FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

O atunuu Arapi. Palesitina, Jordan, Iraq

ua vaevaeina aiaiga o le lalolagi o aso nei i ni vaega, faamatalaina e nisi peculiarities. Sisifo ma Sasae, Europa ma aganuu i le gagana Arapi i ai o latou lava geopolitical "fusifusia." I aso nei, o le faaupuga "atunuu Arapi" e faatatau i le tulaga, o le toatele o tagata na tautala i le gagana Arapi.

Iunaite Setete Arapi

22 atunuu e pei ua tuufaatasia i totonu o se faalapotopotoga faava o malo - o le Liki o Arapi Setete. O le vaega atoa o le teritori aina e tagata e tautala i le gagana Arapi, e le 13 miliona km 2. o lo oi lenei faavaeina i le fuafua o konetineta e tolu - Asia, Aferika ma Europa. O lea, o le atunuu Arapi sui toetoe lava se tasi Atumauga avanoa geocultural mai le Persian Fagaloa i le Vasa Atalani, o se vaega tele o le faitau aofai o tagata o loo i ai aʻa gagana Arapi.

uiga gagana ma aganuu

O le elemene constitutive autu o so o se tulaga Arapi o le gagana ma le aganuu atiina ae i luga o lona faavae. I aso nei, e pei o se aganuu e tatala ma faailoa atu i isi, e pei o Initia, Mongolian, Andalusian. Ae peitai, e sili ona uunaia malosi e tu i Sisifo.

lotu

I le nuu Arapi se lotu e pei isalama, ua faatinoina se matafaioi e itulua. I le isi itu, e tuufaatasia ai Arapi i le soifuaga lautele ma faaupufai, ma i le isi - o le mafuaaga o le feeseeseaiga ma e oo lava faaauupegaina feteenaiga i le va o lagolagoina o āu eseese i totonu. E tatau ona malamalama o le atunuu Arapi ma Mosalemi e le manatu tutusa. E le ua Mosalemi setete Arapi uma, o nisi taimi e tasi coexisted ni aulotu o tapuaiga. I le faaopoopo, e tatau ona manatua i atunuu Mosalemi i latou pe afai o le toatele o tagata e le o Arapi.

Isalama - o se vaega faaleaganuu mamana, ona o lea, faatasi ai ma le gagana, ei ai se lotogatasi o le lalolagi Arapi, ae e mafai ona vaevae foi ma tulai mai ai taua toto.

atunuu Arapi

I le atoa ai o 23 atunuu Arapi, o le lisi o lea ua tuuina atu i lalo:

  • O le Malo o Djibouti;
  • Republic o Algeria;
  • Le Malo o le Bahrain;
  • Malo o Ioritana;
  • Arapi Republic o Aikupito;
  • Republic o le nuu o Yemen;
  • O le Malo o Iraq;
  • Republic Lepanona;
  • Union o le Comoros;
  • Malo o Kuwait;
  • Le Malo o Qatar;
  • Republic Suria Arapi;
  • Malo o Libya;
  • O le Isilama Republic o Mauritania;
  • O le Malo o Morocco;
  • Iunaite Arapi Emirates (UAE) ;
  • Oman;
  • Saudi Arapi;
  • O le Malo o South Sudan;
  • O le Feterale Republic o Somalia;
  • Republic o Tunisia;
  • Sahrawi Arapi Democratic Republic (Western Sahara);
  • itulagi tū toʻatasi o Palesitina.

E tatau ona matauina e le atunuu Arapi uma, o le lisi o lea ua faaalia, isi setete e aloaia. O lea la, o le Sahrawi Arapi Democratic Republic e le o se tasi o le Liki o Arapi Setete (Las), aloaia iloa na atunuu limasefulu. O le pulega Moroccan pulea le tele o lona teritori.

I le faaopoopo atu, o le tulaga o Palesitina, o se tasi o le Arapi Liki, 129 aloaia setete. I totonu o lenei atunuu, o le lua te le maua se vaega masani tuaoi: o le Kasa e aveeseina ai lavalava ma le Faletupe West.

vaevaeina atunuu atunuu Arapi i ni vaega tetele e tolu:

- Aferika (Maghreb);

- pulu;

- Sasae Metitirani.

O se vaaiga puupuu i latou taitoatasi.

Arapi atunuu i Aferika, po o le Maghreb

I le uiga atoatoa o le Maghreb (o le West) e na o le pau Setete o loo tu i le itu i sisifo o Aikupito. I aso nei, ae peitai, e masani lava ona valaauina o atunuu Arapi North Aferika uma, e pei o Mauritania, Libya, Morocco, Tunisia ma Algeria. Aikupito lava ia o le ogatotonu, o le loto o le lalolagi ma o se vaega Arapi o le loʻu Tele magribinskoj. E ese mai ia te ia, e aofia ai atunuu e pei o Morocco, Tunisia, Algeria, Mauritania, Libya ma Sisifo Sahara.

Atunuu o le Arapi Penisula

O le penisula aupito tele i luga o le paneta o Arapi. I ai o se vaega tele o le atunuu o le suauu. Mo se faataitaiga, o le (Emirates Iunaite Arapi) UAE, e aofia ai setete tutoatasi fitu. I le faaopoopo atu, e le o luga o lona teritori nisi atunuu i le tulaga o le suauu gaosiga, nuu o Yemen, Saudi Arapi, Oman, Kuwait, Bahrain, Qatar. I taimi na muamua atu, o le atunuu o lo oi ai i le Arapi Penisula, na faaali atu na o le a transshipment ma manatu le tumau i luga o le auala fefaatauaiga tau atu i Iraq ma Iran. I aso nei, ona o le tatala i le ogatotonu o le seneturi e gata ai, o se vaega eleele faasao o le suauu tele, atunuu Arapi taitasi o le itulagi Arapi ei ai lona lava taua faaupufai, mamafa faataatitia ma le tamaoaiga.

I le faaopoopo atu, o atunuu i le Fagaloa, o le nofoaga autu o talafaasolopito o le amataga ma le atinae o isalama, mai lea e faasalalau i isi itulagi.

Atunuu Metitirani Sasae

Ina ia East Metitirani itulagi o Asia, ua taʻua o le Mashriq, e aofia ai e atunuu o le Arapi i Sasae, e pei o le Malo o Iraq, o le Malo o le Ioritana, Suria, Libya, ma e na o le tulaga o le tutoatasi Palesitina. Mashriq - o lenei talu mai le faavaeina i le fasefulu tuai o le seneturi lona luasefulu, o le Malo o Isaraelu e sili ona lelavava, toetoe lava tau pea sone o le lalolagi Arapi. I le seneturi lona luasefulu na tupu iinei tumau taua ma feteenaiga Arapi-a Isaraelu. Ia tatou auiliili i nei atunuu o le Sasae Metitirani, Iraq, Jordan ma Palesitina.

O le Malo o Iraq

Lenei atunuu Arapi o loo i le vanu o le Eufirate ma Tigris vaitafe, i le manino Mesopotamian, ma ua fufuluina mai le vai i sautesasae o le Peresia Fagaloa. E tuaoi le atunuu i Kuwait, Iran, Take, Suria, Saudi Arapi ma Ioritana. I le itu i matu ma le matu i sasae o Iraq tu Armenian ma uplands Iranian, lea o loo faamatalaina i le gaoioiga seismic maualuga.

Atunuu Iraq, o le laumua o Baghdad - le atunuu Arapi lona lua le tele o le itulagi i Sasae Metitirani ma Sasae Tutotonu, ma se faitau aofai o tagata i luga o le 16 miliona tagata.

O le taua o le 1958 na taitaiina atu ai i le pau o le Malo Faitupu i le atunuu, ma talu mai le 1963 amata mana sili atu ma sili atu faaupufai ina ia maua le Arapi sosialisi Baath Party (PASV). Ona o se taunuuga o le taua tele i le sixties o le seneturi talu ai, na oo mai le itu i le mana i le 1979, na taitaia e Saddam Hussein. O lenei mea o se tulaga maoae tele i le olaga o le tulaga. O na mafai lenei faiga faavae e aveesea lona faatusa i uma ma faatulaga ai le faiga o le mana totalitarian. Hussein e liberalizing faiga faavae tau i le tamaoaiga ma le tuufaatasiga o le nuu i le manatu o le "fili masani", sa mafai ona mautinoa ai le tuputupu ae o lo latou lava le lauiloa ma toetoe lava mana e le faatapulaaina.

I lalo o lana taitaiga, len ¯ Iraq i le 1980 se taua e faasaga i Iran, lea e alu ai seia oo 1988. Le liliuina manatu o le 2003, ina ua le malosiaga soʻofaʻatasiga US-na taitai ua faia osofaʻiga o Iraq, o le taunuuga lea o le faatinoga o Saddam Hussein. aafia e tusa ai o le taunuuga o lenei osofaʻiga. Ua avea le faʻatasi atunuu mamana o le taua tele, lea e leai se alamanuia Tamaoaiga, e leai se filemu.

O le Hashemite Malo o Jordan

I le itu i saute sisifo Asia, iuga i matu-sisifo o le Arapi Penisula, i le itu i sisifo o Iraq, ma o loo tu i le itu i saute o le Suria Republic Malo o le Ioritana. Faafanua o le atunuu loo faaalia manino mai e toetoe lava o aofia uma o lona teritori o toafa plateaus ma mauga ma mauga eseese. faasoa Jordan tuaoi ma Saudi Arapi, Iraq, o Suria, o Isaraelu ma le itulagi Palesitina tū toʻatasi. Le atunuu ei ai le avanoa i le Sami Ulaula. O le laumua o le setete o Amman. I le gata i lea, e mafai ona e filifili le aai tetele - Zarqa ma Irbid.

Mai le 1953 i le 1999, seia oo i lona maliu, na pulea le atunuu Korol Huseyn. I aso nei malo faauluulu i lona atalii - Abdullah II, o sui o le Hashemite faigamalo ma ua manatu i ai i se tasi o le 43 tupulaga o fanau tuusao a le Perofeta o Muhammad. O se tulafono, o le pule i le lalolagi Arapi ua leai se aafiaga faatapulaaina, peitai, o le mana o le tupu o Jordan ua pulea i le Faavae ma le Palemene.

O aso nei e sili ona filemu i le teritori o le Arapi Sasae. O le tupe maua autu o le atunuu e aumai ai tagata tafafao maimoa, faapea foi le fesoasoani i isi, setete Arapi mauoa.

Palesitina

Lenei itulagi tū toʻatasi o le Metitirani i sasaʻe ua faia i luga o le lua e lē o ni tuaoi i le isi itulagi taitasi: Kasa tuaoi Isaraelu ma Aikupito, ma le Faletupe i Sisifo, lea e na o le itu i sasaʻe i le fesootai atu i Ioritana, ma ua siomia totoe uma lava i le teritori a Isaraelu. I le tulaga o le natura o Palesitina ua vaevaeina i ni nai vaega: o le lafulemu fanua maualalalo i le talafatai o le Sami Metitirani ma le plateau maugā, o loo i le itu i sasae. I le itu i sasae o le atunuu e amata le steppe, lea e faavaivaia ai i le toafa Suria.

I le 1988, ina ua mavae le tele o le Arapi-a Isaraelu taua ma le teena e Jordan ma Aikupito tapa i le oganuu Palesitina, na fofogaina ai le Palesitina Fono a le Atunuu i le foafoaga o se tulaga tutoatasi. Le uluai peresitene o le tutoatasi o le vavau Yasser Arafat, ina ua mavae lona maliu, i le 2005, o lenei tulaga ua filifilia ma o lo oi ai nei i le mana, Mahmoud Abbas. I aso nei i Kasa, Hamas o le vaega pule, lea na oo mai i le mana ina ua uma ona manumalo i le palota i lenei tutoatasi. I le puleaina Faletupe West le setete uma o le Palesitina National Pulega.

ua i se faamamafa setete ma le liua tumau sootaga i le va o Palesitina ma Isaraelu i se finauga faaauupegaina. O le tuaoi o se tulaga o Palesitina ma le toetoe lava o vaega uma o loo pulea e le vaegaau a Isaraelu.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.