Tulāfono, Malo ma le tulafono
Fuʻa o Ausetalia ma le talafaasolopito o lona tulai mai
I aso nei e aofia muamua Ausetalia o le ono kolone Peretania. I le faaopoopo atu, oi latou taitoatasi na ona lava fuʻa, lea e tatau tuuina se faatusa "Union Jack" - faailoga o Peretania Tele. E leʻi seia oo ia Aperila 29, 1901, ina ua aloaia faailoa e le fuʻa Ausetalia, ata o lea o loo i lalo.
O le uluai taumafaiga i le talafaasolopito e faailoa atu
sa umi Prerequisites mo le faaofiina o le amio a le atunuu i luma o lona faamaoniga. I le 1824, na faia e Kapeteni Dzhon Nikolson ma John Bingle le muamua, o le talafaasolopito faamaumauina, taumafaiga e aumai i le fuʻa a Ausetalia. Latou tuuina fa fetu valu faasino i se tapoleni o le fuʻa paʻepaʻe British le gataifale. O i latou na tuuina atu i luga o le lima o le satauro o St. George. E oo lava i le fitu tausaga talu ona faailoa tele tuufaatasiga tutusa lenei Kapeteni Nicholson e Wales New South. Na pau lava le eseesega o le faaaogaina o le pogisa-lanu moana lanu mo le satauro. E tatau ona maitauina i le taimi o gaoioiga mo le federalization o le tulaga i le seneturi lona sefuluiva tuai, o le taatele o lenei fuʻa Ausetalia.
mamanu
Ina ua maea le faavaeina o le Taupulega o Ausetalia i le 1901, o le faasilasila malo se tauvaga i le atunuu mo le atinae o se mamanu uiga atunuu. I le taimi o le fonotaga faatulagaina komiti ua maua e toetoe 33.000 talosaga. Ina ua uma le iloiloina e le faasilasila aloaia Palemia le manumalo lima. Sa latou o sui o eseese vaega o le faitau aofai o tagata, lea e aofia ai le sefulufa tamaitiiti aoga maualuga, aoga, tusiata, tusiata, faapea foi ma se seila. maua ai e toetoe lava tutusa i latou uma e mananao e faia le fuʻa a le malo o ata Ausetalia. le manumalo o le tasi mo le latou galuega na fiafia ai se taui i le aofaiga o le fasefulu pauna. British faamaonia le Tupu o le lomiga o loo iai nei i le 1903.
foliga
O le taimi nei, o le fuʻa o Ausetalia o se tapoleni lanu moana, o loo taupulepule fetu e lima o vaega o le faaputuga o fetu o le Koluse i Saute, ma isi - o se faatusa o le Taupulega o Ausetalia. E tatau ona matauina e faatusatusa atu i le 1901 lomiga i le taimi o le i ai o le atunuu i le foliga mai o lona uiga ua faia pea lava pea o nisi suiga. Sa faapitoa e faatatau i le nofoaga o le fetu ma o latou foliga. Mulimuli ane, ua tonu loa i le pulega a Ausetalia i luga o le mamanu o lo latou atunuu uiga Aperila 15, 1954. Na filifili ai loa o le fetu o loo suitulaga i le ave o le setete o le Taupulega i le atunuu, ma le faailoga o lona fitu o lona laumua, o le itu i matu, faapea foi ma fafo atu o le teritori o le setete.
tulāfono
Manaoga e tatau ona ausia e le fuʻa a le malo o Ausetalia, ona faamatalaina i le tulaga o tulafono. ua aloaia faatagaina tagata taitoatasi ma aoga ina ia faaaogaina faatusa tulaga i le 1940. O se pepa aloaia a le Malo talu ai nei e faapea e fesootai i ai, ua avea o se tulafono i le aso 1996 ma sainia e le lotoifale kovana-aoao o Sir William Deane. E tusa ai ia te ia, i tausaga uma i le aso 3 o Setema i le atunuu faamanatuina ai le aso o le fuʻa a le malo. E ui lava i le mea moni e faapea e le o se galuega faatino, o le atunuu o lo o umia le amio paia gaoioiga eseese.
Le ofu talaloa o le atunuu o le lima
I le faaiuga, e tatau ona faia taʻua e uiga i le atunuu faatusa o Ausetalia. O lona foliga o se talita, lea e lagolagoina se ositirisi, emu ma kegaru mai itu eseese. O le filifiliga o nei manu, e faapitoa ona o le mea moni e le mafaia e se tasi po o le isi e le mafai ona savali i tua (mafutaga faafouina). I le gata i lea, ua manatu foi i latou e pei o faailoga o le atunuu. Le talita ua vaevaeina i le ono fanua, taitasi o loo tuuina mai e le faatusa o se tulaga eseese. A o le manu, ua umia le talita, ua latou tutu i luga o se setima auro. O le lomiga o aso nei o le ofu talaloa o lima na tuuina atu i Ausetalia e ala i le British King George le Lima i le 1912.
Similar articles
Trending Now