Tulāfono, Malo ma le tulafono
Fuʻa a Aferika - o le tauiviga e tetee faakolone
Aferika - se konetineta, o le aupito tele lona lua i le tulaga o le numera ma le faitau aofai. Konetineta latou tagavai e leai. mea e pei o se "fuʻa o Aferika" e le oi ai.
atunuu i Aferika
I le teritori tele o le "konetineta uliuli" e sili atu i lo le 50 setete, taitasi lea o le ei ai lona lava fuʻa. E i ai se vaega e masani ai o Aferika i 4 vaega - Matu, Saute, Sasae ma Sisifo. ai o latou tagavai foi se itulagi. I le konetineta ma atunuu motu o le konetineta o se numera tele o le setete ua maua i taimi eseese o le tutoatasi. O le isi, i se tamai aofaiga - kolone, protectorates po o le tagata lava ia-folafola Ripapelika, ae ua latou maua foi latou fuʻa a le atunuu. O lenei fuʻa o Aferika o le fuʻa o le Au Paia o Helena, Afio Aʻe ma Tristan da Cunha ei ai i luga o lana laulau, i le tulimanu tauagavale pito i luga (i le siʻitaga), o se faatusa o le fuʻa a Peretania, lea e faailoa mai e le faalagolago colonial i lenei atunuu.
Le taua o le tagata autu o le atunuu
O se tulafono, o le fuʻa a le atunuu o loo i ai pea tagata e tautala o lona talafaasolopito, o le mea na tupu, po o le lotu, lea e nofoia se tulaga iloga o kamupani i totonu o lona teritori. Ae o le matafaioi autu o le faamatala o le talafaasolopito o lanu tofia ma fuʻa i Aferika (pe afai o latou ata i le tuuina i luga o le itulau e tasi) ma lona lanu silisili mamao atu na tutupu e sili ona eseese lanu. E oo lava matauina e leai se fuʻa, lea o le a le auai i se tasi o le lanu o le mama o le Olimipeka. E faasaga i le talaaga o Aferika atoa faapisapisao o lanu foliga mai na tagavai talafeagai Libya, Mauritania ma Nigeria.
O le tulaga faapitoa o Aferika i Saute
O le aofai o lanu ma foliga lavelave o le sili atu nai lo mea uma o le fuʻa o Aferika i Saute, ina ia tonu - le a Aferika i Saute Republic. Na faamaonia ina ua tuanai le manumalo i faailogalanu - i le 1994. sa tuuina atu i luga o le faasilasilaga o le tauvaga o le 7000 galuega. Manumalo mamanu, lea, i le manatu o le au faamasino atagia ai le taimi ua tuanai ma le taimi nei ma e oo lava i le lumanai o le atunuu. lanu ua faasaoina fuʻa tulaga sa i ai muamua - papae, lanumumu ma le lanumoana. O nei lanu ua faaopoopo atu i le fuʻa o le Aferika National le Konekeresi, lea e tuu ai se iuga i le faiga faailogalanu (mai le gagana Aferika - tuueseeseina). Ma sa matua loloto, o le faasaina o le faaipoipoga fefiloi, faaaogaina i le 1949, sa foliga mai o se manatu mama. Sauaga o sui o Aferika o le tagata papae, o le aofai o lea ua lava e lei sili 21% o le faitau aofai o tagata, ua umia i taimi uma talu nofoia, ae i le 1948, sa faatulagaina segregation i le tulaga o le setete. na herded tagata Black i tuusaunoaga (Bantustans) faatasi laina o ituaiga, o le teritori o lea latou categorically faasaina e tuua. fuʻa Aferika ma sui e le tulaga faailogalanu i le malae lalolagi, po o ae, lona lanu ma o le faavae mo le fuʻa fou o le tulaga fou ma faatusa le faigata o le toe foi i aso ua mavae.
Le Taimi ua Tuanai ma le Lumanai o Aferika
I luga o le motu autu, le tele o atunuu ma se talafaasolopito matagofie, lea e atagia mai i uiga uma o le mana setete. O se tasi o itulau o le tagata e sili ona matautia o le "konetineta uliuli" - o se tauiviga e faasaga i le colonialists. Ae i le 30-40 tausaga le tele o atunuu i North Aferika na nofoia e fasisi Italia ma le faamoemoe o le liliuina o le Metitirani i vai i uta (o le galuega o Abyssinia, o le amata ona valaau atu ia te ia Nasi "tatou sami"). O le mea moni e faapea o le faasaolotoina o le atunuu mai le osofaiga Italia maua se nofoaga i luga o le tagavai o le atunuu i Matu o Aferika. O lea, fuʻa Aferika, ua faatusa i le Malo o Somalia, i le agaga faafetai mo la latou fesoasoani i ousting le nofoia nonoina lanu uli ma le fuʻa UN.
Le konetineta aupito tele lona lua i luga o lo tatou paneta o se "goldmine" oa. E leai se minerale, lea i le aofaiga tele e le o aofia tamaoaiga minerale o Aferika. o se nofoaga e folafola lenei. I le lumanai, le atiina ae o atunuu i Aferika, e pei o Aferika i Saute (vaega o le atunuu BRICS) o le a faia, e pei o Saina, e fetaui i lo latou nofoaga i le faasologa o le tamaoaiga lalolagi.
Similar articles
Trending Now