FaavaeinaSaienisi

O le a aoao atu? aoaoga faafilosofia ma faaupufai

Faafilosofia, faaupufai, aoaoga pedagogical - e mafai ona maua i lenei vaitaimi i le tele o totonu lava. Ae po o le a soānauna o le a tutu faatasi, o le mataupu autu i se isi: "O le a lenei aoaoga" O le tali lena i ai, ma o le mataupu autu o lenei mataupu.

aualagāʻupu

I le manatu o le "aoao atu" ei ai le tele o uiga o upu. Afai tatou te mafaufau i le vaitaimi e le o se faagasologa o le mauaina o le poto i so o se nofoaga faapitoa filifilia (ma o loo maua foi lenei uiga, ae i le tulaga lenei e le fetaui), lea o loo i ai le faamalamalamaga lenei lava o le mea moni e faapea o se aoaoga faavae.

  • Le aoaoina o se seti o talosagaina ua tuuina atu o le mataupu e faatatau i se tasi o le vaega o le malamalama.
  • Aoaoina o le toatele manatu o le atamai lava lea e tasi i lona filifilia fanua o le faasaienisi.
  • Le aoaoina o se tenets lavelave o se lotu faapitoa (faatuatua).

O faapitoa le fiafia o le muamua e lua. Latou e sili ona masani ona fesootai aoaoga faafilosofia ma faaupufai. Mafaufau i le faamatalaga.

O le filosofia

Filosofia o latou tupuaga i le amataga lava o le atinae o le faasaienisi - anamua Eleni ma Roma. atamamai Eleni anamua e pei o Palato, Aristotle, Socrates, ma Roma -. Cicero ma isi, e faailoa atu o latou manatu ma manatu e fausia ai, na maua ai soo, ina ia faasaoina i latou i lenei aso. Faapea ona faia ma aoaoga o nei mafaufau tele.

faataitaiga filosofia

I le faagasologa o le faateleina o le atinae o filosofia ma le sailiga mo se tali i ana fesili autu (lea e oo mai muamua: o le agaga po o se mataupu) faamatilatila le filosofia tetele, lea e tuufaatasia e le gata i le manatu o le a le tusitala e tasi, ae o le faaiuga lea o le tupulaga tupe maua a tagata mafaufau. Faalelalolagi, ma idealism, e pei o le soona e lua o le tali i le fesili autu, monism, agnosticism, solipsism ma se masani Art Space Rusia - Ua faamatalaina i latou taitoatasi i lona lava peculiarities, ma o loo fesootai i latou i se lisi atoa o tagata atamamai.

Ae o le aoaoga anamua, e ui lava o nisi taimi e maua ai se tuutuuga conceptual patino (mo se faataitaiga, o le dialectic), pea e sau mai le igoa o le tusitala - Socrates, Heraclitus, ma isi. Ae peitai, o le tulaga ua i Tutotonu Ages, ma i le heyday o Siamani manatu faafilosofia. O le mataupu faavae masani o Locke ma Hobbes, Nietzscheanism, i le avea ai ma sui o le Fridriha Nitsshe tele. E taua le matauina e faapea o se aoaoga faavae uzkonapravlen, e ui lava o nisi oi latou atiina ae ina ua uma lona faavaeina (eg, neo-Platonism).

I faiga faapolotiki: anamua

na fesootaʻi lelei filosofia ma faiga faapolotiki i le vaitaimi o aso anamua. O le tele o tagata atamamai o le taimi atiina ae a latou faataitaiga lelei o le setete. History manatua le aoaoga a talanoaga a Palato o le igoa lava e tasi ( "Malo"), lea na ia otooto atu lona tino lelei atoatoa, ofoina lona lava faaupuga. E le o nofouta o le manatu faavae o le "faatemokalasi", "timocracy" ma le isi "..kraty" na tupu ona o anamua Eleni. I le faatusatusa atu i le auala lavelave ma faafilosofia o Pythagoras ma Heraclitus, sa sili ona mautu ma na tonu Palato. Sa i ai foi rosary Aristotle, vaevaeina o le ituaiga o le malo ia i latou manatu i le "taumatau" ma le "sese." Ae peitai, e oo lava i sea rationalism, e tele tapulaa.

I faiga faapolotiki: Tutotonu Ages ma le Renaissance

tupu Ages ogatotonu e pei o se auala faaleagaga mama, e aofia ai i faiga faapolotiki, ma i le manatu o le faia o se tulaga. O manatu na faatumulia i aoaoga faavae faaupufai uma o le taimi. Aemaise lava le taua o ni aoaoga a Fomy Akvinskogo, oe, i le nonoina le manatu o Aristotle, taumafai e reinterpret latou i se auala faa-Kerisiano, ma to i lenei lauiloa.

I le Renaissance e tatau ona taʻua Niccolo Machiavelli ma ona talosaga i se faiga tusitusia i le la (e ui lē aloaia) pule o Florence, Lorenzo le matagofie. Lona treatise "O le emeperoa o" o loo manatu lava unambiguous uiga i le mana faaupufai. O le aoaoga faavae o Machiavelli tuuina faiga faapolotiki i luga aʻe o le ola mama. E maofa ai, o le "le emeperoa" Ua sao i aso nei ma e oo lava ona sui i le lomiga faaeletoroni, o lona uiga e mafai ona e faitau te mananao uma ia iloa o le a le aoaoga a Machiavelli.

i le faaiuga

A o mafai ona vaaia, o le faamatalaga o le aoaoga faavae e pei o se seti o manatu o le tusitala, po o se tasi fanua o le malamalama e tutusa ma le tasi, ua latou vavalalata fesootai ma o lea faamaopoopoina. I le taimi lava e tasi, ona o lenei faigofie ona fuafuaina e faapea o se aoaoga faavae.

Filosofia ma faiga faapolotiki, ae o lenei sa faatauina atu i itu eseese e lua, ae na o lona tu i le amataga o nisi, aua e masani ona alu ifo saienitisi faaupufai mai ia i latou tagata mafaufau ua faaalia o latou manatu, e le gata i lenei vaega o tomai faapitoa.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.