Faavaeina, Saienisi
Atomu filemu: a ata, o se faailoga. E mafai ona avea atomu filemu? Pe oi ai se lumanai mo le atomu filemu?
I le faaiuga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi i le aai Iapani o Hiroshima ma Nagasaki, na pau le pomu faaniukilia lua. O le auupega fou sa sili ona matautia i le talafaasolopito o tagata. O le sosoo tuuga lima faaniukilia le va o le Soviet Union ma ua faalolotoina e le Iunaite Setete le fefe o le nuu faava o malo i le vaega faaniukilia. Ae peitai, e faaopoopo atu i warheads faaniukilia, ma sa i ai atomu filemu. E lena fuaitau uiga mana faaniukilia.
O le mataupu faavae o le faagaoioiga o NPP
Le faagaoioiga o so o se tali faaniukilia o le fission o le atomu. I lona mafuaaga, e tatau ona umia le a neutron osofaiga o uranium-235 nuclei. Fasimea itiiti ua vaevaeina i fragments, ua faapea ona tuuina atu o se aofaiga tele o le gamma-ave ma le vevela.
mafai ona tumau ai le filemu atomu filemu na i lalo o le faafoega atoatoa, a tatau mo le NPP. O le mea moni e faapea, i le tulai mai neutrons fission e faatupuina uiga faaalia fou filifili. Pulea aofia taitai atu ai se nuclei i se pa. O lenei mataupu faavae e faʻavae o le faagaoioiga o pomu atomika. pulea laau mana ala i le faagasologa lava e tasi, ma ua faatonuina ai e le malosi sili atu i se auala aoga mo tagata.
Uranium-235
suauu faaniukilia luma faaaogaaga ua tuuina i totonu o laʻau faapitoa. O loo teuina i le tulaga o pellets faia o oxide uranium. E tatau ona malamalama e le toniga lenei mea. 3% o sea papa aofia uranium-235 (ina ua vaevaeina le tali e tasi), ma o totoe 238 (o lenei isotope e le vaevaeina).
Aisea tatou te manaomia ai se mafutaga? Ina ia tausia le faagasologa o le pulea lelei. reakita fission Galulue amata tali. I le faagasologa o ana atinae o uranium-235 ua faaitiitia. I le taimi lava lea e tasi, o le faateleina o le aofaiga o oloa fission. O lenei otaota faaniukilia. Latou tulai mai ai se tulaga lamatia matuia i le siosiomaga, o le mea lea, e tatau ona lafoaia lelei. E mafai ona avea atomu filemu? E pei ona vaaia mai le tekinolosi faamatalaina, pe a tausia saolele tulafono ma le gaosiga o pepa aloaia.
TUA foliga
Faaniukilia (atomika) malosi amata mai i le senituri ogatotonu XX. Talu mai lena taimi, e faitau selau o laau mana faaniukilia (i le taimi nei faagaoioia 442) na fausia i le lalolagi. atomu filemu e maua e sili atu i le afa o le malosi e manaomia i Farani, Polani, Lithuania, Slovakia, Suetena ma South Korea. I Sisifo Europa, laau mana faaniukilia faatupuina uiga i se tasi-vae-tolu o le eletise.
E amata uma lava i le 1939, ina ua maua fission uranium i Siamani. e matua fiafia suesuega Siamani i le USSR. Saienitisi le taimi e tasi ua manino mai ai na o se faagasologa tatala e mafai aofaiga tele o le malosi. Afai e pulea e aoao le tagata tomai faapitoa i le auala e pulea tali lavelave, o le a foia ai le tele o faafitauli tau le tamaoaiga. O le suesuega Soviet muamua e faatatau i le atomu filemu, na faia i RIAN (Radium Inisetiute o le Academy o le faasaienisi) i lalo o le taitaiga o le physicist silisili Igor Kurchatov.
Le tuuga faaniukilia
faatautau le galuega o le saienitisi Soviet ona o le leai o le lava faasao a le USSR o uranium. I le faaopoopo atu, i le 1941, sa galo le Taua lotonuu Tele ma le mauaina o fetauaiga. E faasaga i lenei talaaga, na intercepted le lisi o mataupu talanoaina i le UK, ISA ma Siamani. O le faamatalaga feteenai o loo taoto i le mea moni ua tulai mai i lena mana faaniukilia o se offshoot o le galuega faatino militarist. O le mea moni, o atunuu o le tau i le taimi muamua o loo taumafai e maua le auupega sili ona malosi, ma e mafaufau i ni auala filemu e faaaoga a latou maua.
Sa faalauiloa reakita faaniukilia le muamua faataitai i le US i totonu o Tesema 1942. taitai galuega o le saienitisi Italia Fermi Enrico. I le USSR, o le uluai reakita faaali mai i le faaiuga o le 1946 i le Inisetiute o atomika Malosiaga. I lenei taimi e alu ai le US faipuluga o Hiroshima ma Nagasaki. I le Soviet Union foafoaina le pomu atomika i le 1949, ma hydrogen - i le 1953. O le taua na i luga, ma amata ona saunia e saienitisi a reakita faaniukilia e tamoe i luga o le tamaoaiga o le atunuu o le Soviet Union.
NPP Fausiaina
Le laau muamua mana faaniukilia i le lalolagi na faalauiloa mai i le taumafanafana o le 1954 tausaga. O Obninsk Mana faaniukilia Laau Toto, o lo oi totonu o le itulagi Kaluga. I le Iunaite Setete a si tuai ma amata ona faatino se galuega malosi atomika. I le 1956, Amerika mo le taimi muamua manumalo i le faaaogaina o reakita e maua ai le eletise. Na faasolosolo malie, o le superpowers lua faavae laau fou mana faaniukilia. O i latou sasa se isi mana faamaumauga.
I le tumutumu o le atinae o le mana faaniukilia o mai i le afa lona lua o le 1960. Ona, sa amata ona faaitiitia le aofai o laau mana faaniukilia galuega fausiaina. I le Konekeresi US ma le ua amata nuu faasaienisi talanoaga i luga o le mataupu e faasino i le saogalemu o le atomu filemu. E ui i lea, e ala i le 1986 eletise gaosia i le laau mana faaniukilia taunuu atu i le faailoga o le 15% o le tusi e maua mai le laau e masani ai le mana.
faailoga mana faaniukilia
I le 1958 i Brussels, lea sa talimalo ai le isi Faaaliga a le Lalolagi, na tatalaina ai le Atomium. Luga o le mamanu manatu faavae o le tusiata Andre Vaterkeyner. Atomium foliga faateleina lattice tioata uʻamea atoms iva fesootai faatasi. mamafa fausaga - 2,400 tone, ma le maualuga o le 102 mita. Tagata asiasi e mafai ona maua i le ono o le lalolagi i le iva. faalauteleina nei faataitaiga atoms a selau piliona taimi, e fesootai e le tasi le isi paipa luasefulu 23-mita. Totonu ia i latou o le corridors ma escalators.
Ata o le "atomu filemu", lea na faaali mai i Brussels, i le lotolotoi o le vaitau o faaniukilia, vave ona salalau i le lalolagi atoa, ma Atomium avea le faatusa o le malosi faaniukilia atoa ma le manatu e faapea e tatau ona faaaogaina le suesuega faasaienisi o fetauaiga mo le manuia o tagata, e le mo le taua ma le faafanoga. tosina turisi Belgian o loo taʻua i le tala na tusia e talafatu faasaienisi Soviet lauiloa tusitala uso Strugatsky "e amata le Aso Gafua i le Aso Toonai." faailoga atomu filemu i luga o le seti o ata, e pei foi i pepa lautetele, tuuto atu i malosiaga faaniukilia.
vaega o le siosiomaga
O le faafitauli o le filogia o le siosiomaga i le otaota faʻaratiasia avea sili atu faanatinati i tausaga taitasi. Mo se faataitaiga, i atomu filemu Rusia po nei auai le aufaigaluega o le 10 laau mana faaniukilia. Uma nei pisinisi e manaomia le gauai faapitoa i lala sooupu o le siosiomaga ma le malo.
I le Iuni a Europa accumulates tausaga taitasi 50 afe mita kupita o otaota faʻaratiasia. O le faafitauli autu o loo taoto i le mea moni e faapea o sea otaota tumau pea matautia mo le faitau afe o tausaga (mo se faataitaiga, o se vaitaimi o le pala o plutonium-239 o le 24,000 tausaga).
Lafoaia o otaota
I aso nei, o loo i ai le tele o manatu i le auala sili e aveesea otaota faaniukilia. O le manatu muamua o le fatuina repositories o loo i luga o le pito i lalo o le vasa. O auala faatinoina faigata. e tatau ona pusa i se loloto tele, i le isi, e mafai ona latou faaleagaina le taimi nei sami.
O le manatu lona lua ua manatu NASA, lea e ofoina atu e auina otaota faaniukilia i le vanimonimo. E saogalemu se auala mo le Lalolagi, ae ua faatumulia i le soona faaalu. E i ai isi manatu: e auina atu i fafo otaota e matua lē ainā motu po o tanumia i latou i le aisa o le Anetatika. Ae le o le taimi nei manatu sili ona taliaina le filifiliga o le fausiaina o tia i fausaga papa lalo o le eleele. Studies e faatatau i lenei manatu, faaauau pea ona faia i Siamani ma Suitiselani.
O le lesona o Chernobyl
Mo se taimi umi, sa manatu uncontested mana faaniukilia. Mo ni nai tausaga, o le atomu filemu i le USSR ma isi atunuu faaauau pea lo latou le faalauteleina o le tamaoaiga. Ae peitai, i le 1986 sa i ai se faalavelave i Chernobyl, lea ua faamalosia ai tagata e toe mafaufau i lona uiga i laau mana faaniukilia. I le nofoaga, o le isi i le Pripyat, na tupu ai le pa, o le taunuuga lea o le faaumatiaga o le reakita ma le tatalaina i tua i totonu o le siosiomaga o le aofaiga tele o mea faʻaratiasia matautia.
O le faaupuga puupuu Soviet lauiloa "atomu filemu i aiga uma" na suia. I le uluaʻi ni nai masina maliu 30 nuu ina ua mavae le faalavelave. Ae peitai, o le aafiaga moni o irradiation fai mai mulimuli ane. I tausaga mulimuli ane, i le throes o se faamai matautia maliu le tele o tagata. Le faitau afe o Soviet tagatanuu sa i ai i le eria ua aafia. vaega tele o Belarus, ua talafeagai Ukraine ma Rusia mo faatoaga. O le faalavelave i le Chernobyl laau mana faaniukilia taitaiina atu ai i se amataga o phobia lautele e faasino i malosiaga faaniukilia. Ina ua mavae le faalavelave, o le toatele tulaga na tapunia i le lalolagi atoa.
E ui lava ua iloagofie ai le faaleleia i le 30 tausaga o le saogalemu faiga i nei kamupani, theoretically faalavelave toe tupu mafai ona tutusa Chernobyl. O le tulaga o faalavelave faafuasei, i le lumanai ai ma ina ua mavae Chernobyl: i le 1957 - i le Iunaite Malo (Windscale), i le 1979 - i le US (tolu Mile Island), i le 2011 - i Iapani (Fukushima). I aso nei, aoina o faamatalaga le IAEA i le silia ma le 1000 ese mea na tutupu i le nofoaga. Mafuaaga o le faalavelave faafuasei: sese tagata (80%), e itiiti masani - vaivaiga mamanu. I Fukushima i Iapani, ua tulai mai le faalavelave faafuasei ona o le mafuie malosi ma le galulolo na sosoo ai.
Faamoemoega o le Mana faaniukilia
O le fesili pe ei ai se lumanai mo le malosi faaniukilia filemu, mai se vaega o le tamaoaiga o manatu e faigata ma toe faatuina le tele o feeseeseaiga o tagata agavaa faapitoa. Ona o le vaega tele o itu feteenai o lona lumanai o manino ma faʻanenefu. Talu ai nei fuafuaga e tatala le Ofisa Faava o Malo o Malosiaga, ma fai mai afai e faaauau pea nei faiga ua fotu le sea o le eletise e maua mai le laau mana faaniukilia, o le a pauu i le 2030 mai le 15% i le 9%.
Seia oo mai talu ai nei, o le mana faaniukilia manaomia e aofia ai ona o le tau maualuga le suauu. Ae peitai, i le 2014 ua latou pauu malosi. O lea, ei ai se isi e ese mai i le mana faaniukilia taufaatauvaaina. E taua foi e na o le maua ai le eletise i le atomu tagata filemu (o lona uiga, e tusa lava pe salalau le faaaogaina e le mafai ona atoatoa aveesea le sosaiete o le faalagolago malosi).
Suauu po o le eletise?
Suauu, e ui lava i mea uma, e taua mo alamanuia ma felauaiga. E tusa o le 40% o le malosi lea e faaumatia le Iunaite Setete, vagana ai e faapea o punaoa. Mai le faalagolago i le suauu e le mafai ona aveesea o Iapani ma Farani (e ui lava o loo latou faaaogaina le malosi NPP). Lea o loo i ai se lumanai mo le atomu filemu, po o ua tuu-malaia e tumau ai i le ata o le "auro uliuli"? Nei faiga fautua atu e faapea o le laau e le mafai ona i ai i le taimi ua tuanai. Ae peitai, o nisi o atinae lata mai ua tuuina atu malosiaga faaniukilia se avanoa fou.
O loo tatou talanoa e uiga i le faaali mai o taavale e taufetuli i le penisini e le, ma le eletise. I aso nei, e pei o taavale o loo faateleina le mauaina US ma maketi i Europa. Ina ua mavae ni tausaga taavale eletise o le a avea le masani. O i lenei taimi e laveai mafai ona oo mai toe atomu filemu o le tamaoaiga o le lalolagi. NPP mafai ona foia ai le faafitauli o le manaoga lava-o le faateleina o le atunuu eseese i le eletise.
malosi fusion
O loo i ai se isi vaaiga, lea na faia e mafai ona le atomu filemu manumalo le tamaoaiga. O se tasi o faafitauli tele e fesootai ma e ecologically faagaoioia saogalemu o laau mana faaniukilia. O le fesili o le lavelave o le falelauasiga o otaota faʻaratiasia ma suauu faaaluina tuuina tulai mai i le manatu o le toe faatulagaina o reactors faaniukilia i le fusion atomika fou. O pisinisi o le a le atoatoa le saogalemu mo le siosiomaga. Ae i luma o le tekinolosi o le a tuu atomu filemu i gaosiga, o le ai ai ni tagata tomai faapitoa e alu se ala umi.
I aso nei i le galuega vevela ua uma ona galulue au mai atunuu e 33. Globality galuega ma suauu vevela ua mafua mai i se plurality o ona faamanuiaga. E le na o le saogalemu mo le siosiomaga, ae faapea foi muta mai. O le punaoa talafeagai e saienitisi - deuterium, lea e maua mai i le vasa. Le nofoaga e vevela eseesega faatekinolosi autu mai le NPP o le fusion pisinisi fou (ua faia fission faaniukilia i luga o le laau mana faaniukilia muamua) o le a tulai mai. Atonu i lenei tekinolosi ua i ai le lumanai o le atomu filemu.
Similar articles
Trending Now