai o le paranesi o se alamanuia Europa i fafo - enisinia o afi. O le tala mo se tolu o le a tuuina atu le itulagi ma le lua-vaetolu o le auina atu i fafo. E leai se mea lilo o Europa lauiloa mo lana taavale. Muamua lava, masini matele i aai tetele, e aofia ai le laumua. I le taimi lava lea e tasi, o se tulafono faafoe, taitasi laiti vaega e fiafia i se nofoaga faapitoa o le setete.

I le nofoaga lona lua o le alamanuia o vailaau. le faamanuiaina tele i lenei faatonuga e ese Siamani. Le alamanuia o vailaau i le itulagi i luma o le Taua II taulai atu faapitoa i le koale (uliuli ma le enaena), masima (laulau ma potassium) ma pyrite. Ona sa i ai se reorientation o le alamanuia hydrocarbons. O le aupito tele vailaau penisini tu i le auvai o le Seine, o le Thames, o le Elbe, o le Rhine ma le Rhone. Iinei e fesootai le alamanuia ma le gaosiga o le suauu.

kasa Faalenatura ma le suauu maua mai i le Sami i Matu, e auina atu i atunuu eseese i le faiga pipeline ogalaau tele. felauai kasa mai Algeria i tane feaveaʻia methane. O se matafaioi tele o loo taaalo i le kasa o Rusia, lea e faatauina 20 atunuu o Europa.

Sosoo ai i luga o le fua o le alamanuia - uʻamea ma le uamea. Sa faia iinei i luma o le amataga o le STR. Uamea ma uamea alamanuia sili ona maualuga atiina ae i Siamani, Egelani, Sepania, Farani, Czech Republic ma Polani. Se sea tele e foi alumini ma metallurgy lē ferrous. Alumini e le smelted na o le atunuu o lo o umia faasao tele o bauxite, ae faapea foi i le alualu i luma le gaosiga o le eletise.

o loo taulai faapitoa le alamanuia o le vaomatua i Finelani ma Suetena, ma o le malamalama - i Europa i saute. o Italia le atunuu lona lua i le lalolagi mo le gaosia o seevae, ina ua uma Saina. Ma ua manatu Potukale le autu "suisui" i le itulagi. I le tele o atunuu i aso nei o loo faasaoina tu masani a le atunuu mo le tuuina atu o mea fai musika, meafale, oloa tioata.

faʻatoʻaga

uiga Aoao o le tamaoaiga o Europa na aafia i fafo maualuga nei talanoa auiliili. O le tele o oloa i latou lava gaoioiga tau faatoaga i le itulagi tuuina atu se atoatoa ma le malosi faatau atu i fafo. Ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi Lona lua, na agai i le itulagi mai faatoaga fua itiiti e faapitoa maualuga-taua. O lala autu - laau toto ma lafumanu, o loo tufatufa i Europa ma le sootaga vavalalata o le tasi i le isi. tuutuuga Faalenatura ma talafaasolopito ua mafua ai le faavaeina o nei ituaiga o faatoaga: matusisifo Europa, Tutotonu Europa ma Saute o Europa.

e masani faatoaga i matusisifo Europa i Finelani, Scandinavia ma le UK. ua faamatalaina ai o ia e faatoaga matuai susu, ua auaunaga e ala i fua o faatoaga areto ma fodder faaefuefu. I le ituaiga Europa Tutotonu o le matafaioi autu taaalo i aano o manu ma manu susu ma moa.

ituaiga Europa Saute toatele tele o afua mai totonu o le gaosiga o laau toto. ua mafua faatonuina o Laau Toto i le cereals, ae ua manatu le specialization faava o malo o Europa i saute e avea ma le tuuina atu o vine, olive, citrus, tapaa, nati ma efironosov. O le autu "faatoaga" o Europa - le talafatai Metitirani. E masani lava, ei ai tulaga taitasi ona lava specialization o faatoaga. Mo se faataitaiga, o Holland lauiloa mo le galueaina o fugalaau, Farani ma Suitiselani - o le tuuina atu o sisi, ma isi.

faimalaga

mafai ona faia e uiga Aoao o fafo Europa e aunoa ma tagata tafafao maimoa. Europa na, o ma o le a avea ma se nofoaga autu o tagata tafafao maimoa faava o malo. O iinei ua faailoa mai i itu uma. Le sili ona lauiloa o Farani, Italia, Sepania, o le UK ma isi atunuu tetele. Ma i atunuu laiti e pei o Andorra, Monaco ma isi, tagata tafafao o alamanuia valyutoobrazuyuschey. O le ituaiga autu o tagata tafafao maimoa mai i fafo Europa - mauga ma le sami.

feʻaveaʻiga

I aso nei, tatou te tuuina atu a characterization aoao o fafo Europa, ma e le mafai e aunoa ma le faiga o felauaiga. o Europa faatauvaa i le mamao o felauaiga i Amerika ma Rusia, ae o se taitai i le lalolagi o felauaiga saogalemu fesootaiga. O le density o feoaiga e matua maualuga. O se matafaioi autu i le felauaiga o pasese ma oloa e auala tala felauaiga. O le fesootaiga nofoaafi i le tele o setete ua faaitiitia malosi.

Nuu fesootaiga felauaiga ua a configuration faigata. O lona ituaiga alatanu meridional ma faatonuga latitudinal, lea ei ai se aofaiga tele o taua faava o malo. o loo taulai atu foi Waterways i nei eria. O se matafaioi faapitoa o loo taaalo i le vaitafe Rhine. I ai i tausaga taitasi aumai e sili atu nai lo le lua selau miliona tone o uta. I nofoaga laueleele ma waterways faalavelave o so o se alataloto na liliu mulimuli ane i complexes moni portovopromyshlennye. Mo se faataitaiga, o le taulaga o Rotterdam i tausaga taitasi vaa e uiga i le 350 miliona tone.

Western Europa o se faataitaiga o le auala tele faafitauli masani o toe i ai se pa pupuni i le faiga o felauaiga. Nofoaafi ma auala auala, faapea foi ma paipa sopoia atumauga i vaega talafeagai uma. Le matafaga o le Baltic, noatia le Metitirani ma le Sami i Matu vaa.

uiga Aoao o fafo Europa: faasaienisi ma tupe

I Europa i aso nei o loo i ai le tele o techno, lea e faia ai se tasi o le lalolagi o nofoaga autu o le faasaienisi. O le aupito tele oi latou o loo e tu i le vaipanoa o Munich ma Cambridge. Ma o le faia o se "auala tech-maualuga" i le vaega i saute o Farani.

I Europa, o loo i ai sea a le leona o le auvai aupito sili ona tele i le lalolagi. teugatupe Standard o Suitiselani. I le vaults o ona auvai tausia e uiga i le 50% o le faamalumaluga mai le salafa o le lalolagi.

Puipuia o le siosiomaga

e faaalia ai uiga Aoao o fafo Europa i lona itu a le resonance o le puipuiga o le natura. Ona o le density faitau aofai o tagata maualuluga ma le atinae toaga o alamanuia i Europa ua leva ona feagai ma le tele o faafitauli tau le siosiomaga. O nisi oi latou o loo fesootai ma le aveesea mai ma le faagasologa o le koale. Isi - i le tele o laau petrochemical ma uamea i aai tetele. Isi - faatasi ma se faateleina o le aofai o taavale i luga o le auala. Fa - ma le atinae o tagata tafafao maimoa, lea e taitai atu ai i le faaleagaina o le natura. Ma isi.

ua toaga atunuu uma i le itulagi faiga faavae siosiomaga. O se taunuuga o le faia o le sili atu faiga ogaoga: faalauiloaina o uila vilivae ma taavale eletise, o le toaga toe laau ma isi.

iʻuga

I aso nei, o le autu o le ma talanoaga o le uiga lautele o le atunuu i fafo Europa. 11 vasega - o le taimi o le a pa'ū i le aoga i luga o le tauau o se avega mamafa tele, o lea mea taua tele i latou le amanaiaina. ua faamanatu tatou o mea uma e ono mafai ona galo, ma aoaoina se mea fou i le "Uiga Aoao o fafo Europa." Tuuina (Vasega 11) faatasi ma le fesoasoani o lenei mataupu o le a avea o se galuega faigofie mo so o se tamaitiiti o le vasega.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.