Faavaeina, Tala
I lalo o le tuutuuga o le Filemu o le Westphalia Sepania iloa ai le tulaga tutoatasi o Holland. Tuutuuga o le Filemu o le Westphalia. taua le 30 tausaga (1618-1648)
O se tasi o le tele o mea taua na tutupu o le senituri lona 17 - o le taua 30-tausaga 1618-1648. Sa auai e toetoe lava o atunuu Europa uma, ua tuua le faitau miliona o manumalo. ua tuu le tulaga maʻoti i lenei taua o se konekarate e taua o le "Filemu o le Westphalia". ua taua lona taunuuga i le lumanai atoa o le talafaasolopito o Europa. Sa faafalepuipuiina o ia i le aso 15 ma le 24 o Oketopa 1648, ina ua maea feutagaiga umi, lea e alu ai mai le 1644 ma le mafai ona faamalieina ai le tulaga mo tagata uma e auai.
Filemu o le Westphalia i le 1648
Ia tuufaatasi faaiuina feagaiga filemu Münster ma Osnabrück lenei tausaga i Westphalia. I le aai o Münster faia lauga ma sui o Katoliko, ma i Osnabrück - mai le itu Porotesano. Nisi taimi o le Filemu o le Westphalia, ma e aofia ai maliega faaiuina i le aso 30 Ianuari o le tausaga lava Sepania ma le Iunaite itumalo o le Netherlands, lea e iu valusefulu tausaga 'Taua, e pei o le tauiviga i le va o nei atunuu ma le suesue mafaufau vaega o le tolusefulu tausaga.
O le a le konekarate faatasiga?
konekarate Osnabrück o se maliega i faaiuina le va o le Agaga Roma emeperoa, Suetena ma ana paaga.
ua sainia Munster le Emepaea o Roma i Farani ma le atunuu e lagolagoina ai (o lenei e aofia ai le Netherlands, Venice, Savoy, Hanikeri). O nei setete e lua ua faia o se vaega toaaga i le taunuuga o se vaega tele o Europa, ona i le lona tolu, ma e sili ona taua, o le taimi faigata o le tolusefulu tausaga o le Taua, ua latou saofaga i le loosening o le malosiaga o Roma, lea e faaopoopo i lo latou fragmentation i le lumanai. Filemu o le Westphalia ua mafuli aiaiga ua faatulagaina lea e fuafua ai le suiga o le atunuu, fausaga faaupufai ma faalelotu i le Paia e Emepaea o Roma.
Taunuuga o le taua i le 30 tausaga
Le finauga faamutaina i le atunuu e tasi? I lalo o le tuutuuga o le Filemu o le Westphalia Sepania iloa ai le tulaga tutoatasi o le Netherlands. Foi, e tusa ma lenei pepa aloaia, le atunuu lea na manumalo i le tolusefulu tausaga 'Taua - Farani ma Suetena, sa tofia e tuuina atu le faamalumaluga o le tausisia ma le lalolagi. O nei mana malosi e pulea le faatinoga o le konekarate ua sainia, ma e aunoa ma lo latou maliega, o le a le suia ai se mataupu e tasi. O lea, na puipuia uma o Europa mai so o se suiga i le lalolagi atoa e mafai ona taitai atu ai i se tulaga e lamatia ai le saogalemu o le tele o atunuu. Ma talu ai, e faafetai ai i le maliega, o le leai o se malosiaga o le emeperoa o Siamani, o le isi malosiaga tele le mafai ona fefe i lona aafiaga. Filemu o le Westphalia sao i redrawing atunuu taua, aemaise lava i le finagalo malie o le malosiaga manumalo o Farani ma Suetena.
E maua ai e le atunuu lea na manumalo i le taua?
E tusa ai ma le faaiuga na faia i le sainia o le Filemu o le Westphalia, o le malo o Suetena totogiina se saofaga e 5 miliona talers. I le faaopoopo atu, sa ia alu ese atu le motu o Rügen, Western Pomerania ma vaega o le East (i Stettin), o le aai o Wismar, o le Epikopo o Verdun ma le archbishopric o Bremen (Bremen taulaga lava sa leai se tasi).
alu foi Suetena i le fofoga o le tele o vaitafe ona malaga ai i Siamani i matu. O le i ai i lona lafoaia itumalo Siamani, o le Tupu o Suetena maua le avanoa e auina atu Sui Tofia i le Diet malo.
sainia o Farani o le Filemu o le Westphalia ua mafai ai ona maua le umiaina o le Habsburgs, o loo i Alsace, ae aunoa ma le Aai o Strasbourg, faapea foi ma le pule silisili ese i luga o le tele o au epikopo i Lorraine. umia fou ina ua mavae le sainia o le konekarate ma faateleina ai le uunaiga a le atunuu fesoasoani ia te ia i le lumanai e ave se tulaga hegemonic i Europa.
Duchy Siamani o Mecklenburg-Schwerin, New Brunswick-Lüneburg ma Brandenburg, lea na lagolagoina e le atunuu manumalo foi maua faamanuiaga - sa mafai ona latou faalauteleina lo latou o lo o umia o se taunuuga o le auai i le faalelalolagi au epikopo ma monasteries. E Saxony o se taunuuga o lenei maliliega na faapipii Luzatsiya, ma ulu atu i le Bavarian Palatinate Luga. maua foi e palota Brandegburgsky tele i lo latou nonofo i le fanua lea na fausia mulimuli ane Perusia.
Na aumaia e le lalolagi i le Siamani?
sa pei na leiloa le emeperoa o Siamani tuutuuga o le Filemu o le Westphalia se aofaiga tele o lo latou aia tatau sa i ai muamua. I lenei tulaga, na faalagolago le alii Siamani mai le kovana o Roma, ma sa mafai ona mulimuli i se faiga faavae tutoatasi le atunuu ma fafo. Mo se faataitaiga, e mafai ona latou auai i le faia o faaiuga e uiga i le amataga o le taua ma le filemu i lo latou tofi o le fuafuaina o le aofaiga o lafoga, tele faalagolago ia i latou le faaaogāina o tulafono i totonu o le Emepaea o Roma.
olaga faalelotu ina ua mavae 1648
E faatatau i le lalolagi faalelotu, o se taunuuga o le Filemu o le Westphalia i Siamani i ai aia tatau tutusa Katoliko, Calvinists ma Luteru ma faatagaina le secularization o le fanua i le lotu, lea sa faia i le 20-tifaga o le senituri xvii. I lena taimi, e le mafai ona fuafuaina e palota mo le tagatanuu o lo latou sootaga faalelotu. I le faaopoopo atu, i lalo o tuutuuga o le Filemu o le Westphalia Sepania iloa ai le tulaga tutoatasi o Holland. Manatua o le faasaʻolotoina gaoioiga i totonu o lenei atunuu amata ma faatinoga e faasaga i Katoliko Sepania. O le mea moni, ua faatagaina lenei maliliega le fragmentation faaupufai o Siamani, ma faauu i lenei talafaasolopito o le malo o lenei atunuu.
O lea la, o le Filemu o le Westphalia ua matua faamalosia le mana o Farani, faasaolotoina mai faitotoa faaofuofu-fetauai, Sepania, faapea matafaioi muamua i setete Europa uma.
Le isi vaega taua o lenei feagaiga, ua fai talafaasolopito: o le faavae mo le maliega Europa mulimuli ane uma seia oo i le senituri XVIII, pe a na tupu le Farani. Fetauaiga Bourgeois. I lalo o le tuutuuga o le Filemu o le Westphalia Sepania iloa ai le tulaga tutoatasi o le Netherlands i Matu. Foi, o le aloaia faaletulafono faava o malo o le Union Suetena.
Le taua o le Filemu o le Westphalia
O lea, o le feagaiga e taua o le tulaga e faapea amataina le faatulagaga lalolagi i ona po nei, lea e aiaia ai mo le afioaga o le a le lalolagi nuu-setete ma le aafiaga o mataupu faavae patino o le tulafono faava o malo. O le mataupu faavae o le paleni faaupufai, atonu na faia ona o se taunuuga o le aiaiga o le Filemu o le Westphalia. O le tu masani o le foiaina o faigata o le atunuu, mataupu faaletulafono ma faalelotu i le sootaga o le lua po o le sili Setete i le faaaogaina o le aia fua o isi malosiaga Europa mamana ma le faatosina ua faaali talu mai lena taimi.
O le taua o le taua 30-tausaga mo le faavaeina o le faiga faaletulafono i le taimi nei
O le mataupu o le "faiga Westphalian", lea e faatatau i le lalolagi o le tulafono ma le vaega na mulimuli 1648, e faatatau i le mautinoa ai le pule silisili ese o so o se Malo i lona teritori faaletulafono. Seia oo i le XIX senituri le tulafono o le konekarate ma aiaiga o le Filemu o le Westphalia ua fuafuaina tele e ala i le tulafono o le Agaga Emepaea o Roma.
Similar articles
Trending Now