News ma SocietyEkonomi

NPP: o le mataupu faavae o le faagaoioiga ma le masini. O le talafaasolopito o le laau mana faaniukilia

I le senituri ogatotonu o le luasefulu, o le sili mafaufau o tagata ua galulue malosi i galuega e lua i le taimi e tasi: i le foafoaga o le pomu atomika, ma e uiga i le auala e te mafai ona e faaaogaina le malosi atomika mo faamoemoega filemu. Faapea ona faaali mai ai le laau muamua mana faaniukilia i le lalolagi. O le a le mataupu faavae o le laau mana faaniukilia? Ma o le o mea i le lalolagi e sili ona tele o nei laau?

Talafaasolopito ma le vaega o le mana faaniukilia

"Malosiaga - o le ulu o mea uma" - ina ia mafai ona toe faaupuina le upu lauiloa, na tuuina mai le mea moni e faamoemoega o le senituri XXI. Ma faataamilo fou taitasi o le alualu i luma faatekinolosi o tagata e tatau ona sili atu ma le sili atu o lona tele. I aso nei, o le malosi o le "atomu filemu" ua lautele faaaogaina i le tamaoaiga ma le tuuina atu, ma e le gata i le vaega o le malosi.

O le eletise e gaosia e le mea ua taʻua o NPP (o le mataupu faavae o le lea e matua faigofie i lona ute moni), lautele faaaogaina i alamanuia, avanoa sailiiliga, vailaau faafomai ma faatoaga.

malosiaga faaniukilia ua taʻua o alamanuia mamafa, lea o otootoga o le vevela ma le eletise mai le malosi kinetic o le atomu.

Ina ua faaali atu le laau mana muamua faaniukilia? O le mataupu faavae o le faagaoioiga o sea mana, suesueina toe saienitisi Soviet i le 40s. I le ala, tutusa ma latou fausia foi le pomu muamua atomika. Sa faapea le taimi e tasi ma atomu "filemu", ma lamatia.

I le 1948 I. V. fautuaina Kurchatov o le malo Soviet amata ona tauaveina galuega vave i luga o le aveesea mai o malosiaga faaniukilia. Lua tausaga mulimuli ane, i le Soviet Union (i le Obninsk) e amata le fausiaina o le laau muamua mana faaniukilia i luga o le paneta.

O le mataupu faavae o le faagaoioiga o laau mana faaniukilia e tutusa, ae malamalama i ai e le o faigata. O lenei o le a talanoaina atili.

NPP: faagaoioia (ata ma faamatalaga)

Le faagaoioiga o so o se laau mana faaniukilia o se tali malosi e tupu pe a le fission faaniukilia o se atomu. I lenei faagasologa, e masani ona aofia ai le atoms o uranium-235 po o plutonium. atoms Kernel vaevaeina neutron ulufale atu i totonu mai fafo. O lenei e mafua ai fou neutrons ma fragments fission, lea e maua le malosi kinetic maoae. E lenei malosi ma o le oloa autu ma ki o le gaoioiga a so o se laau mana faaniukilia

O lea e mafai ai e faamatala ai le mataupu faavae o le faagaoioiga o reakita mana faaniukilia. I le isi ata e mafai ona e iloa le auala e silasila mai i totonu.

O loo i ai ituaiga faavae e tolu o le reactors faaniukilia:

  • auala reakita mana maualuga (faapuupuu - RBMK);
  • reakita vai-vai (PWR);
  • reakita breeder anapogi (BN).

Eseese e talafeagai e faamatala ai le mataupu faavae o le faagaoioiga o NPP atoa. Mo nisi faamatalaga i le auala e galue ai o le a talanoaina i le mataupu o sosoo mai.

Le faagaoioia i mataupu faavae o le NPP (polokalame)

laau mana faaniukilia faagaoioia i lalo o tulaga faapitoa ma i se tulaga faamatalaina matua. I le faaopoopo atu i le reakita faaniukilia (tasi pe sili atu), i fausaga faaniukilia ma e aofia ai isi faiga, nofoaga faapitoa ma maualuga le aufaigaluega agavaa. O le a le mataupu faavae o le laau mana faaniukilia? Faapuupuu ai e mafai ona faamatalaina e faapea.

O elemene autu o so o se faaniukilia - a reakita faaniukilia i lea o loo i ai faiga faavae uma. E uiga i mea o loo tutupu i le reakita, ua tatou tusia i le vaega muamua. suauu faaniukilia (e masani lava, e sili atu le tele o taimi o uranium) i le tulaga o pellets uliuli laiti ua fafagaina i le ulo tele.

O le malosi faamaloloina i le tali e tutupu i se reakita faaniukilia, ua liua i le vevela ma le faaliliuina atu i le coolant (e masani lava, o le vai). E tatau ona matauina o le auala faaliliuina vevela i lenei faagasologa ma maua se inumaga nisi o le leisa.

Gata i lea, vevela mai le coolant ua faaliliuina atu i le vai masani (e ala i masini faapitoa - coils), lea e avea o se taunuuga o pupuna. ausa le vai lea e faapea ona faia, e faasolosolo e le tupine. e fesootai ai le afi e gata ai, ma e faatupuina le malosi faaeletise.

O lea la, o le mataupu faavae o le faagaoioiga o NPP - e le laau toto le mana o le tasi vevela. Na pau lava le eseesega i le auala e faatupuina le auala ausa.

Geography o malosiaga faaniukilia

O le pito i luga o atunuu e lima mo le tuuina atu o malosiaga faaniukilia e faapea:

  1. US.
  2. Farani.
  3. Iapani.
  4. Rusia.
  5. South Korea.

I lenei tulaga, o le Iunaite Setete, fua i tausaga taitasi e uiga i le 864 piliona kWh, fua e oo atu i le 20% o le eletise o le paneta.

setete o le 31 tagata o le lalolagi atoa faagaoioia tulaga mana faaniukilia. na o le lua (Anetatika ma Ausetalia) ua matua saoloto o malosiaga faaniukilia mai konetineta uma o le paneta.

Ina ia aso, 388 reactors faaniukilia faagaoioia i le lalolagi. Ae peitai, 45 oi latou uma e le faatupuina ai le afa tausaga le eletise. O le tele o reactors faaniukilia tu i Iapani, ma le Iunaite Setete. Faatumu ua tuuina atu o latou laufanua i le faafanua nei. faatusa Green atunuu ma o lo oi ai reactors faaniukilia, tuuina atu o latou aofaiga atoa i se Malo faapitoa.

O le atinae o le mana faaniukilia i atunuu eseese

Aotelega, e pei o le 2014 i le atinae o malosiaga faaniukilia loo i ai se faaitiitia aoao. O taitai i le fausiaina o reactors faaniukilia fou o le atunuu e tolu e Rusia, Initia ma Saina. I le faaopoopo atu, o se aofaiga o setete e te le laau mana faaniukilia, fuafuaina e fausia ai i latou i le lumanaʻi lata mai. Ia i latou e aofia ai Kazakhstan, Monokolia, Initonesia, Saudi Arapi ma le tele o atunuu i Matu o Aferika.

I le isi itu, ua amata le tele o Setete i se faaitiitiga faifaimalie i le aofai o laau mana faaniukilia. E aofia ai Siamani, Belgium ma Suitiselani. Ma i nisi atunuu (Italia, Austria, Tenimaka, Uruguay) ua faasāina mana faaniukilia i le tulaga o tulafono.

O le faafitauli autu o le mana faaniukilia

Faatasi ai ma le atinae o malosiaga faaniukilia eo se faafitauli siosiomaga taua. O lenei mea ua taʻua o aafiaga filogia o le vevela. O lea, i le manatu o le tele o tagata atamamai, o le laau mana faaniukilia faatupuina ai atili le vevela nai lo le tulaga lava e tasi o laau mana vevela. Aemaise matautia i le vevela o aafiaga filogia o le vai e solia le tulaga faalenatura o le olaga o meaola moni ma tau atu i le oti o le toatele o ituaiga iʻa.

O le isi faafitauli matuitui e fesootai ma le malosi faaniukilia, popolega saogalemu faaniukilia i aoao. Mo le uluai tagata le taimi ua i ai e mafaufau loloto ai e uiga i le faafitauli ina ua mavae le faalavelave Chernobyl i le 1986. e le o tele se eseesega i le mataupu faavae o le faagaoioiga laau mana faaniukilia le Chernobyl mai o isi laau mana faaniukilia. Ae peitai, e lei faasaoina o ia mai le a tele ma se faalavelave matuia, lea na mafua ai se taunuuga matuia mo le atoa o Europa i Sasae.

Lē gata i lea, o le tulaga lamatia o le mana faaniukilia e le gata i faalavelave e faia e le tagata. O lea la, o loo i ai faafitauli tele i le lafoaia o otaota faaniukilia.

O le tulaga lelei o le mana faaniukilia

Ui i lea, lagolagoina o le mana faaniukilia ua valaauina ma mavaevae lelei o laau mana faaniukilia. I faapitoa, faamalolo mai le Faalapotopotoga a le Lalolagi faaniukilia lana lipoti ma faamatalaga manaia. E tusa ai ia te ia, o le aofai o manumalo e faatasi ma le tuuina atu o se tasi gigawatt o tupulaga mana faaniukilia, 43 taimi laiti nai lo laau mana vevela e masani ai.

E i ai isi, e leai e le taua tele, faamanuiaga. e pei o:

  • cheapness o le gaosiga o le eletise;
  • mama ecological o malosiaga faaniukilia (faatasi ai ma le tuusaunoaga o aafiaga filogia o le vevela);
  • leai o georeferencing saʻolele o laau mana faaniukilia e punavai tele o le suauu.

ae le o se faaiuga

na fausia laau mana faaniukilia muamua a le lalolagi i le 1950. O le mataupu faavae o le faagaoioiga o laau mana faaniukilia o le vaega o le atomu i le fesoasoani a neutron. se aofaiga tele o le malosi faamaloloina i lenei faagasologa.

O le a foliga mai e lena mana faaniukilia - se faamanuiaga faapitoa mo tagata. Ae peitai, ua faamaonia e ese le talafaasolopito. Aemaise lava, e lua faalavelave matuia - le faalavelave i laau mana faaniukilia le Soviet Chernobyl i le 1986 ma le faalavelave i le laau mana Iapani Fukushima-1 i le 2011 - faaalia le matautia na tuu mai e le "filemu" atomu. Ma le tele o atunuu o le lalolagi i aso nei, sa amata ona mafaufau e uiga i se lafoaia vaega po o le atoatoa o le mana faaniukilia.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.