Soifua maloloinaFaamai ma Tulaga

Le tamaitiiti ei ai le manava tatā ma le vevela: le mea e fai i se tulaga faapena?

Manavatatā (manavatatā) o se faaletonu digestive e tupu i tamaiti ma tagata matutua ona o le numera tele o mafuaaga. I le fiva pepe tausaga le matua, manava tatā ma le soona afuafu tetele - e le na o se mataupu o le popolega o matua, o se faailoga ogaoga o le tino o le o se mea sese pepe. O le faaletonu e mafai ona avea o le taunuuga o taumafa talafeagai o le tina pe afai e breastfed le tamaitiiti, po o se siama. Aua le faatopetopeina e ulu atu i le fesili afi suesuega "lau tama ei ai le manava tatā ma se vevela - le mea e fai" - muamua valaau le fomai, ma mulimuli ane o le a mafai ona e faitauina lenei mataupu.

Le a le mea e tatau ona e iloa e uiga i le nofoa o lau tama

Fanau i lalo o le tasi le tausaga, o le fatafata fafagaina, defecate lima i le ono taimi i le aso. lanu nofoa masani - lanu samasama, tumau homogeneous, mushy, e leai se mama i le tulaga o vavale, alatoto toto. Pepe fagu fafagaina defecate tolu i le faafa i le aso, o le lanu e mafai ona maua a tint brownish. Fanau mai le tasi le tausaga e nofoa e lua o se tasi po o le lua o taimi i le aso, lanu enaena, le tumau o faiga. I fanau matutua atu i le lua tausaga, o le nofoa e masani lava ona tupu faatasi i le aso. Pe a le tamaitiiti ei ai le manava tatā ma le fiva, le mea e fai - le vave manino, e pei ona e tatau ona muamua iloa le mafuaaga o le faaletonu. Vaega o le tamaitusi digestive o fanau talavou, le mea e leaga, o se faaletonu i soo e mafai ona taitai atu ai i faafitauli - dehydration, paleni electrolyte faaletonu. manavatatā soo, fiva maualuga i se tamaitiiti - i latou faailoga matautia i latou lava. Afai o le nofoa sili atu nai lo le sefulu kalama i le kilogram o le tino mamafa o le tamaitiiti i le aso, lea e taitai atu ai lenei faʻalavelave o paleni vai.

O le mafuaaga o le manava tatā i fanau

Afai o lau tama ua le manava tatā ma le fiva, mea e fai, o le mea moni - e tatau ona e iloa ai le mafuaaga. e mafai ona e tatau faaletonu i tamaiti i siama viral po o siama ma taulimaina ma fualaau. Siama e mafai ona mafua ai le faaletonu o loo eseese - Shigella Flexner, Sone, Salmonella, Staphylococcus aureus, coli Escherichia. Pisia pepe e mafai mai faaleagaina po o le leaga ua fafano oloa, o lima fafanoina, maua se siama mai le vai po o mai i se isi tagata. Gata i lea, manava tatā e mafai ona avea le faailoga muamua o dysentery - tulaga lamatia o faamai siama, lea e talafeagai e taofia loa lava. Foi, ei ai se manava tatā e faaaogaina i, lea o le tulaga ma le atinae faaletino o le tamaitiiti e le o solia (o loo tatou talanoa e uiga i se siitaga o le maualuga ma le mamafa). O le mafuaaga o le manava tatā e mafai ona avea a rotavirus, lea e matua matautia mo tamaiti e oo atu i le lua tausaga, talu mai le sau vave lona aafiaga mamago.

Le tamaitiiti ei ai le manava tatā ma se vevela - le mea e fai?

E masani lava, manavatatā i fanau amata e matua: faasuati, fiva, manavatatā, tiga lona manava, tete mafai, matapogia ma dehydration. O le mea lea, pe a le faailoga muamua, e tusa lava pe na o le fiafia, e tatau ona vave faateleina intake suāvai po o le tuuina atu i le tamaitiiti vailaau faapitoa, le toefuataiina o le paleni o le vai, - "Regidron", "Tautala", ma isi E mafai ona e inu teas herbal -. Chamomile, wort a St. John, o se manoa, ae na lava le faaeteete - sili maea ona feutagai se fomai. Manaomia e vaai se fomai vave - aua le faatuai ma lenei se tasi!

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.