Faavaeina, Saienisi
O le a le faiga popole tagata?
Uma le totoga ma le faiga o le tino o le totoa e fesootai i ai, ua na tali atu i latou e ala i le neura e pulea uma auala taua, e amata mai le manava tatā ma faaiuina i le faagasologa fanafānauga. E iloa e le neura o le tagata (NA) o le tino o le tagata e fesootai ma le siosiomaga mai fafo. o NA se iunite neuron, o se uaua feaveai e taitaia uunaiga i isi sela i le tino. O soo se matagaluega neural, sela uaua ua avea o se faiga atoa e somatic po autonomic.
1.Somaticheskaya neura o se tagata e pulea le faagaoioiga o le faiga musculoskeletal, ma maua ai le paʻu. E pulea le sootaga o le tino o le tagata ma le siosiomaga, gaoioiga o tagata i le vateatea, o le galuega o le lagona totoga ma le atinae o maso skeletal.
2. Vegetative NS faamaopoopoina le galuega o le tino ma faiga i totonu o le tino e aunoa ma le finagalo ma le malamalama o le tagata.
O le faatulagaina o le neura:
1. aofia Tutotonu NA o le maea alio ma le mafaufau, o loo i le ana ivi e pei o le cranium ma alavai vertebral;
2. Peripheral. E aofia plexuses ma taunuuga uaua ma nodes neura o loo i fafo o le cranium ma le alavai alio.
O le maea alio ua structurally tutusa a faagaau faatumulia i suāvai cerebrospinal, e aofia ai mataupu paepae ma lanu efuefu. O le faiai e a tausia, vaega ogatotonu ma luma, mai lea faalautele auditory, neura vaaia ma olfactory. ua hemispheres cerebral lua le faiai, faiai pogai ma cerebellum. E aofia ai le mataupu efuefu, o le cortex faiai ma mataupu paepae. Mai le faiai e pei tuasivi ma cerebral, ese fefiloi neura e faatonutonu metabolism i le aano o le tino tino.
O lea, ua faia e le neura autu o le faiai i le a ulu, e pasi atu i totonu o le maea alio i le tuaoi o le pogai faiai.
neura Peripheral faalautele mai le alavai tuasivi i vaega o le tino, e pei o le vae po o le tino, lea e faatagaina ai faailo auina atu i le totonugalemu NA mai le siosiomaga.
E iloa e galue ai le faiga popole tagata i luga o le mataupu faavae o le ata, lea e faamoemoe e suia ai le faagaoioiga o le tino i lalo o le aafiaga o le siosiomaga mai fafo. Pe a faaalia i se stimulus patino, e tupu le alava uaua tali o le tino, sa faapea ona le neura autu o le tagata e lagolagoina ai sootaga o totoga, aano o le tino ma ipu o loo i le tino ma le siosiomaga.
E HC vala e aofia ai:
- faamaopoopoina o le gaoioiga o totoga ma faiga, e tuufaatasi ai i latou i se tino atoatoa;
- faatonutonuina o fegalegaleaiga tagata ma le siosiomaga o loo siomia ai e ala i le mafaufau lelei.
E mafai ona tatou faapea atu o palasitika le National Aoao Faitulafono aua e mafai ona toe fausia lana galuega i le tulaga o loo i ai ni suiga o le manaoga o le tino o le tagata. O lenei auala e faapitoa lava le taua i le tulaga o le faaleagaina o se tasi o le vaega o le faiʻai.
Talu faamaopoopoina neura tagata le galuega o le tino uma o lona toilalo e aafia ai le gaoioiga uma fausaga e tuaoi ma le mamao, ma o loo tuuina atu faatasi ma le toilalo o le galuega tauave o totoga, aano o le tino ma le faiga o le tino. Mafuaaga o le neura e mafai ona totogi i le afioaga o le siama po o le ona i o le tino, i le tulaga o se patu po o se puapuaga, faamai o le National Aoao Faitulafono, ma faaletonu metabolic.
O lea la, o le National Aoao Faitulafono o se tagata taaalo i se matafaioi le faafoeina i le faavaeina ma le atinaeina o le tino o le tagata. Ona o le faaleleia evolutionary o le neura faʻapēnā psyche ma le malamalama o le tagata. Neura o se auala taua mo le faatonutonuina o le faagasologa lea e tupu i le tino o le tagata
Similar articles
Trending Now