FaavaeinaTala

Lea aai Europa i luma o sa taʻua Lutetia? O le amataga o le igoa

Toponymy Ua tumu i faataitaiga o le auala na suia ai le igoa o le nuu lava lea e tasi i lona olaga atoa. Mai le mamao e oo mai aso ua mavae ia i tatou le igoa o se tasi o le aai anamua. O le a le aai Europa ao lei valaauina Lutetia, i le mea na tupu ma pe aisea na le ola i lo tatou taimi - vaai i lalo.

Amataga o le igoa

Aai ma nuu maua o latou igoa mai le tagata o loo nonofo ai i latou. Ae o loo natia i le uiga o se igoa mai i lona vaitaimi. Mo se faataitaiga, mo le tele o Lonetona - o se igoa le gagana Peretania masani, ma e leai se tasi ei ai soo se masalosalo na e igoa o le aai i le British. E toaitiiti tagata o iloa o lenei igoa na tuuina atu i nuu o tagata anamua, o lē e oo lava i luma o le laulau Celts le eria. O le tele o tagata atamamai masani e mafaufau o lona uiga o le igoa "tafe vai". Lea e suia ai le moni faitau aofai Celtic ituaiga Germanic o Saxons suia ai le igoa i aso anamua, ae le suia Roma toe le igoa o le nuu. O lea la, o le igoa o le aai po o le nuu e mafai ona suia le tele o taimi, o nisi taimi le mauaina o leiloloa i le tele o senituri, o nisi taimi e oo atu ai i le taimi nei i le suia i tala atu o le talia aloaia. Na i mataupu ogaoga, na oo i le tele o seneturi o le aai, taofia lona igoa anamua, o tupulaga ala.

Amataga o le aai

Mauaina o le tali sao i le fesili i le mea sa aai Europa, ao leʻi valaʻau Lutetia, saienitisi tuuina atu o meaai i le tele o manatu taumatemate ma hypotheses. O lenei suafa o loo maua i nofoaʻiga anamua ma tusitusiga o le vaitaimi o le Emepaea o Roma, o lea sa a aai sagatonu lauiloa. O le toega o faamatalaga anamua fai mai o taitai Yuliy Tsezar lana autau i le puipui o Lutetia. Ui i lea, sa lauiloa i le aai ai. Talitonu o ia i le Ile de la taʻua ma o le laumua o le ituaiga Parisii. ua maua e tagata suʻesuʻe e sailia o faaputuga maa, na fausia ai o latou fale o le tagata anamua. Faasaoina e sailia o fale ma fausaga anamua, masani o le Neolithic tuai. Mulimuli ane, ua maua e tagata suʻesuʻe nisi o tupe siliva anamua - sekeli, lea na minted i Lutetia i luma o lona manumalo e ala i le Roma.

Tetee atu i malosiaga o Kaisara ituaiga tuu aʻe Parisii uiga i 8 afe. Fitafita aoaoina, ma sa faapea i le taimi o le galuega Roma o Lutetia sa fai lava si faatosina ma nonofo ai ni tagata aai-setete.

aai nofoaga

Masani, sa tu Lutetia i le Ile de la taʻua, lea o loo tu i le taimi nei se nofoaga autu o Paris. Ae e tatau ona tatou tuuina atu i le mafaufau i le vaitaimi atoa o le olaga o lenei aai Sen otooto suia pea lona faletupe. Lea aai Europa ao lei valaauina Lutetia, ua leva ona maua ai, ma o iina na tu i lenei nofoaga, saienitisi finau pea. Suesuega faatautau faapitoa e ala i le mea moni e faapea ua noatia pea le eria, e manumalo, o le vaaiga o le taua o le taua i aso anamua ma aso nei. Uma o sailiiliga a le taimi tuai e mafai ona faitauina i luga o le tamatamailima. E ui i lea, e manino sa i ai moni lava Lutetia ma o se aai Europa tetele.

Amataga o le igoa

faafanua o le faitau aofai o tagata o le motu o ia lava tuuina atu ai se manatu o le a le aai Europa ao lei valaauina Lutetia - Roma po o Paris. O le igoa o Roma ua faigata ona suia i le afe tausaga o lona olaga, ae Paris na valaauina ina na o talu ona tuua e le Roma le aai. Lei oo i lena, sa lauiloa i le aai i lalo o le igoa Parise. O lona uiga "o le nofoaga o le nuu Parisii", o se ituaiga autu o tupuaga Gallic, lea e faia aʻe ai se vaega tele o tagata o le eria. Talu mai lena taimi, o le anamua faamatalaga na maua Yuliya Tsezarya ma ua noatia i iloiloga faaeteete, o le finauga e uiga i le taofia mea aai Europa ao lei valaauina Lutetia. Ata o le uluai ola o le Gauls anamua tuuina atu se manatu o le fale e fausia i luga stilts i luga o le tupe o le vaitafe palapala ma le palapala, lea e faaoo tausaga uma Sung le taimi o lana spills. I le isi itu, e faia faigata i le olaga ma le gaoioiga o tagata i le aai, ma i le isi - mafua faigata faaopoopo le taimi o le osofaiga o Lutetia. fafagaina tele Seine palapala ituaiga i le totogiina o faatoaga. Ina ua maea uma, o le lologa faaletausaga tuuina atu e le susu talafeagai ma faafetalaisa le fanua e lata ane i le pa o le aai.

Lu igoa anamua e sau mai le faa-Latina "palapala", o lea na faailoa mai le Roma latou ita tele auala palapala e le aunoa o le aai. E ono le mafai ai o se fesili o le mama o lona tagata: o le tagata faʻalenuʻupō anamua Roma ma anamua sa le tusa ma le tulaga e tasi. E masani ona manatu e faapea o le faaaogaina e Roma i le tau matutu ma le mugala, unpleasantly ofo spills Seine ma le faaputuga o le palapala mai lona matafaga.

O lea, na faaali atu le suafa o Lu i luga o le faafanua o le lalolagi anamua. Ae o le igoa o lenei nuu, mautinoa ona o le indwelling ituaiga Parisii. O lea, igoa Lu e faasino na o le vaitaimi o le manumalo o Roma o Gaul. I Roma ma ina ua uma sa taʻua Lutetia Parisi, mulimuli ane suia i Paris.

sailiiliga

E na o le galuega maeʻaeʻa o tagata suʻesuʻe, linguists, talafaasolopito fesoasoani i le taliina o le fesili o le a le aai Europa ao lei valaauina Lutetia. Ata o mea anamua mai le motu o taʻua faapea atu auai Parise i fagota, faigofie ona malamalama lelei i auvai o le Seine ma malamalama lelei le tomai o le fausiaina o taavale vaitafe. Toega o fale tautala o le puipuiga o le fale o le aai. Malae o Lutetia, lea faatafunaga sao mai i lenei aso, e tuuina atu ai se faailoga o le aafiaga malosi o le malo o Roma i tagata le atunuu. Mulimuli ane, Kaisara taʻua o le 53 ma le 52 TLM. e. faamaonia le i ai o Lutetia.

O le tali i le fesili o mea na aai Europa, ao leʻi valaʻau Lutetia, e mafai ona na tuuina atu se tasi. O lenei suafa o se Paris anamua i le manumalo o Roma. Ina ua mavae le malaga ese atu o le Roma o le toe foi Gauls i le igoa matua o le aai moni. Ma ua o mai i lenei aso toetoe lava e le suia.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.