Soifua maloloina, Vai
Galuega tauave Adaptive-trophic
O se tasi o neura tutotonu, autonomic valaauina, e aofia ai le tele o vaega. O se tasi oi latou o le neura agaalofa. uiga e faaaogaina i ma morphological faatagaina vaevaeina i ni vaega. O le isi Matagaluega autonomic NS - neura parasympathetic. I lenei mataupu, ua tatou mafaufau e faapea o se galuega tauave trophic.
E tusa CNS
I le olaga o so o se ola tino e matua le tele o galuega taua e faia i le faiga popole. O le mea lea, e matua tele lona taua. O le popole faiga lava e fai si faigata ma e aofia ai matagaluega eseese, ei ai le tele o subspecies. O i latou faataunuuina le tele o vaega patino uiga o le matagaluega taitasi. O se manaia le mea moni e faapea o le manatu faavae lava o le neura agaalofa na muamua faaaogaina i le 1732. I le amataga, na faaaogaina ai le faaupuga ina ia filifilia le faiga popole autonomic atoa atoa. Ae peitai, faatasi ai ma le atinae o vailaau ma le faatupulaiaina o le malamalama faasaienisi, na manino e faapea o le neura agaalofa e faatumulia i le a galuega tauave lautele vaega. O le mafuaaga lena na amata ai ona faaaogaina le manatu na e tusa ai o se tasi o vaega o le neura autonomic. galuega tauave Trophic o neura o le a tuuina atu i lalo.
NS tigaalofa
Afai e te nofo i tulaga faatauaina patino, o le a avea manino e faapea o le mamafa o loo faamatalaina ai neura e foliga manaia - e nafa ma le faagasologa o le taumafaina o punaoa o le tino ma mobilizes lona malosiaga i totonu i le tulai mai o se faalavelave faafuasei. Pe afai o le manaoga e tulai mai, o le tiga alofa faiga faateleina tele ai le otaota o punaoa o le malosi i le tino faagaoioiga masani faaauau ma faatino galuega patino. I lena tulaga, pe ai ai le talanoa e uiga i le mea moni e faapea ua natia o le tino o le tagata o vaega, o le a malamalama i le faagasologa. Tulaga o le tagata e faalagolago i le auala o le faiga agaalofa e feagai ai ma a latou galuega.
O le parasympathetic NA
Ae peitai, o nei tulaga mafua ai le popole tele i le tino, ma e le mafai ona galue mo se taimi umi lava i lenei tulaga i le faiga e masani ai. Iinei taua tele o le faiga parasympathetic, lea e oo mai i tala ma mafai ai ona e toe faaola ma laveai punaoa o le tino, lea o le a faatagaina ai le faatapulaaina lona avanoa. O le faiga e popole alofa ma parasympathetic faatagaina le tino o le tagata e tausia gaoioiga masani i tulaga eseese. O i latou o le totoa e fesootai ma felagolagomaʻi le tasi i le isi. Ae o le a le uiga o galuega tauave trophic o le National Aoao Faitulafono? I lenei mulimuli ane.
masini anatomical
Alofa o NA ei ai se fausaga nai faigata ma branched. O lona totonugalemu vaega o loo tu i totonu o le maea alio ma uaua peripheral fesootai le nodes eseese ma neura o le tino. Uma le faaiuga neura o le faiga tigaalofa ua fesootai i le plexus ma taulai i le aano o le tino innervated.
O le vaega peripheral o le faiga ua faia e se eseese neurons efferent nofouta i ai o faagasologa patino. O nei faiga ua mamao mai le maea alio ma ua tu masani i le nodes paravertebral ma prespinal.
O le galuega tauave a le faiga agaalofa
Na matauina e le faatoaagaina mai o le agaalofa faiga e fesootai ma le tino i tulaga faigata. O nisi o punaoa valaau ai neura tigaalofa reactive. O lenei igoa e fesootai ma le mea moni e faapea e aofia ai le manu mai o se tali patino e le aafiaga mai fafo. o ana galuega tauave i trophic lena.
Afai e te fetaiai ma se tulaga faigata, o le glands adrenal secrete adrenaline amata loa lava. Ia o le mea autu e mafai ai e se tagata e tali tali lelei atu ma vave e faamamafa. e mafai ona tulai mai se tulaga faapena i le taimi o le faatinoga. adrenaline faigofie ai ona feagai ai. Adrenaline e faaleleia ai le faatinoga o le faiga agaalofa, ma o le iʻuga, e maua ai punaoa mo le taumafaina malosi faateleina. Lava secretion o adrenaline e le o se puna o le malosi, ae le sao i le faaosofia o tagata totoga ma lagona.
O le galuega tauave autu
O le galuega tauave autu o le tigaalofa NA o le galuega tauave adaptive-trophic.
Ia tatou mafaufau i ai i auiliili.
Meaola umi lava le taimi e talitonu e na o le neura somatic e faamautinoa e le tulafono faatonutonu o gaoioiga o ituaiga maso skeletal. O lenei talitonuga na luluina seia oo i le senituri lona 20 vave.
Iloa le mea moni ina ua uma ona faaumiumi le faaaogaina o musele vaivai tupu. O le malosi o le faapuupuuga e faasolosolo mou, ma e mafai ona latou taofia atoa. O le le lelei o le maso matele ina ia toe maua ina ua uma se malologa puupuu. Mo se taimi umi le mafuaaga mo lenei aafiaga matautia e le mailoa.
I le 1927, o loo maua empirically Orbeli L. A. nei: pe afai o le tab e aumai le lane i le faamutaina atoa o le gaoioiga, o lona uiga, seia oo ina vaivai e faaumiumi aafia i uaua afi, ma, e aunoa ma le taofia o le faaosofia afi, amata tutusa ia faaita le uaua ma le faiga tigaalofa, galuega o le a vave toefuataiina mautinoa. E liliu mai, le sootaga i le faamamaluina i le faiga agaalofa suia ai le functionality maso o le vaivai. Tupu aveesea vaivai ma toefuatai lona soifua maloloina. o le galuega tauave trophic lenei o sela o neula.
Aafiaga i alava maso
Saienitisi maua o le neura o le faiga tigaalofa i ai se aafiaga malosi i le alava maso, e faapitoa lava, i lo latou tomai e faia i le taimi nei le eletise faapea foi ma le tulaga o le excitability o le uaua afi. I lalo o le uunaiga a le innervation agaalofa o se suiga i le tuufaatasiga ma le aofaiga o tuufaatasi vailaau o lo o aofia i le musele ma faatinoina se matafaioi taua i le faatinoga o ana galuega. O tuufaatasi aofia acid lactic, glycogen, phosphate creatine. E tusa ai ma nei faamatalaga ua avea e mafai ona faapea atu o le faiga agaalofa uunaʻia le tulai mai o nisi o suiga faaletino ma vailaau i le maso skeletal, ei ai se Faatonutonuina o faamamaluina i le maaleale o le musele i le puleaga uunaiga afi e oo mai i le alava o le faiga somatic. O lena faiga agaalofa fetuutuunai o le pepa solo maso e faatino avega e mafai ona tutupu i tulaga eseese. Na lagona ua faalauteleina maso vaivai le galuega i lalo o le uunaiga a le uaua tigaalofa i le malosi faateleina tafe toto. Ae peitai, e le i faamauina i nei suesuega lenei vaaiga. O le auala lenei o le trophic galuega tauave a le neuron.
E ala i suesuega faapitoa sa iloa ai se excitability tigaalofa tuusao i meaola vertebrate leai. O lea la, o le uunaiga a le ituaiga uiga agaalofa i maso skeletal na o le diffusion o le puluvaga po o isi mea o loo faasoasoa tuta faiga vasomotor agaalofa. O lenei faaiuga e mafai ona faamauina e faigofie ona e tofotofo faigofie. Afai o le maso e tuu i ai se vaifofo po o perfuse ai i se vaa, ma amata ona aafiaga i luga o le uaua tigaalofa, matauina o le fofo pe perfusate se natura unidentified o le mea. Afai e faailoa atu nei mea i isi maso, o le a mafua ai le aafiaga o le natura agaalofa.
O se faiga ua lagolagoina foi e se vaitaimi lilo tele ma lona umi taua i luma o le aafiaga. Mo le manu mai o le galuega tauave adaptive-trophic e le manaomia ai se taimi umi i na totoga, ua faaeeina i irritability tigaalofa tuusao, e pei o le loto ma le isi totoga o loo i totonu.
le lagolagoina o mea moni
O le mea moni faamaonia tulafono faatonutonu neurotrophic e le faiga agaalofa, sa maua e ala i le faafoeina o mataupu eseese i pepa solo maso skeletal. Suesuega e aofia ai le anoanoai tele e faaaogaina i, denervation, toe faamalosia, satauro-sootaga o neura o loo fesootai atu i ituaiga eseese o alava musele. O se taunuuga o suesuega maua faaiuga e trophic galuega tauave faagaoioia faiga metabolic e faatumauina fausaga maso masani ma tuuina atu e manaomia i le taimi o le faatinoga o avega faapitoa. O nei faiga metabolic saofaga ai i le toefuataiga o le punaoa taumatau pe a mavae le toe maso galuega. Le faagaoioiga o sea faiga ona o le tele o mea faatonutonu moni. E i ai le faamaoniga e iloa ai le manu mai o gaoioiga trophic manaomia e aveina le mea e tatau ai mai le tino feaveai i le tino faapitoa.
E mafai ona manatu i ai e masani ona iloa, ma o le mea moni e faapea e le o faatapulaaina i le taua o neurotransmitters i le auai i le faagasologa o le malosiaga fesiitaiga. Latou foi aafia ai le o galuega o le tino fiafia auai i le malosi tuuina atu o aano o le tino.
Mo se faataitaiga, o loo aofia ai catecholamines i lenei faagasologa, e pei o le faatinoga o le galuega tauave trophic. I faateleina le maualuga o le toto energosubstratov, lea e tau atu i le aafiaga vave ma mamana i le faagasologa metabolism.
iʻuga
E iloa e maaleale alava uaua faaalia foi aafiaga adaptive-trophic. Saienitisi maua i le faaiuga o alava sensory o loo aofia ai i ituaiga uma o neuroactive mea natura, e pei o neuropeptides. E sili ona taatele R-neuropeptides, faapea foi peptides e fesootai ma le Gene calcitonin. O peptides ina ua mavae le vavaeeseina mai le faaiuga uaua e mafai ona maua i luga o le o loo siomia ai pepa solo aafiaga trophic.
Similar articles
Trending Now