Faavaeina, Saienisi
Fusi ionic
O le faavaeina o se sootaga vailaau e aofia ai se faagasologa o le redistribution o electron density, uluai auai i atoms eseese. Ona o le mea moni e faapea o le electrons ua fafo e fesootai ma le autu itiiti anagata, ma latou faia se matafaioi taua i le faavaeina o le lotoa. O le aofai o sootaga, lea ua faia e se atomu i le lotoa, e taʻua valence. E tusa ai, auai i le faavaega o electrons tatau faasinomia electrons valence. I le tulaga o le malosi o loo i ai le tulaga mautu eseese atoms. Sili ona mautu o le tagata i le tulaga i fafo o loo i ai le lua po o le valu electrons (o le aofaiga aupito maualuga). a lea o lenei tulaga o le a iloiloina atoatoa. O maeʻa uiga tulaga o atoms loo i ai i kasa tautupu. I totonu o lenei sootaga, i le tulaga masani, ua latou i ai i se tulaga o le kasa monoatomic, chemically inert.
Mo isi elemene atomika uiga o le tulaga o maea. A tulai mai se tali vailaau tulaga maea poloaiga mai fafo. ua mafua ona o le electrons recoil po o le faapipiiina o lenei, e pei foi e fausia ai le ausa masani. O lea, na faia covalent ma fusia ionic. Meatotino atoms lea na faaalia i latou sailiga ina ia maua ai le tulaga mautu faaeletoroni faatauaina fafo. O le a le o se lua electron, po vosmielektronnoy. ua manatu o lenei tulafono o le faavae o le talitonuga o se sootaga vailaau.
Faavaeina o le lotoa tupu pe, faatasi ai ma le filifilia o se aofaiga tele lava o le malosi. I se isi faaupuga, e fesootai faavaega o loo faatinoina exothermically. ua tatau ona totogi lenei i le mea moni o loo i ai fasimea fou (molecules) e maua e masani ona mautu e sili atu.
Electronegativity o se faailoga tetele na le natura o le puleaga fesootaiga. O lenei uiga ua faaalia i le tomai e tosina electrons o atoms o isi atoms.
O le tosina electrostatic le va o le ions - e ionic fusi vailaau. O se fegalegaleaiga e mafai ona i le va o atoms ma eseese electronegativity malosi. avea ma fusi Ionic tutusa tuufaatasi ionic. E aofia ai le molecules tagata na i le setete ausa. fusi Ionic i le tuufaatasi o le crystalline (mautu) tulaga e aofia ai le tali ions (lelei ma le lelei) faatulaga e le aunoa. I lenei tulaga, o loo toesea le molecules.
O le tuufaatasi o loo faamatalaina i le fusi ionic, faia elemene o le subgroups autu 1,2,6,7 vaega. O tuufaatasi toalaiti lava ni. Nei e aofia ai, mo se faataitaiga, e tatau ona aofia masima inorganic (NH4Cl), saltlike mea faatulagaina (amines ma isi masima).
Nonpolar covalent ma fusi ionic o le soona e lua o le tufatufaina o le density electron. Mo le uiga muamua i le va o le tasi le tufatufaina toniga o fasimea (atoms) fusia e lua o le ao electron. I le mataupu lava e tasi, o le ao electron ionic ea toetoe lava atoa i se tasi o le atoms. Ae peitai, i le tele o le tuufaatasi le tali o loo i se tulaga le tumau. I se isi faaupuga, latou fausia sootaga polar covalent.
O le tali e tupu ona o le faavaega o electron taitoalua faasoa, o covalent. Covalent fusi faaali mai ona o le fesootaiga o le atoms ma eseese electronegativity, ua manatu polar. O le electron density o le ulugalii electron fusia ua siitia i le atomu, lea eletkrootritsatelnost sili. O ni faataitaiga molecules e pei o H2S, NH3, H2O, ma isi. I nei tuufaatasi, o le foliga mai o covalent (polar ma nonpolar) fesootaiga ua mafua ona o le electrons unpaired noatia atoms.
Similar articles
Trending Now