Tala Fou ma le Sosaiete, Tagata lauiloa
Johnson Samuel: talaaga, uiga o le fatufatuga, mea moni fiafia
Samuel Johnson o se tagata Igilisi, faitioga, tusitala, tusisolo ma le tusitala. O lo'o ta'ua o se tasi o fa'ata'ita'iga silisili o le olaga ma tusitusiga o le XVIII senituri. O le isi mafuaaga mo le lauiloa o Samuelu Ioanesone fiafia i aso nei o upusii a le tusitala.
Tala otooto fa'amatalaga
Johnson Johnson na fanau mai i le aso 18 o Setema, 1709 i le taulaga o le Lichfield, i Staffordshire, i le aiga o Michael Johnson, o le na fa'atau tusi ma tusi ma Sarah. O le tamā (fa'apea foi ma lona atali'i mulimuli ane) na fa'apitoa i le vevela, ae na fa'aaloalogia o ia: i le taimi na fanau mai Samuelu, ua uma ona galue o ia o se leoleo. Johnson Samuel o se tamaitiiti tiga ma e le tatau ona toe ola. I le 1711, i le lua o ona tausaga, na toetoe lava a tauaso, e le o tutuli, na mafatia i le scrofula ma le gasegase, na aveina atu ia Queen Anne, ma o lana tago na faamaloloina ai le tagata ma'i. Ae o le faamalologa faavavega, e ui i lea, e le'i tupu.
I le 1716, o Ioanesone, na maitauina, le gaoia ae le o lona lava tausaga, na ulufale atu i le fale ta'alo a Lichfield. Na ta'ita'ia e John Hunter ua a'oa'oina, ae sa sauā, o lē na sasaina ona so'o, i le faasologa, i ana upu, e lavea'iina i latou mai le laau. Mulimuli ane na tauanau Samuelu e faapea afai e le sasaina o ia, o le a le mafai ona ia ausia se mea. Peitai, i lalo o le taitaiga a Hunter, sa ia aoaoina le gagana latina ma le gagana Eleni ma amata ona tusitusi solo. I le 1725, i le 16 o ona tausaga, sa nofo Johnson Johnson mo le afa tausaga ma lona tausoga o Cornelius Ford, o se faiaoga sili ona lelei ma faasee muamua i Cambridge. O iina na ia muai iloa ai le i ai o le atamai ma le tusitusi o le lalolagi.
Sola ese
I le 1726 na ia faauu ai mai le aoga maualuga ma alu ai e faigaluega i le fale tusi a lona tama. O se mea sese. O le soifuaga o Samuelu Ioanesone i le isi lua tausaga na sosoo ai sa le fiafia, ae i le taimi lava lea na ia faaauau ai ona matape'ape'a ma le le fa'aaogaina a'oa'oga Igilisi ma tusitusiga fa'apitoa.
I le 1728, faatasi ai ma se tamaoaiga itiiti o le fasefulu pauna na totoe i lona tina ina ua mavae le maliu o se tasi o lona aiga, na vave ona ulufale atu o ia i le Kolisi o Pembroke, Oxford. O iina, e ui i lea, na le mafai ona ia saunia ia lava ma ia lava meaai, e pei, ioe, mo le tele o tausaga a sau. O iinei na amata ai ona fa'aali atu faailoga o le fa'anoanoa, lea o le a osofaia ai o ia i lona olaga atoa. O le mea na tupu, na le gauai atu o ia i le su'esu'e ma i le 1789, na matua fa'avaivai ma le mativa e fa'aauau lana a'oga, na tuua Oxford e aunoa ma se tipiloma.
Muamua tusi
Fa'aliliuga mai le Latina "Mesia" Pope, na faia e Johnson i ana su'esu'ega, na lolomiina i le 1731, ae i lena taimi le mativa, aitalafu, fa'avauvau, le tauaso ma le tutuli, ma'ila'ila ma le pipili na fefe Samuelu mo lona malosi. I le faaopoopo atu, ia Tesema o le tausaga lava lea na maliu ai lona tama, ma le gaumativa foi.
I le 1732, na maua ai e Johnson se galuega o se tagata masani i le aoga Maualuga a Market-Bosworth. A o asiasi atu i Birmingham, na ia feiloai ai ma Henry Porter ma lona faletua o Elisapeta. O le tausaga na sosoo ai, a'o taoto i le moega i se isi asiasiga umi i uo fou, na faatonu ai e Samuelu se faapuupuuga faaPeretania o le faaliliuga Falani o le tusi malaga i Abyssinia, na tusia i le XVII senituri. Le Jesuitu Potukale. Na avea o ia ma ana tusi na lolomiina muamua, ma Johnson na mauaina ni ava se lima mo ia.
Faaipoipoga
I le 1735, i le luasefulu-lima o ona tausaga, na faaipoipo Johnson i le tina ua maliu lana tane 46 tausaga o Elizabeth Porter. I luga o le faletua a lana ava, lea e 700 pauna, na faavaeina ai e Samuelu se a'oga tutoatasi e latalata i Lichfield. Faatasi ai ma tamaiti a'oga o David Garrick, o le na avea ma tagata sili ona lauiloa o lona taimi ma se uo vavalalata a Johnson. E oo atu i le 1737, na gaumativa le a'oga, ma na filifili Samuelu e maua se tamaoaiga i le talafaamaumau, ma malaga ai Lonetona faatasi ma Garrick.
Creativity
I le 1738, i le nofo ai i Lonetona i le mativa matitiva, na amata ai ona tusi Johnson mo le "Mekasini's Magazine" na saunia e Edward Cave. O iina sa ia lomia ai "Lonetona" - o se faataitaiga a le tagata nofoa nofoaafi o Juvenal i le pa'u o Roma Anamua, lea na ia mauaina ai vaine e sefulu. E le gata i lea, na latou feiloai ma Richard Savage, o se isi tusisolo matitiva ma se igoa taufaasese.
I le va o le 1740 ma le 1743 na ia fa'asa'o ai le felafolafoaiga a le Palemene mo le "Gentleman's Journal." I tausaga mulimuli ane, sa viia o ia ona o lona le faaituau.
I le 1744, na maliu ai Richard Savage i se falepuipui o Bristol. Na tusia e Johnson le "The Life of Savage," e ofoofogia mo lona faamaoni faamaoni e uiga i malosiaga ma vaivaiga o uiga o se uo. O le galuega o le uluai tusi a le tusitala, lea na tosina atu ai le gauai o le faitau lautele.
I le 1745, "O lomiga eseese e uiga i le faalavelave" Macbeth "sa lolomiina. O le tausaga na sosoo ai na ia sainia ai se konekarate ma se vaega o tagata tala'i ma faia se galuega tele o le tuufaatasia o se lomifefiloi Peretania e pei o le lomiga i Falani e le toafa o le au Farani Academy. Na ia liliu ma lana "Fuafuaga Taiala" ia Count Chesterfield, ae na avea o ia ma se tagata e sili ona lelei. O le taunuuga o lenei mea o le faauigaga lea a Johnson e uiga i le upu "patron": "O le tagata lenei e siitia, fesoasoani ma puipuia. E masani lava o se tagata lauiloa lea e lagolagoina le faamaualuga e faafesuiai mo le taufaaleaga. "
I le 1748, faatasi ai ma fesoasoani e ono, na siitia Johnson i se fale tele i le Fleet Street ma amata loa ona galue i le tuufaatasiga o le lolomifefiloi. I le 1749, na foliga mai ai lana galuega o le "Desire of Human Desires", ma o Garrick na tuu le faalavelave i le Johnson "Irene" i Drury Lane.
I le va o le 1750 ma le 1752 i le lua vaiaso na ia fatuina ai le sili atu ma le 200 tala "Rambler". I le 1752 na maliu ai lana ava. I le lua tausaga mulimuli ane, na toe foi ai Johnson i Oxford, lea na feiloai ai ma Thomas Wharton, o le solo pese laureate. O le tausaga na sosoo ai, faatasi ai ma le fesoasoani a Wharton, na iu ai ina mauaina e Samuelu lona tikeri i le Oxford. I le tausaga lava lena, na mae'a ai ona lolomiina ma lolomiina lona lolomifefiloi Igilisi tele, ma e ui lava ina sa matua mativa lava, ae na iu ina faaigoa lona talaaga. I lenei vaitaimi ia na masani ma le talavou Joshua Reynolds, Bennet Langton ma Tofamom Boklerkom.
I le 1756, na tusia ai e Johnson Samuel le "Proposals for a new edition of Shakespeare," lea, e ui i lea, e lei oo mai seia oo i le 1765. Na ia fa'aauau foi lana galuega o se tusitala, faatonu ma le tuufaatasia o tulaga. Ina ua molia o ia mo aitalafu, o le tautinoga na faia e Samuel Richardson. I le va o le 1758 ma le 1760 sa ia tusia ai se faasologa o tusiga "Loto". I le 1759, na maliu ai lona tina o Sarah, ma, i se taimi faanoanoa, na ia tusia ai se tala lelei a Russell, e totogi, na ia fai mai ai, o se falelauasiga.
Tuai litaea
I le 1762, ina ua mavae le ulufale atu i le nofoalii o Siaosi III, Samuel Johnson, o ana tusi na le maua ai se tupe maua tele, na ia mauaina se penisione o le 300 pauna i le tausaga e faamalieina ai. E ui lava i lea, o le tofiaina o le fale talimalo na sili atu ona faalumaina ai o ia, ona o ia o se tasi na lagolagoina le Tory, ma, na ia manatua le fa'aleagaina o le Whigs, ua fa'amalamalamaina le upu "penisione" i lana lolomifefiloi e avea ma "totogi i tagata lautele mo le fouvale i lo latou atunuu." Mo le taimi muamua i lona olaga, sa le faamalosia o ia e laveai i le mea e tatau ai, ma e ui lava o lona foliga mai na le mautonu ma e le mautonu, na avea ai o ia ma se tasi o lauiloa sili ona lauiloa i le lalolagi pito i maualuga. Ina ua toatele ni tamaitai talavou, feiloai ia te ia i se afiafi, na latou maofa i le uiga ese o lona foliga, e pei o ia o se ituaiga o moa mai le toafa o Aferika, na matauina e Johnson ia te ia ua fasia o ia ma e mafai ona lavea.
I le 1763 na muamua feiloai ai ia James Boswell. E ui lava i lona aiga Sikotilani (Na teena e Johnson le Scots - o lona uiga lauiloa lenei: "O le fatu o se fatu lea e ai i solofanua i Egelani, ma tagata i Sikotilani"), ua latou lelei le tasi ma le isi. I le 1764 sa faavaeina "tusitusi Club" ona tagata sa Reynolds, Edmund Burke, Garrick, Boswell ma Johnson.
I le 1765, na fa'ata'ita'ia ai e Samuelu le tala a Shakespeare i lalo o lana faatonu fa'atasi ma se folasaga mata'ina ma le malamalama ma na tu'uina atu le suafa o le Fa'ailoga Fa'ailoga o Matā'upu Fa'apitoa i le Trinity College i Dublin. Na feiloai foi o ia ma le tamaoaiga o Henry ma Esther Trails, ma o le a ia faaalu le tele o lona taimi i le sefuluono tausaga e sosoo ai (tautala tele, ae le o le tele o le fatufatu). I se tasi aso, na faapea mai ai Johnson: "E na o paga lava e tusia se savali faamalo."
I le 1769, Boswell, na avea ma loia i Edinburgh, faaipoipo, ma nofo i Sikotilani seia oo i le 1772. I le va o le 1770 ma le 1775, na tu'uina mai ai e Johnson se faasologa o tusi fa'aupufai faaupufai, ae fa'apitoa. Ia Aokuso 1773, e ui lava sa ia inosia pea Sikotilani, ave e Samuelu se malaga e manatua pea e Boswell i le Hebrides. Ia Iulai 1774, na alu ai Johnson ma le Auala i Uelese. I le tausaga lava e tasi, na maliu ai Oliver Goldsmith, o se tasi o nai tupulaga na latou fiafia moni i ai, ma na lagona ai e le tusitala se tele o le leiloa.
Samuel Johnson e uiga i le lotonuu
I le taimi lava lea sa ia tusia ai se tamaitusi "Patriot", lea na ia faitioina ai le mea na ia vaaia o le lotonuu sese. I le afiafi o Aperila 7, 1775, na ia ta'ua ai le lauiloa lauiloa o le lotonuu o le sulufa'iga mulimuli lea o se tagata taufaasese. E ese mai i le talitonuga lauiloa, o lenei faamatalaga e le fesootai ma le lotonuu i le lautele, ae o le sese sese o le faaupuga a John Stewart, le Earl of Bute, faapea foi ma ona lagolago ma fili na taaalo i lona le gagana Peretania. Johnson na tetee i le tagata lava ia na faalauiloaina le lotonuu, ae na taua le "faamaoni" lotonuu.
Togiola
I le 1775, na ia lomia lana "malaga i Western Isles o Sikotilani". I le tausaga lava lena, na maua ai e Johnson se faailoga maualuga mai le Iunivesite o Oxford, ma faapena foi ma Auala na asiasi i Farani (lea na sili atu lona leaga nai lo Sikotilani). Na tali atu Samuelu ma le malosi i le suiga o Amerika, na ia faamatalaina ai le tetee o colonists e avea ma "taamilosaga a tagata solitulafono." I le 1776, sa malaga ai o ia ma Boswell i Oxford, Ashbourne ma Lichfield, i le mea na i ai le timu, e le mafai ona ufiufi lona ulu, i luga o le maketi i luma o le fale lea sa i ai le faleteuoloa a lona tama, ma toe faaola ai se "solia o le amioatua" na faia i le 50 tausaga talu ai. O le taimi nei o lo'o i ai se falemataaga o Samuel Johnson.
O tausaga mulimuli o le olaga
I le 1778, na feiloai ai o ia ma Fanny Bernie e 24 ona tausaga, ae na vave ona avea ma tusitala faamanuiaina o Evelina. O le tausaga na sosoo ai, na maliu ai David Garrick, o se soo matua o Johnson ma lana uo mamae, ma na toe faateia foi Samuelu. I le 1781, ina ua uma le lolomiina o le tusi "The Life of English Poets", na maliu Henry Trail. Sa fa'amafanafana Samuelu i lana fafine ua oti lana tane ma o le a ia faaipoipo ia te ia. Ae ui i lea, i le 1783, na faasolosolo ina malosi lona soifua maloloina ma na afaina ai o ia. O le tausaga na sosoo ai, na toe maua se mea itiiti, na ia malepe ai ma Mrs. Trail ina ua ia faasilasila atu lona manao e faaipoipo ia Gabriela Piozzi.
O Dr. Samuel Johnson, na mafatia i le gout, fulu, ma'i ma le fulafula, na iloa ai o le mata'u i le oti na amata ona ia umia o ia, ae sa ia feiloai ma le lototoa, ao ia feagai ma faigata uma i lona olaga. Ia Tesema 13, na maliu ai o ia i le 75 o ona tausaga. Na tanumia o ia i Westminster Abbey i le aso 20 o Tesema.
Similar articles
Trending Now