News ma SocietyFilosofia

Logo - o se filosofia e faapea? O le mataupu o le "tagavai"

mea moni Taliaina e amata mai i lena talitonuga anamua Eleni i le VI senituri TLM. e.

e aofia ai le vaitaimi o le upu Eleni e pei o le "phileo" (alofa) ma "Sophia" (poto). O lea la, o se faaliliuga moni - "le alofa o le poto". e mafai ona faauigaina filosofia o le aoaoga faavae o le lalolagi, o le aoao o le tulafono ma mataupu faavae o le, poto. O se ituaiga o atinae faaleagaga ma rationalistic o le mea moni. I filosofia, ua taaalo ai se matafaioi taua o le faaupuga "tagavai".

faamatalaina o uiga o le manatu

Greek vaitaimi anamua "tagavai" sa faaaogaina mo le taimi muamua le faifilosofia ma politician Heraclitus. Sa ia faaaogaina ai i lona aoao atu o se tasi o le manatu autu. O le upu "tagavai" i le filosofia o aso anamua na mulimuli ane avea lava lauiloa ma maua le tele o le fesuisuiaiga o le faaliliuga.

Le tele o taimi ua avea o se "manatu" po o le "lagona" (le manatu). Foi faaliliuga taatele o le "upu" (anoa, i ai o se taua, faamatalaga e uiga i le mea faitino po o aafiaga matautia). I se isi auala, o le tagavai - o le filosofia o se upu e tauaveina se manatu le mafai ona tuueseeseina.

I se mataupu eseese sa faatauaina ese ai lenei mataupu.

Le tulaga faanimonimo o le mataupu o le "tagavai"

Le tele o faaliliuga o le vaitaimi i lalo o le toe iloiloga, o loo maua e matele i Heraclitus, aemaise:

  1. Lokou i filosofia - o se tulafono i le aoao o tagata uma i le lalolagi o lo o noatia i le ( "Lokou vseupravlyayuschy").
  2. E galue le faaupuga o le mautinoa ma le tumau, e pei lava e faatuina ai se ituaiga o tuaoi i totonu o lea suiga tafe ma suiga. Lokou i filosofia - ai (faapuupuu) Tulafono, ua faia e le lalolagi a sologa lelei, lelei ma le faatatauina. O le, tupu ai suiga uma (tuuina rastsenivaniya lenei manatu faavae e pei o se fua).
  3. Lenei vaitaimi e faaalia ai le iloagofie o le mataupu tetee e pei o le lelei ma le leaga, i le po ma le ao, malulu ma le vevela, ua avea i latou o se vaega e tasi, "o se integer ma noninteger, convergent ma eseese, maliega ma feeseeseaiga, o le uma - o se tasi, o se tasi - uma" (Filisofia o Heraclitus - "o le aoaoga faavae o le Lokou").
  4. Talanoaina ai le mataupu e le o faaaogaina e faatatau i mea a tagata taitoatasi. Logo i le filosofia o Heraclitus - o le faatulagaga o le atoatoa.

Sa ia faailoa atu ia i latou lana faaaliga o le lotogatasi, tusa ai ma le amio saʻo o le lalolagi. faailoa Heraclitus le mataupu o le "tagavai" i le atulaulau. na faatupulaia vaega nautino tulai mai i le va o le afi, ma le mafaufau - Lokou, ona o le mea moni e faapea o le mea e sili ona taua, lea o loo faatulagaina i le olaga faalelalolagi, ma o loo atagia mai i le vaaiga o le avanoa, e auauna atu i le faalapotopotoga ma le faatulagaga lalolagi, lea e liua ai faatasi mea eseese oi ai nei.

O lea, o le aoteleina o mea uma e aofia ai le "aoaoga faavae o le Lokou" o Heraclitus, e mafai ona tatou fai atu o lenei mataupu o le tulafono e tuuina mai e le lalolagi substantiality, le tumau ma le tomai e evolve.

O le taua o le vaitaimi i lalo o le toe iloiloga,

Lokou i filosofia - e pei ona manatu obligatory, e pei o le tulafono o faiga faavae, le faaalia o le universality ma le atoatoa o le mafaufau. E aofia ai se mataupu faavae-ontological e faatusa i ai le fatu o le poloaiga lalolagi, ma e mafai ona malamalama na o le mafaufau, ma le vaaiga sensory.

Faagaioiga mai talafatu e tagavai - Ua agai mai se plurality o mea ma mataupu, mai le eseesega fuzzy o le tagata "O aʻu" ma le "Ou te" i se malamalama manino o lenei finauga, faapea foi ma eseesega i le va o le faamoemoega ma le faatusa. O le, o le gaoioiga o le uiga e mafaufau.

Mai talafatu e tagavai

O loo i ai manatu o le tele o le suiga mai le vaaiga lalolagi tuai i se auala fou mea moni. Ae peitai, o se faavae o le nei:

teori Mythogenic

O le aano o lenei mataupu - o le tuuaiga e faapea o le filosofia o aso anamua o se taunuuga o talafatu Eleni, o le tupulaga lona lua, i le talanoa o le faaliliuga rationalist mea ua taʻua.

O le tala fatu iinei o loo vaaia e pei o le tala faatusa i tua lea o le moni o mea moni talafaasolopito, mea moni, ae tele faaseseina ma faaliliuseseina. sa o generalizing le faatusa o se galuega tauave e lea tagata i foliga nisi uiga manatu faavae lavelave. I taimi e alu ai e alofaga talafatu (epithets faaliliu le oi ai nei faiga ma tala faatatau i le vaega ma le manatu faavae o le gagana).

O lea la, e mafai ona tatou faapea atu o filosofia - ua fuafua i le talafatu vaitaimi talafeagai.

O se tasi o filifiliga manatu manatu e lagolagoina e se manatu faafaatusa e faamatala le tala fatu e pei o se lagona taatele ma faatusa nautino, e lagolagoina i uputuu ma sauniga.

Gnoseogennaya teori

I le tepa muamua, atonu e te manatu ai o se counterbalance i le tasi talanoaina i luga. O le mea moni lenei manatu faavae folafolaga fananau mai i lena talitonuga e le tutusa ma le talafatu, ona o loo i ai se puna eseese. na faia manatu faafilosofia o le lalolagi i luga o le faavae o le poto faasaienisi ma faʻalemafaufau ma faalauaitele mea moni. manatu faafilosofia ua faʻapēnā ala i le poto, o le mea moni tetee manatu ma talitonuga mananaia. O le mea lea, na faaiuina e faapea o talafatu e le mafai ona avea o se talafaasolopito muamua o filosofia (I le "O le History of Filisofia").

teori Gnoseogenno-Mythogenic

E pei ona faamaonia mai i le ulutala, satauro lenei manatu faavae o le uluai manatu māeʻa lua. Sa ia faapea mai i tala fatu o loo i ai vaega o lagona e masani ai, le tele o tausaga o le poto masani, ma i fafo atu o loo i ai elemene mai eseese vaega o le faasaienisi (vailaau, matematika, ma isi), nonoina mai le East.

Sotsioantropomorfnaya (talafaasolopito ma le mafaufau) teori

O lona sui - anthropologist Farani, talafaasolopito ma suesue Vernan Jean-Pierre ( "O Le Amataga o mafaufauga Greek"). Na ia faamatalaina le faagasologa o le avea ma mai le manatu o rationality e projecting i latou i se tulaga e tutupu i aso taitasi, o loo tauaveina manatu o suiga: amata ona malamalama uma ofoofogia le iʻu e ala i le mea masani, e le gaoioiga atua faapaupau.

O lea, e faavae i le faavae o le manatu faavae taitasi i luga o le lua ni mataupu - o le tala fatu ma tagavai. Filosofia, pe afai e mafai ona ou fai atu lea, ua aliaʻe mai le muamua i le vaitaimi e lua. E pei ona avea le manino, o loo i ai le tele o vaega o manatu e faatatau i lenei suiga.

O le aoaoga faavae o le Lokou o Heraclitus

O lenei mamanu e le gata i mea faalelalolagi Eleni anamua i le vaitaimi o le amataga, ae faapea foi dialectics Eleni anamua.

E tusa ai ma Heraclitus, o le o le Lokou mea uiga ese i mea uma ma tagata uma o loo siomia ai o ia, e faapea foi e ala i lea ua pulea ai mea uma e tagata uma. E foliga mai, o se tasi lenei o le tele muamua o lona faaupuga, afai o le manatu o le uluai mataupu faavae e fesootai ma le faigata e tulai mai le manatu o le tulafono atoa o pulea ai mea uma.

O loo i ai le avanoa i le eseesega o filosofia ma le fisiki, faapea foi ma le faaesea o gaoioiga e faatatau i le suesue ma le faamatalaga o le natura. O le mea moni, i le taimi o Heraclitus ia ave elemene uma e tolu o se tasi, lotogatasi i le manatu o uluai mataupu faavae.

aafiaga faafilosofia o le tausaga ua mavae faamaonia e faapea e lē mafai ona faailoa ma so o se mea e tasi, ma so o se elemene o le mea oi ai nei. Ae mulimuli ane na maua ai e faapea o le uluai mataupu faavae e le mafai ona fesootai ma le mataupu i uma, e pei toetoe lava mafaufau atamamai mulimuli ane uma e uiga i le avanoa o soʻofaʻatasiga o le natura o le tagata ma le lalolagi aoao, ma e faapitoa lava le manatu o - mafaufau ma le tino i se sui o tagata. I le taimi e manaomia e maua ai se mataupu faavae o le tuufaatasia so o se faalapotopotoga (e aofia ai tagata) ma mataupu i totonu - loto. O lea, o le sailiga faigata mo le filemu o le tagata ma le lotogatasi i le aoao o maua uma i totonu o filosofia ma le aganuu o se otootoga e matua manino atoa, ua malie le liliu atu i se faafitauli o le lalolagi.

sa fiafia Heraclitus tele lava manatu faaletagata, lagona ma lagona. Afi (vaaia ma maoae) e avea ma uluai elemene Ina ia talia i manatu o aoaoga o lenei faifilosofia e na e fesootai ma le loto o le tagata. O lea la, o loo faamatalaina Heraclitus le natura animated. E tusa ma lona talitonuga, o loo faatusalia alofa taele le tino o le tagata, manatunatuga, mafatiaga ma m. P.

Manatu upu Eleni i le faavae o le faa-Kerisiano

I le manatu Hellenistic o le "tagavai" fiafia i le manatu mai o le manatu faalelotu o le Metitirani, lea na sailia i le tuufaatasia lea o le tu masani i Sasae Greek ma syncretic.

O se taunuuga taua o nei suesuega - o le aoaoga faavae o le sui mataʻina o le Iutaia Hellenism Philo.

Sa talitonu o ia le tagavai i filosofia - o se fuafuaga tau lotoifale ma le mafaufau o le Atua e faasino i le lalolagi. E le gata i lea, ua iloa e Philo pea e avea o se tagata faufautua tau inisiua i le va o "le Atua" - o le Foafoa o mea uma ma le "atua tolu" - ". O le atalii e toatasi na fanaua e le Atua" i le natura (o le foafoaga o le Alii), lea ua taua o le "atua lona lua", "faitaulaga sili",

aafia tele lenei aoaoga faavae o Philo talitonuga Kerisiano: o loo atagia i le aoaoga o le Talalelei a Ioane e uiga i le Lokou ( "I le amataga le Lokou, ma o le Upu sa i le Atua, ma le Upu o le Atua" (1: 1)), e pei foi i le Faaaliga ( 19:13) i le suafa o le "Upu a le Atua" e faatatau ia Iesu.

I le faatusatusa atu i lenei manatu faavae i totonu o le faavae o le filosofia Hellenistic (le emanation o le Aʻiaʻi ma le tulaga o lona nofo liua i le malo pito i lalo), i filosofia Kerisiano faaalia i le Talalelei, o le tagata lona lua o le Tolutasi (Iisus Hristos) tagavai o lona uiga, muamua, o se nofo vave o le Alii i le lalolagi, ma i le lona lua o le lotogatasi syncretic ma le natura o le tagata ( "o le Upu avea tino", Ioane., (1:14)).

transcendentalism Siamani e faatatau i le mataupu i lalo o iloiloga

I le filosofia o le tului aso nei i le lomiga o tagavai ua suia e ala i faafitauli o le mafuaaga. Ae peitai, i totonu o le faavae o le Siamani transcendentalism, lea e faamatalaina i le tului, concreteness ma historicity o le agaga, interrelation mafuaaga otherness o le atoatoa ma le tagata lava ia, sa maua ai le toe foi i le filosofia Logo manatu muamua. Aemaise lava, sa Kant a mau Christological faamatala Lokou Ioanna i tuutuuga o lona tulaga ogatasi ma le mataupu faavae o lo oi ai mafuaaga ma le sootaga ma le faafitauli o le delimitation o lotu ma mafuaaga talafeagai.

faifilosofia Siamani Fichte, i le lima e tasi, o loo faamatilatila ai le tutusa o ana aoaoga mai le Talalelei a Ioane, i le isi - e tetee Kerisiano ( "faavavau" Lokou lotu ma le malamalama o) Kerisiano Paulo, tele "faasese" o le Faaaliga.

Mo filosofia a Hegel i le tagavai - se manatu (o se tasi o elemene autu o lona mafuaaga). Ona o le mea moni e faapea ua i totonu o le faiga o le lagolagoina e faifilosofia Siamani se ituaiga o le faailoa atu aupito maualuga o Manatu Aʻiaʻi i ma mo ia lava, po o le ae le manatu i le faatoilaloina e le vaeluaina o ituaiga faamoemoega ma upuʻese ma ausia le saolotoga. O lea, o nisi atinae i ona specificity faalenatura i le isi le Agaga Aʻiaʻi mafai ona iloiloina o se tagavai tala sverhempiricheskoy.

Talanoaina ai le mataupu i totonu o le faavae o le filosofia faalelotu Rusia

O le upu "tagavai" i le tulaga o lona lomifefiloi oi ai nei i ai i le tele o seneturi XIX-XX. ua faatulagaina e le universality o le autu a le faifilosofia Rusia V. S. Solovev, mai le vaaiga o le igoa faailogaina mo ia, "Alexandria" le uiga o le aoao atu o le Talalelei ( "faafilosofia Mataupu Faavae o le Malamalama taua" ma le "O le faitauina e uiga i le Atua-faatamatane").

Ina ia ituaiga uma o le faauigaga o le manatu faavae o le "tagavai" e masani ona aafia atamamai lauiloa o le "lotogatasi" (Bulgakov, Karsavin, Florensky, Frank).

tuleia faifilosofia Rusia V. F. saute filosofia logizma neoslavyanofilskuyu tuuina atu i le faatomuaga o le tusi "O le Tauiviga mo le Lokou" ( "tagavai o le faaupuga puupuu"), lea o loo tetee i tagavai Hellenic-Kerisiano o rationalism Sisifo.

Mafaufau i le manatu i le filosofia senituri XX

ua totogi tagavai autu o le gauai tele i luga o le vaega netomistskoy tu masani o tagata atamamai faalelotu (o le manatu faavae o le Karl Rahner, afai o se tagata - "o le faalogologo o le Upu"), ma sui o le Porotesano "talitonuga dialectical" (Karl Barth).

O se vaaiga taua o le mataupu, aemaise lava e faatatau i le tofi Hellenic e hermeneutics ( "Truth ma Faiga" Garamera).

Le faifilosofia Siamani soo Martin Heidegger i lana galuega fou, toe foi e taumafai e toe faamatala le uiga o le galo tagavai Eleni anamua - "aoina-tatala" faamamaluina.

I totonu o le faavaa o le meli-structuralism, ua fesootai lenei vaitaimi ma le talafatu rationalist o le West. O lea, mo le auala o le deconstruction faamoemoega autu o le Derrida o le "neutralization" o logocentrism, metaphysics tutusa.

filosofia po nei e tusa ai ma lenei manatu faavae

O le tele o tagata atamamai ma le New ma le taimi aupito fou, e pei o le AA Ivakin, Heidegger ma isi mafaufau i le faaupuga "tagavai" o se matuai taua ma eseese faatauaina. ua faatatauina o ia o se "upu", "mafaufau" ( "upu, tautala, pe afai latou te faamaoni, e tutusa lava le moni" mafaufau ", ae tatala i fafo, i le saolotoga"). Foi e masani ona faaaogaina se faaliliuga o le vaitaimi e pei o le "o lona uiga" (a faavae mataupu faavae, o le manatu faavae o le mafuaaga) mea po o mea na tutupu.

O nisi Rusia atamamai idealist tagavai a faaaogaina e pei o le faaigoaina o se malamalama faatulagaina e tasi lea e tulaga ese i le paleni o le loto ma le mafaufau, i le afioaga o le lagona ma iloiloga (PA Florensky, V. F. saute).

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.