Aoga:Maualuga a'oa'oga ma a'oga

Le talafaasolopito o le nofoia o Amerika

O le talafaasolopito o Amerika Fou e le tele seneturi. Ma na amata i le seneturi 16. O le taimi lena na amata ai ona amata tagata fou i le konetineta i Columbus. O tagata malaga mai le tele o atunuu o le lalolagi na i ai mafuaaga eseese mo le o mai i le New World. O nisi oi latou na na ona mananao e amata se olaga fou. O le miti lona lua o le maua o le tamaoaiga. Ae o isi na sailia le sosola ese mai sauaga faalelotu po o sauāga o pulega. O le mea moni, o nei tagata uma e eseese a latou aganuu ma aganuu. E ese mai le tasi i le isi lanu pa'u. Ae na ia i latou uma le faanaunauga e tasi - ia suia o latou olaga ma fausia se lalolagi fou mai le vevesi. Na faapena ona amata ai le talafaasolopito o le nofoia o Amerika.

Va'aiga Muamua Columbian

Tagata nonofo i Amerika i Matu mo le silia ma le tasi le meleniuma. Ae peitai, o fa'amatalaga e uiga i tagatanuu o lenei konetineta ao le'i o'o i le taimi o foliga mai iinei o tagata malaga mai le tele o isi vaega o le lalolagi e matua le lava.

O se taunuuga o su'esu'ega fa'asaienisi na fa'amautuina ai o Amerika muamua o ni vaega toaitiiti o tagata oe na malaga mai i le konetineta mai Asia i sasa'e Asia. Foliga, ua latou malamalama lelei nei fanua e uiga i 10-15 afe tausaga ua mavae, e ala i le tufaina o mai Alaska beneaped po o le aisa Bering Strait. Na faasolosolo lava, na amata ona gaoioi tagata, i le itu i saute o le konetineta o Amerika. O lea na latou taunuu atu ai i Tierra del Fuego ma le Itumalo o Magellan.

E le gata i lea, ua talitonu tagata suesue e tutusa ma lenei faiga, o vaega laiti o tagata Polenisia na nonofo i le konetineta. Na latou nonofo i fanua i saute.

O i latou uma ma isi tagata nofoia, ua lauiloa i matou o Eskimos ma Initia, ua sa'o le mafaufau o uluai tagata o Amerika. Ma ona o le nofoaga umi i luga o le konetineta - o le faitau aofa'i o tagata.

O le mauaina o se konetineta fou e Columbus

Sa asia e tagata Spaniards le Lalolagi Muamua muamua o Europa. Malaga i le lalolagi iloa mo i latou, o loo latou faailoa mai i luga o le faafanua o Initia, o le Cape o le Faamoemoe Lelei ma talafatai i Sisifo o Aferika. Ae e le'i taofia ai e le au su'esu'e iina. Na amata ona latou sailia se auala sili ona puupuu o le a taitai atu ai se tamaloa mai Europa i Initia, lea na folafolaina ai le tamaoaiga sili tau tamaoaiga i malo o Sepania ma Potukale. O le taunuuga o se tasi o nei tauvaga o le mauaina lea o Amerika.

Na tupu lenei mea ia Oketopa 1492, o le taimi lena na malaga atu ai le malaga Sipaniolo, na taitaia e Admiral Christopher Columbus, i se tamai motu sa i le Itulagi i Sisifo. O le itulau muamua lea i le talafaasolopito o le nofoia o Amerika. I lenei atunuu i fafo e faanatinati tagata malaga mai Sepania. Mulimuli ane ia i latou i le Itulagi i Sisifo na fa'aalia tagata nonofo i Farani ma Egelani. Na amata le vaitaimi o le nofoia o Amerika.

Sipaniolo manumalo

O le nofoia o Amerika e tagata Europa i le taimi muamua, e le'i mafua ai so'o se tetee mai le faitau aofa'i. Ma o lenei mea na saofagā i le mea moni e faapea o tagata malaga mai na amata ona amio fa'amalosi, fa'apologaina ma fasiotia tagata Initia. O le au Sipaniolo na manumalo na faaalia le sauā faapitoa. Na latou susunuina ma faoa mea a le nuu, ma fasiotia o latou tagata.

Ua i ai nei i le amataga o le nofoia o Amerika, na aumai ai e tagata Europa le tele o faama'i i le konetineta. O le faitau aofa'i o le faitau aofa'i na amata ona maliu mai fa'ama'i pipisi o le pe'a ma le misela.

I le ogatotonu o le 16 seneturi, na pulea ai e tagata pule Sipaniolo le konetineta Amerika. O a latou meatotino na fofola atu mai Niu Mekisiko i Cape Gori ma aumai ai faleteuoloa a le tupu se tamaoaiga sili. I lenei vaitau o le nofoia o Amerika, na teena ai e Sepania taumafaiga uma a isi setete o Europa ina ia maua se tulagavae i lenei teritori o le tamaoaiga.

Peitai, i le taimi lava e tasi, na amata ona suia le paleni o le malosiaga i le Lalolagi Tuai. Sepania, lea na fa'aaogaina ai e le tupu le tele o auro ma siliva na sau mai nu'u, na amata ona le toe tu'uina atu o latou avanoa, ma gauai atu ai ia latou Egelani, lea na atina'e vave ai le tamaoaiga. E le gata i lea, o le pa'u o se atunuu malosi na muamua atu, o le pule sili o le sami ma le malosi o Europa, na fa'ateleina ai le taua mo le umi o le taua ma Netherlands, le fete'ena'iga ma Peretania ma le Toefuata'iga o Europa, lea na matua fa'atupeina. Ae o le vaega faaiu o Sepania na alu ese atu i le ata lafoia o le maliu i le 1588 o le Invincible Armada. Ina ua mavae lena, o taitai i le faagasologa o le nofoia o Amerika o Egelani, Farani ma Holani. O nu'u mai nei atunu'u na latou faia se vaalele fou.

Fa'alapotopotoga o Farani

O tagata na malaga mai lenei atunuu Europa sa sili ona fiafia i avega mamafa. I le taimi lava e tasi, e le'i taumafai Falani e faoa faamalosi le fanua, talu ai i lo latou atunuu, o tagata o le nu'u, e ui lava i le mamafa o tiute tau feusua'iga, ae o lo'o tumau pea i latou o latou vaega.

O le amataga o le nofoia o Amerika e Farani na faataatia i le amataga o le seneturi lona 17. Sa i ai i lenei vaitaimi o le Samyuel Shamplen faavaeina se nuu laitiiti i le Penisula Acadian, ma mulimuli ane (i le 1608) - Quebec City. I le 1615, o meatotino a Falani na fa'aloaloa atu i vaituloto o Ontario ma Huron. O nei teritori na puleaina e kamupani o fefa'ataua'iga, o le tele lava o le Kamupani a Hudson Bay. I le 1670, na maua ai e ona tagata le fa'ata'ita'iga ma fa'atautaia le faatauina mai o i'a ma fusi mai Initia. O tagata o lo'o nonofo i le lotoifale ua avea ma "au'aunaga" a kamupani, o le tuiina o fesootaiga o aitalafu ma aitalafu. E le gata i lea, na faoa faamalosi tagata Initia, ma sa latou fealuai solo i taimi uma le tele o fa'anoanoa na latou mauaina mo ni mea taua e le aoga.

Peretania Tele

O le amataga o le nofoia o Amerika i Matu e Peretania na amataina i le seneturi lona 17, e ui o taumafaiga muamua na faia e le seneturi na muamua atu. O le fa'avaeina o le New World e tagata o le palealii o Peretania na fa'ateleina ai le atina'eina o talitonuga fa'apitoa i lo latou atunuu. O le fa'apogai o le manuia o monopolies a Peretania o le fausiaina lea o kamupanī fefa'ataua'iga fa'auluuluga o lo'o galulue manuia i le maketi mai fafo. Na latou aumaia foi ni mea ofoofogia.

O vaega o le nofoia o Amerika i Matu e Peretania Tele na aofia ai i luga o lenei teritori na fausia ai e le malo o le atunuu ni kamupani fefaatauaiga se lua, lea e tele a latou tupe. O le Lonetona ma Plymouth firms. O nei kamupani ei ai a latou tusi faamaonia tautupu, e tusa ai ma latou fanua ei le va o le 34 ma le 41 tikeri i le itu i mātū, ma e aunoa ma ni tapulaa e o'o atu i totonu o le atunu'u. O le mea lea, na faatatauina e Egelani se teritori lea na afua mai i Initia.

I le amataga o le 17 seneturi. Sa faatuina se kolone i Virginia. Mai lenei atina'e, na fa'amoemoeina ai e le Kamupani Va'ai pisinisi le fa'amanuiaga tele. I lona lava tau, na tu'uina atu e le kamupani tagata malaga i le kolone, lea mo le 4-5 tausaga na galulue ai a latou aitalafu.

I le 1607 na fausia ai se nofoaga fou. O le kolone o Iemstown. Sa i ai i totonu o se nofoaga malulu, lea e nonofo ai le tele o namu. E le gata i lea, o le au faipule na latou tetee atu i le faitau aofa'i o tagata. Fa'asalaga masani ma Initia ma fa'ama'i fa'afuase'i ona avea olaga o le lua vaetolu o tagata na nofoia.

O le isi koloni Peretania, Maryland, na faavaeina i le 1634. I totonu, na maua ai e le au Peretania fanua eleele fanua ma avea ma tagata totō ma tagata fai pisinisi tetele. O tagata faigaluega i nei eria na matitiva i le gagana Peretania, o lo'o galulue i le tau o le siitia atu i Amerika.

Ae ui i lea, i le aluga o taimi, nai lo o pa'aga i totonu o malo sa amata ona fa'aaogaina galuega a pologa a Negro. Na amata ona aumai i latou i le itu i saute.

Mo le 75 tausaga talu ona faavaeina le kolone o Virginia, na fausia ai e le Peretania le 12 isi nofoaga faapena. O Massachusetts ma New Hampshire, Niu Ioka ma Connecticut, Rhode Island ma New Jersey, Delaware ma Pennsylvania, North Carolina Carolina, Georgia ma Maryland.

Atina'eina o 'au Peretania

Matitiva tagata i le tele o atunuu o le saili Lalolagi Tuai e maua ai i Amerika, ona o lo latou manatu o le nuu o le folafolaga, lea e tuuina mai le faaolataga mai le aitalafu ma sauaga faalelotu. O le mafua'aga lea na tele ai le fa'asaoina o Europa i Amerika. E to'atele le au fai pisinisi e le o fa'amalosia i latou lava i le su'eina o tagata mai fafo. Na amata ona latou faatulagaina ni osofaiga moni i luga o tagata, soliina ma auina atu i latou i le vaa seia oo ina latou le fiafia. O le mafua'aga lea na tupu ai le televave o le tuputupu a'e i nu'u o Peretania. O lenei mea na fa'amalosia e le suiga fa'avae i Peretania Tele, ma o le mea na mafua mai ai le tele o tagata nu'u.

I le sailia e lo latou malo, na amata ai e le au matitiva ona sailia le avanoa e faatau ai fanua i totonu o malo. O lea, pe afai o le 1625 i le teritori o Amerika i Matu na ola i le 1980 tagata malaga, ona o'o lea i le 1641, na o tagata malaga mai Peretania e tusa ma le 50,000. I le isi limasefulu tausaga, o le numera o tagata nonofo i ia nofoaga e tusa ma le lua selau afe tagata.

Amioga a tagata faimalaga

O le talaaga o le nofoia o Amerika o loo ufiufi i le taua o le taua e faasaga i tagata tagatanuu o le atunuu. Na ave e le au nofoia le fanua mai Initia, ma fa'aumatia uma ituaiga.

I le itu i mātū o Amerika, lea na ta'ua o Niu Egelani, o le to'atele o tagata o le lalolagi tuai na o se auala e ese ai. O iinei, o le fanua mai Initia sa mauaina e ala i "fefaatauaiga faapisinisi". Mulimuli ane, o le mafuaaga lenei mo le fa'amaoniga e fa'apea, o tuaa o tagata Anglo-Amerika e le'i solia le sa'olotoga o tagata moni. Ae ui i lea, o tagata mai le Lalolagi Tuai na latou maua ni fa'ailoga tetele o fanua mo se faaputuga pu'u po o se lima o le fana fana. I le taimi lava e tasi, o Initia e le masani i meatotino a le tagata lava ia, o se tulafono, latou te lei mateina i le taua o le konekarate na faaiuina ma i latou.

O se sao i le talafaasolopito o le nofoia na faia e le falesa. Na ia siitiaina le sasaina o Initia i le tulaga o le finagalo malie o le Atua.

O se tasi o itulau faalumaina i le talafaasolopito o le nofoia o Amerika o le taui lea mo sikola. A o lei taunuu mai tagata na nofoia, o lenei toto na masani ai na o nisi o ituaiga o lo'o nonofo i le itu i sasae. Faatasi ai ma le taunuu mai o le colonialists, na amata ai ona salalau atu pea lenei uiga faalēmata'u. O le mafua'aga o lenei mea o le fa'atautaia o taua, lea na amata ai ona fa'aaoga fana. E le gata i lea, o le faagasologa o le sasaina na matua faafaigofieina ai le faasalalauina o naifi u'amea. A uma mea uma, o mea faigaluega laupapa po'o le ponaivi lea na i ai i Initia muamua ao lei nofoia, i le tele o auala faigata i lenei taotoga.

Ae ui i lea, o fegalegaleaiga a tagata nofoia ma tagata o le atunuu e le o taimi uma na tetee. O tagata masani e taumafai e faatumauina fegalegaleaiga lelei-vavalalata. O tagata mativa mativa na nonoina mai i Initia o mea taufaatoaga ma a'oa'oina mai ia i latou, fetuutuunai i tulaga i le lotoifale.

Tagata malaga mai isi atunuu

Ae ui lava i lea, o uluai kolone na nonofo i Amerika i Matu e leai ni talitonuga fa'alotu fa'alelotu ma e aofia i vaega eseese o agafesootai. O lenei mea na mafua mai i le mea moni o tagata mai le Lalolagi Tuai na o ni tagatanu'u eseese, ma, o le taunuuga, na i ai talitonuga eseese. Mo se fa'ata'ita'iga, na nonofo Katoliko Peretania i Maryland. O Huguenots mai Falani na nofo i Karolaina i Saute. Na faamautuina e Swedes Delaware, ma i Virginia na tumu i le gagana Italia, Polani ma Siamani. I le motu o Manhattan i le 1613 na aliali mai ai le uluai fale a Dutch. O lona faavaeina o Genri Gudzon. O tagata Dutch, na taula'i i le aai o Amsterdam, na lauiloa o le New Holland. Mulimuli ane na taofia e nei Peretania nei nofoaga.

O tagata colonialist na faanatinati i luga o le konetineta, lea e o'o mai i le taimi nei o Aso To'ona'i uma i le masina o Novema latou te fa'afetai ai i le Atua. E faamanatu e Amerika le Aso Faafetai. O lenei aso malolo e fa'aolaina mo le fa'aaloalo i le tausaga muamua o le olaga o tagata faimalaga i se nofoaga fou.

Le fa'aalia o le nofo pologa

Na taunuu mai uluai tagata Eleni uliuli i Virginia i le masina o Aukuso 1619 i se vaa Dutch. O le toatele oi latou na vave fa'aolaina e le kolone e fai ma au'auna. I Amerika, o tagata Negroes na avea ma pologa i le olaga atoa.

E le gata i lea, o lenei tulaga ua o'o lava i le tofi. I le va o atumotu o Amerika ma atunuu o Aferika i Sasa'e, na amata ona fa'aauau pea ona fa'aauau le fefa'ataua'iga o fefa'atauaiga. Na suia ma le lotomalie e taitai o le lotoifale o latou tupulaga talavou i auupega, fana, textiles ma le tele o isi oloa na aumaia mai le New World.

Atinaeina o teritori i saute

I le avea ai o se tulafono, na filifilia e tagata nofoia ia itumalo i matu o le Lalolagi Fou ona o latou manatu fa'alelotu. I le eseesega, o le nofoia o Amerika i Saute na tuliloaina sini tau tamaoaiga. Tagata Europa, e leai ni sauniga fa'apitoa ma tagata o le atunuu, ma toe fa'aaogaina i latou i fanua e le talafeagai mo le ola. O se konetineta fa'amaoaigaina na folafola atu i tagata malaga o se tupe maua tele. O le mafua'aga lea na amata ai e le itu i saute o le atunu'u ona totoina le tapaa ma le vao, e fa'aaoga ai galuega a pologa na aumai mai Aferika. O le tele o oloa i Egelani na fa'atauva'aina mai nei teritori.

Seti i Amerika Latina

Territories i saute o le Iunaite Setete, na amata foi ona su'esu'e tagata Europa ina ua mavae le mauaina o Columbus New World. Ma i le taimi nei, o le nofoia e tagata Europa o Latina Amerika o lo'o ta'ua o se fa'alavelave le tutusa ma le mata'utia o lalolagi eseese e lua, lea na iu i le pologa o Initia. O lenei vaitau na amata mai le 16th i le amataga o le 19 seneturi.

O le nofoia o Amerika Latina na mafua ai le maliliu o tagata Initia anamua. Ma le mea uma, o le to'atele o tagata o le nu'u na fa'aumatia e tagata malaga mai Sepania ma Potukale. O tagata ola na pa'u'ū i lalo o le fa'au'uina o colonialists. Ae i le taimi lava e tasi, o taunu'uga faaleaganuu a le Lalolagi Tuai na aumai i Latina Amerika, lea na avea ma meatotino a tagata o lenei konetineta.

Na faasolosolo lava ona amata ona avea tagata colonia o Europa ma vaega sili ona tuputupu ae ma taua o le faitau aofai o lenei itulagi. Ma o le aumaia o pologa mai Aferika na amataina ai se faagasologa faigata o le faia o se faailoga faapitoa o le naturalized cultural symbiosis. Ma o le aso e mafai ona tatou fai mai o le vaitaimi colonial o senituri lona 16 ma le 19 na tuua ai se fa'amatalaga e le mafai ona suia i le atina'eina o sosaiete Latina Amerika i aso nei. E le gata i lea, faatasi ai ma le toe afio mai o tagata Europa, na amata ona aafia le itulagi i faiga faavae a le lalolagi. Na avea lenei mea ma mea taua mo le atina'eina o le tamaoaiga o Amerika Latina.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.