Soifua maloloina, Faamai ma Tulaga
O auga o le fiva i fanau: pe faapefea ona iloa le faamai
Fiva - a lamatia ai le ola faamaʻi, o le fatu lea o se pupuga o le faiai latalata i le atigi (e tolu). Mafua ai faamai siama: siama, siama (e aofia ai le fatafata vaivai bacillus), fungi. O auga o le fiva i tamaiti e tatau ona iloa e matua uma, ona o le taimi e le aloaia e le faamai siama e aunoa ma taitai vave togafitiga toetoe lava o ni faafitauli matuia. Lona viral "uo" (pe afai e lei mafua mai i cytomegalovirus, Epstein-Barr siama po o siama simplex herpes) ei ai se vāloʻaga sili teisi.
E faapefea ona e maua fiva?
Airborne faaooina atu na o nisi siama (meningococcus ma Haemophilus influenzae), le tele o siama. Na o tulaga faapitoa, maua nei siama i le faiai, e mafua ai le fiva. O lea, afai e te maua atu ua fesootai lau tama ma se tagata ei ai ni nai aso mulimuli ane, na maua i lenei faamaʻi, ma sa le mafua mai i meningococcus, aua le popole. O le avanoa lava lea e tasi e maua o ia ma mai tagata mai le liʻo i totonu, pe a latou mafatia colds mafua mai i se siama.
O le auala autu o le tui o siama i le faiai - mai le taliga (faatasi ai ma otitis), o le sinuses paranasal (sinusitis pe, sinusitis), mai le oropharynx.
E faapefea ona fiva?
O le autu faailoga o le fiva i le fanau:
- fiva (e le o taimi uma i le mea numera maualuga);
- faafaufau ma faasuati, e le faatatau i intake meaai;
- photophobia (tiga e vaai i le malamalama);
- vaivai, drowsiness;
- leiloa o le tuinanau;
- faateleina maaleale o le paʻu: o le masani paʻi le faaaoga (milimili, lima usiusitai) mafua ai le toʻafilemu.
O lenei faailoga o le fiva i se tamaitiiti matua oe ua uma ona silafia le ala e tautala atu ai ma e mafai ona faapea o ia o popole i ai.
1) Bulging fontanel. O lenei pliable "ata tifaga" i fanau i lalo o le tasi le tausaga, o loo i luga o le ulu latalata atu i le pito i luga. E masani lava, e tatau ona faaonaponei ma le ivi ulupoo. O lenei faailoga e faailoa uunaiga intracranial faateleina. O ia o faamatalaga na i lena tulaga, pe afai o le tamaitiiti e le o mamago ona faasuati po o le teena atoatoa o meaai ma meainu.
2) O auga o le fiva i le fanau, faalogo e, ia vave ona auina atu e le fomai i le falemai faamai pipisi: faoa (e aofia ai "podkatyvanie" mata, twitching o le lala), lea e tulai mai e faasaga i se talaaga o le vevela lava si maualuga.
4) siaki le fomai mo faailoga o le fiva i tamaiti i lalo o le tasi le tausaga e faapea: ave le tamaitiiti i lalo o le lima ma sii i luga. E faamalosia ai le masalomia o le fiva, pe afai o le tamaitiiti i le taimi lava lea e tasi tightens le vae i le manava. E siaki foi se faailoga: ina tapped i le ivi fausia le alafau mai le pito i luga (e taua o faitotoa faaofuofu zygomatic) i le itu lava e tasi o le foliga ai o se grimace o le tiga.
O fanau o loo siaki isi auga matutua nai lo le tasi le tausaga (e pei o musele malo ua), o uiga o le fiva i tagata matutua.
5) mageso. E le foliga mai i ituaiga uma o siama. O le sili "matautia" mageso foliga mai e pei patches o lanu pogisa, latou foliga mai i le taimi lava i luga o le ufa ma vae, e mafai ona tuufaatasia i le tasi ma le isi, e le mou atu, pe afai faaloaloa le paʻu pito i lalo.
Ina ua leai se taimi e faamaimauina?
- Afai e te vaai i se mea e tutusa ma le faailoga o le fiva i se tamaitiiti (e le i latou "seti atoa", mo se faataitaiga, e na o le faasuati ma le fiva po o drowsiness ogaoga i se vevela maualuga), e talafeagai le mafua "anapogi".
- Afai o se pepe ua i ai se mageso i luga o le vevela o le soifuaga, e tusa lava pe ua fafagaina i luma o lenei ituaiga fou o meaai po o utia e namu, aua e te tuu ese le luitau o le soifua maloloina.
- Afai e faoa, i le faiga lava lea o jerks malamalama, oi latou ua mavae.
- Afai ua faamuta le tamaitiiti e tali atu i isi, e faigata ona ala i luga.
Similar articles
Trending Now