Faavaeina, Saienisi
Fuainumera ma gaoioiga fetaui tonu ai ia i latou
O le mataupu o le numera e faasino i le aveeseina iloa ua iloagofie ai se mea mai se vaega Aofaiga o vaaiga. Ae o loo i ai se manaoga e taufetuli i mea, o lea sa i ai le tulaga o fuainumera i se tagata sosaiete anamua. Mulimuli ane sa avea i latou o le faavae o le matematika o se faasaienisi.
Ina ia taulimaina mataupu faamatematika, e tatau muamua i mea uma, vaai faalemafaufau o le a le ituaiga o le le i ai. ituaiga autu nisi o fuainumera. i latou:
1. Faalenatura - o le tagata tatou te maua i le faitau aofai o mea (o latou tala o le lalolagi). O le toatele o i latou ma sui o le tusi Latina N.
2. Atoa (ua denoted latou seti e le tusi z). E aofia ai le lalolagi, faafeagai i latou integers le lelei ma o.
3. numera fetaui tonu ai (tusi Q). Oi latou o ē e mafai ona suia e avea o se vaega, o le numerator o lea e tutusa i se integer, ma le denominator - o le natura. Uma integers ma numera faalenatura e fetaui tonu ai.
4. moni (latou denoted e le tusi R). E aofia ai le numera fetaui tonu ai ma le faavalevalea. Valaauina faavalevalea fuainumera e fetaui tonu ai e maua mai i galuega eseese (o le fuafuaina o le upu sii aa logarithm), i latou lava e le fetaui tonu ai.
O lea, soo se tasi o nei seti o se subset o le nei. o faataitaiga o lenei manatu o se ata o loo i le pepa faatumu t. N. liʻo Euler. Ata o se plurality o ovals concentric, taitasi o lea o lo oi totonu o le isi. I totonu, o le faʻafua itiiti i le tele (nofoaga) o le seti o numera faalenatura. E atoatoa e aofia ai ma e aofia ai se nofoaga lea e faatusa i le seti o integers, lea, i le isi itu, o loo taoto i totonu o le silafia e o numera fetaui tonu ai. Fafo, sili faʻafua, e aofia ai isi uma, faatusa i se autau o numera moni.
I lenei mataupu tatou mafaufau i le seti o numera fetaui tonu ai, o lo latou meatotino ma uiga. E pei ona taʻua, o loo aofia numera o lo oi ai nei le uma (lelei faapea foi ma le lelei ma o). numera fetaui tonu ai aofia ai se faasologa e le iʻu ai o le meatotino i lalo:
- e poloaiina lenei seti, ua, le faia o so pea o numera i lenei faasologa, e mafai ona tatou tau atu i taimi uma lea oi latou e sili atu;
- ia faia so o se pea o nei fuainumera, e mafai ona tatou i taimi uma tuu i le va o i latou i se tasi e sili atu, ma, o lea, o se aofai oi latou - o lea fuainumera fetaui tonu ai o se faasologa e le iu;
- gaoioiga numera uma e fa i luga o ia fuainumera e mafai ona o le taunuuga o latou o se fuainumera faapitoa i taimi uma (o le fetaui tonu ai); ma le tuusaunoaga o vaega e 0 (o) - e le mafai;
- so o se numera fetaui tonu ai e mafai ona sui o decimal vaega ninii. O nei vaega ninii e mafai a le o gata po o le iʻu faavaitaimi.
E faatusatusa le fuainumera e lua e faatatau i le seti o fetaui tonu ai, e tatau ona manatua:
- so o se aofai lelei sili atu nai lo o;
- so o se aofai lelei e itiiti ifo i taimi uma nai lo o;
- pe a faatusatusa lua numera fetaui tonu ai le lelei sili atu lea o se tasi o lana aiai taua (modulus) itiiti.
Le auala e faatino ai gaoioiga ma le numera fetaui tonu ai?
E piilima le numera lua i le faailoga lava e tasi, e talafeagai ona tuu atu o latou aiai tulaga faatauaina ma tuu i luma o le aofaiga o le faailoga atoa. Ina ia faaopoopo numera ma eseese faailoga e avea o taua sili atu e toese itiiti ma tuu le faailoga o i latou, e sili atu lona taua atoatoa.
Mo subtracting se numera fetaui tonu ai mai se isi numera lava lea e muamua faaopoopo faafeagai lona lua. Mo faateleina lua numera e tatau ona e faateleina le taua o le latou tulaga faatauaina atoatoa. o le a lelei le taunuuga pe afai o le mea moni ua o le faailoga lava lea e tasi, ma le lelei pe afai e ese.
ua faia tutusa foi ma le vaega, o, o le tulaga faatauaina aʻiaʻi e tumaoti, ma ua tuuina mai e le taunuuga i luma o le faailoga "+" i le tulaga o le talafeauga o le faailoga o le vaevaega ma le divisor, ma le faailoga "-" i le tulaga o se mismatch.
Tikeri o le numera fetaui tonu ai foliga mai o se taunuuga o le tele o mea moni e tutusa ma le tasi i le isi.
Similar articles
Trending Now