FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

Fisiki: talitonuga faavae, o faiga, tulafono. O le tulafono faavae o le fisiki, e manaomia ina ia iloa ai tagata

Aia i le fafo lalolagi ma ana tulafono o le faagaoioiga ma le atinae o le natura ma le saʻo. O lea e talafeagai e uaʻi atu i le faasaienisi faalenatura, e pei o le fisiki, o loo faamatalaina ai le ute lea o le faavaeina ma amatalia ai le tuputupu o le atulaulau. tulafono faavae o le fisiki e faigofie ona malamalama i ai. Ua i se Aoga tausaga lava talavou faailoa fanau i nei mataupu faavae.

Mo le toatele, o lenei faasaienisi e amata i le tusi aoga "fisiki (Vasega 7)." mataupu faavae ma tulafono o inisinia ma thermodynamics e tatala i le vasega, ua faailoa mai i latou i le autu o le tulafono faaletino autu. Ae e tatau ona faatapulaaina le malamalama i aso aoga? O le a tulafono faaletino e tatau ona iloa e tagata uma? o le a talanoaina lenei mulimuli ane i le mataupu.

fisiki saienisi

E toatele nuances faamatalaina e le faasaienisi ua masani uma mai amata. Ma ua tatau ona totogi lenei i le mea moni e faapea, i le tulaga, o le fisiki o se tasi o vaega o le faasaienisi. O loo faamatala mai e uiga i le tulafono o le natura, o le aafiaga o lea ei ai se aafiaga i le olaga o tagata uma, ma i le tele o auala e oo lava e maua ai lona uiga i le vaega o le mataupu, o lona fausaga ma le tulafono o le lafo faatu.

O le upu "le fisiki" na uluai tusia e Aristotle i le TLM senituri lona fa. Le taimi muamua, e tutusa i le "filosofia" mataupu. Ina ua maea uma, e le gata o le faasaienisi i ai se sini masani - e faamatala lelei auala uma o le faagaoioiga o le atulaulau. Ae i le senituri lona sefuluono o se taunuuga o le fetauaiga faasaienisi o le fisiki e avea tutoatasi.

tulafono lautele

Nisi o tulafono faavae o le fisiki faatatau i vaega eseese o le faasaienisi. E ese mai i latou ei ai nisi ua manatu e masani ai le atoa o le natura. O loo tatou talanoa e uiga i le malosi faasaoina ma le tulafono le liua.

E faatatau i ai o le malosi o le tasi o le faiga tapunia le taimi o le tafe o le ofoofogia uma talafeagai faasaoina. E ui i lea, e mafai ona suia i se isi faiga ma suia o latou anotusi Aofaiga i vaega eseese o le faiga fai lelei. I le taimi lava lea e tasi i se faiga tatala, o le malosi e faaitiitia ai ma le faateleina o le malosi, e tuuina atu uma tino ma fanua e fegalegaleai ai.

I le faaopoopo atu i le mataupu faavae lautele i luga, fisiki loo i ai mataupu faavae, o faiga, o tulafono ia e talafeagai mo le faaliliuina o le faagasologa e tutupu i le lalolagi o loo siomia ai. e mafai ona avea a latou suesuega o se aafiaga tulagaese manaia. O le mea lea, o lenei mataupu o le a iloilo faapuupuu le tulafono faavae o le fisiki, ma malamalama i latou e sili atu le loloto, e taua e tuuina atu i latou gauai atoa.

inisinia

Tatala e saienitisi talavou, le tele o tulafono faavae o le fisiki 7-9 vasega o le aoga, ua atoatoa suesueina lenei paranesi o le faasaienisi, e pei o se enisinia. Ona mataupu faavae autu o loo faamatalaina i lalo.

  1. Tulafono relativity Kalilaia (e pei ona taʻua o tulafono masini o relativity, po o le faavae o inisinia masani). O le aano o le mataupu faavae o loo taoto i le mea moni e faapea i le tulaga tutusa o le faiga masini i faiga faasinomaga inertial uma e foliga tutusa.
  2. le tulafono a le Hooke. Lona ute moni e faapea o le tele lava o le aafiaga i le tino le ofuvae (tautotogo, o le tootoo, faamafanafanaina, utupoto) mai fafo, o le tele o lona deformation.

tulafono a le Newton (sui faavae inisinia masani):

  1. O le mataupu faavae o inertia taua ai e faapea so o se faalapotopotoga e mafai ona avea i isi po o le lafo faatu toniga i se laina saʻo pe afai e leai se isi faalapotopotoga i se auala e aafia ai, po o isi pe afai latou i ai i so o se auala ona suitulaga mo le aafiaga o le tasi i le isi. Ina ia suia le saoasaoa o gaoioiga, e le tatau le tino i le galue i nisi malosi, ma o le mea moni o le manatu faaalia e tutusa i le a eseese foi faamamaluina i tele eseese tino.
  2. Aiga dynamics mamanu taua ai e faapea o le tele o le malosiaga taunuuga o le galue i le taimi nei i luga o se tino na tuuina mai, o le tele na ia maua saoasaoa. Ma, e tusa ai, o le tele o le mamafa, o le pito i lalo o le fua faatatau.
  3. faapea tulafono lona tolu a Newton faapea so o se tino e lua o loo i taimi uma fegalegaleai ma isi i se mamanu tutusa: o latou au le natura e tasi, e tutusa i le tele ma ia mautinoa le i ai o le isi itu i luga o se laina saʻo, lea e fesootai ai le tino.
  4. faapea mai ai le mataupu faavae o le relativity e ofoofogia uma lea e tupu i le tasi tulaga i le faiga faasinomaga inertial, e matuai faiga tutusa.

thermodynamics

tusi aoga, o le tatalaina o le vasega le tulafono faavae ( "fisiki. Vasega 7"), ma faailoa atu i latou i le faavae o thermodynamics. Ona mataupu faavae tatou faapuupuu manatu o loo i lalo.

O tulafono o thermodynamics e faavae i totonu o lenei fanua o le faasaienisi, e aoao i le natura ma e le fesootai ma le mea patino auiliili fausaga i le tulaga atomika. E ala i le auala, o nei mataupu faavae e taua e le gata mo le fisiki ae faapea foi i le kemisi, paiolo, aerospace, ma isi. D.

Mo se faataitaiga, i le vaega i luga, o loo i ai le tosina atu i faamatalaga talafeagai o le tulafono i se faiga tapunia, o le suia o le siosiomaga mai fafo i le aluga o taimi se tulaga equilibrium. Ma le faiga o loo faia i ai, ona faalēaogāina pea isi i fafo taitasi.

O le isi tulafono o thermodynamics faamaonia le uiga o le faiga lea e aofia ai le aofaiga tele o le fasimea i se gaoioiga o soo, o se suiga mai le tagata lava ia itiiti ono taʻua o le faiga i le a sili atu e ono.

A tulafono Lussac Gay (e taʻua foi Tulafono kasa) ua taua ai mo se vaega tele faapitoa o le kesi i se taunuuga uunaiga fale o manu o le vaevaeina o ana vaega i le vevela aiai tatau avea e le aunoa.

Se isi tulafono taua o le alamanuia - o le tulafono muamua o thermodynamics, lea ua taʻua foi o le mataupu faavae o le faasaoina ma le suiga o le malosi i se faiga thermodynamic. E tusa ai ma lenei mea, so o se aofaiga o le vevela, lea ua lipotia mai i le faiga, o le a faaaluina faapitoa i metamorphosis o lona malosi i totonu, ma se galuega e tusa ai o so o se malosiaga mai fafo o lo o galue. O lenei mamanu ma avea ma faavae mo le faavaeina o le matagaluega faagaoioiga o masini vevela.

Isi tulafono kasa - o le tulafono o Charles. O loo faapea mai le le uunaiga sili o se vaega tele faapitoa o se kasa lelei ao le faatumauina o se tusi e le aunoa, o le maualuga o lona vevela.

uila

E tatalaina manaia saienitisi talavou 10 tulafono faavae o le vasega o le fisiki i le aoga. I lenei taimi, tatou suesue i mataupu faavae o le tulafono o le natura ma le faatinoga o le taimi nei i le eletise, e pei foi o isi faamatalaga.

Le Tulafono a le Ampere, mo se faataitaiga, o loo faapea mai le conductors fesootai i tutusa, e ala i lea tupe i le taimi nei i le itu lava e tasi, e mautinoa lava e tosina, ma i le tulaga o le taitaiga i le taimi nei faafeagai, faasologa, ua tetee. O nisi taimi e faaaoga le suafa lava lea e tasi mo le tulafono faaletino ua fuafuaina e le malosi o lo o galue i le fanua maneta oi ai nei i luga o se vaega itiiti o le avetaavale o le faafoeina o le taimi nei i le taimi nei. O lona valaauina - malosi Ampere. na faia ai lea maua e saienitisi i le afa muamua o le seneturi lona sefuluiva (faapea i le 1820).

O le tulafono o le faasaoina o le totogi o se tasi o mataupu faavae autu o le natura. Fai mai o ia e faapea o le aofaiga algebraic o le uma o tau faaee atu o le eletise e tulai mai so o se electrically faiga maotua, i taimi uma faaolaina (avea pea). E ui lava i lenei mea, o le taʻua o le mataupu faavae e le o aveesea le tulai mai o sea faiga fou fasimea molia o se taunuuga o leakage o nisi faiga. E ui i lea, o le aotelega o totogi eletise o fasimea fou faatoa faia e tatau ona manaomia ona o.

le tulafono a le Coulomb o se tasi o le autu i electrostatics. E faaalia mai e le mataupu faavae o le fesootaiga malosi i le va o le tau faaee atu minoi manatu ma faamalamalama le fuafuaina Aofaiga o le mamao i le va i latou. le tulafono a le Coulomb mafai ai ona tatou faamaonia ai le mataupu faavae autu o electrodynamics auala faataitai. O loo faapea mai le faatulagaina tulaga tau faaee tatau fegalegaleai ai ma se malosiaga lea o le oloa e maualuga atu o le tele o lo latou magnitudes, ma e tusa ai, o le laiti o le laiti le sikuea o le mamao i le va o nei tau faaee atu ma le permittivity o le siosiomaga i ai le fegalegaleaiga faamatalaina tupu.

le tulafono a le Ohm o se tasi o mataupu faavae autu o le eletise. E taua ai e faapea o le tele o le malosi o le galue i le taimi nei tumau eletise i luga o se vaega faapitoa o le filifili, o le tele o le volitiga i ona tuluiga.

"Aia tulafono lima" ua taʻua o le mataupu faavae lea e mafai ai ona e iloa ai le taitaiga o loo i ai nei i se avetaavale o femaliuaʻi i a aafia fanua maneta i se auala patino. Ina ia faia lenei mea, tuu le lima taumatau ina ia se ala maneta aafia mamanuina le pama tatala ma le lima matua i le taitaiga a toso taavale uaea. I lenei tulaga, o le isi tamatamai lima e fa tu sao fuafuaina o le taitaiga o le gaoioiga i le taimi nei faaōleōle.

E fesoasoani foi lenei mataupu faavae e saili ai le nofoaga tonu o le laina o avetaavale linear induction maneta le faafoeina o le taimi nei i le taimi. E tupu e pei o lenei: tuu lou taumatau lima matua ina ia faasino atu i le taitaiga a le oi ai nei, ma le isi tamatamai lima e fa malamalama faafaatusa avetaavale. O le nofoaga o nei pine ma faaali atu le taitaiga tonu o le laina flux maneta.

O le mataupu faavae o le induction eletise o se mamanu e faamatala ai le faagaoioiga faagasologa o transformers, faaleoleo, motors. O lenei tulafono e faapea: i se matagaluega tapunia faatupulaia e le malosi electromotive o le induction o le sili atu, o le tele o le fua faatatau o le suiga o flux maneta.

optics

Paranesi "Optics" ma atagia ai se vaega o le mataupu aoaoina a le aoga (tulafono faavae o le fisiki: 7-9). O lea, e le i matuai faigata nei mataupu faavae i le malamalama e pei e foliga mai i le vaaiga muamua. Latou suesuega aumaia faatasi ai ma le na sili atu le malamalama, ae o se malamalama sili atu o le mea moni. O le tulafono faavae o le fisiki, lea e mafai ona mafua i le fanua o optics, e faapea:

  1. mataupu faavae Gyuynesa. O se auala e mafai ona lelei faailoa tulaga patino taitasi o se galu i le taimi nei lona lua i luma. Lona ute moni e faapea: manatu uma o loo i le ala o le galu i luma i se vaega faapitoa o le a lona lua, o le mea moni, i latou lava ma faapogai o galu spherical (lona lua), ao le tulaga o le galu i luma i le vaeluaina e tasi e tutusa lona lua i luga lea siosiomia galu spherical uma (lona lua). O lenei mataupu faavae o loo faaaogaina e faamalamalama le tulafono oi ai nei e faatatau i le refraction o le malamalama ma lona ata.
  2. mataupu faavae Huygens-Fresnel atagia ai se auala lelei o le foia o mataupu e faasino i le propagation galu. E fesoasoani e faamatala le faafitauli autu e faatatau i le diffraction o le malamalama.
  3. Le tulafono o le ata lea o le galu. E faatatau tutusa i le ata i le faaata. Lona ute moni o le faasalaga uma e lua toso i lalo laau faalava ma o se tasi lea ua atagia ma perpendicular fausia mai le tulaga o le incidence o loo tu i se vaalele e tasi. E taua foi ona manatua, i le tulaga lenei o le laau lea o le atoatoa e tutusa i taimi uma le utupoto mea na tupu i le tulimanu o refraction.
  4. O le mataupu faavae o refraction malamalama. O lenei suiga i le trajectory o le propagation galu eletise (o le malamalama) i le taimi o le gaoioiga o se auala homogeneous i le isi, lea e tulaga ese ai mai le laina muamua o le indices refractive. O le saoasaoa o propagation o le malamalama ia i latou eseese lava.
  5. O le tulafono o rectilinear propagation o le malamalama. I lona autu, o se tulafono e faasino i le fanua o optics geometrical, ma e faapea: i so o se auala homogeneous (tusa lava po o lona natura) malamalama propagates matua i se laina saʻo, o le mamao puupuu. na o lenei tulafono ma faamatala mai le faavaega o ata.

Atomika ma fisiki faaniukilia

O le tulafono faavae o le fisiki quantum, faapea foi ma le faavae o le fisiki atomika ma faaniukilia o loo suesueina i le aoga maualuga ma le aoga maualuga.

O lea, ua postulates a Bohr se numera o hypotheses faavae, lea na avea ma faavae o le manatu. Lona ute moni o loo taoto i le mea moni e faapea so o se faiga atomika mafai ona tumau gafataulimaina na o le setete minoi. So o se emission po mitiia o le malosi e atomu mautinoa faia e faaaoga ai le mataupu faavae, o le fatu lea e faapea: leisa e fesootai ma le transporter avea monochromatic.

O nei postulates o le polokalama tulaga aoga e suesue le tulafono faavae o le fisiki (vasega 11). e manaomia lo latou malamalama e faauu.

O le tulafono faavae o le fisiki, e manaomia ina ia iloa ai tagata

O nisi o mataupu faavae o le faaletino, e ui lava, ma auai i se tasi o lala o le saienisi, peitai, o le aoao i le natura ma e tatau ona iloa e le uma. Lisi le tulafono faavae o le fisiki, e tatau ona iloa e tagata:

  • tulafono Archimedes (faatatau i le vaega o le suavai ma aerostatics). E faatatau i ai o so o se faalapotopotoga na lofia i le gaseous po o suavai galue se ituaiga o buoyancy, lea e mautinoa lava ua faatonuina faasologa agai i lalo i luga. Lenei malosi o taimi uma numerically e tutusa ma le mamafa o le tino suāvai displaced po o le kesi.
  • O le isi fausia o lenei tulafono o le: a tino faatofuina i se kesi po o le suavai, ia mautinoa e maua le mamafa i le tele o le mamafa o le tuufaatasiga suavai po o kasa, lea na auina. O lenei tulafono ma avea ma se tenet faavae o le talitonuga o le tino diving.
  • O le tulafono o le kalave (tatalaina Newton). Lona ute moni o loo taoto i le mea moni e faapea matua ua tosina e mautinoa lava le tino uma o le tasi i le isi i le a malosi o le oloa e sili atu le umi o le toʻatele o le tino ma, e tusa ai, o le laiti, o le laiti o le faatafafa o le mamao i le va i latou.

o le 3 tulafono faavae lea o le fisiki, lea e tatau ona iloa e tagata uma ua manao e malamalama ai i le auala o le faagaoioiga o le lalolagi ma le peculiarities o le faagasologa e tutupu i ai. Malamalama i le mataupu faavae o faatinoga ua lava faigofie.

O le aoga o le malamalama e pei

O le tulafono faavae o le fisiki e tatau ona i totonu o le atopau o se tagata o le malamalama, e tusa lava po o lona matua ma le gaoioiga. Latou atagia ai le i ai o le auala atoa o le mea moni i aso nei, ma o le mea moni, o le tumau na i se lalolagi e faaauau pea ona suia.

tulafono faavae o mataupu fisiki ofoina avanoa fou e suesue le lalolagi o loo siomia ai. Lo latou malamalama e fesoasoani ina ia malamalama i le auala o le atulaulau ma le feoaiga o tino selesitila. E avea ai i tatou e le na o sipai mea na tutupu ma le faagasologa i aso taitasi ma e mafai ona iloa i latou. Pe a malamalama lelei se tagata i le tulafono faavae o le fisiki, o mea uma e tupu faagasolo solo, e mafai ona pulea le auala e sili ona lelei, faia o le amata ma ia faia lelei io latou olaga.

taunuuga

O nisi o loo faamalosia e suesue i le loloto o le tulafono faavae o le fisiki mo le suega, o isi - e ala i galuega, ma o nisi - mai a fia iloa faasaienisi. E tusa lava po o le sini o lenei faasaienisi, o le faaaogaina o le malamalama e maua e le mafai ona soona maualuga. E leai se mea sili atu ona faamalieina nai lo se malamalamaaga i le auala faavae ma tulafono o le ola o le lalolagi.

Aua le tumau manatu mamafa - e atiina ae ai!

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.