Tala Fou ma le SosaieteNatura

O le a le mauga maualuga i Aferika? Kilimanjaro: fa'amatalaga, ata

Aferika o se konetineta tele mo le toatele o Eurasia. O iinei e tele vao ma savannah, o manu e le masani ai e maua ma o laau olaola matagofie. E te iloa o fea mauga sili i Aferika? O igoa o nisi oi matou na matou manatuaina mo le polokalama a le a'oga, o isi e le o iloa.

Faamatalaga lautele

O le vaega autu o le konetineta o le mauga maualuga le gaugau ua fausaga. Mo se faataitaiga, o le mauga pito i maualuga i Aferika o lo'o i luga o le alalafaga i Aferika i sasa'e. I le itu i matu-sisifo ma le itu i saute o le konetineta ua gagau mauga - Atlas ma Cape. O Aitiopi (Abyssinian) Highlands o lo'o i le itu i matu sasa'e, o le Aberdarskiy Range o lo'o i le totonugalemu o le konetineta, o le Drakensberg Mountains o loo i le itu i saute, ma o Ahaggar i le itu i matu-sisifo. E le gata i lea, o Aferika e lauiloa mo moli malolosi ma gaogao (Kilimanjaro ma Cameroon).

O le mauga maualuga i Aferika - Kilimanjaro

O lenei mauga maualuga e aofia ai mauga moli e tolu - Mavenzi (5129 m), Shira (3962 m), ma Kibo (5895 mita). E tusa ai ma lea, o le maualuga o le mauga maualuga i Aferika o le 5,895 mita. O le laina o lo'o i luga o le mauga o Masai. I aso nei, o saienitisi e leai ni fa'amaoniga tusitusia e faapea i aso anamua sa i ai se volcanoic activity, na o tala e uiga i ai. I le itu o Kilimanjaro i le asō, na o taimi fa'aletupe ole taimi e fa'amanatu ai le malosi o le malosi. Ae ui i lea, i le taimi ua tuanai, na tusia ai suiga ma solofanua.

O le mauga pito i maualuga i Aferika e lauiloa mo lona pulou aisa, talu ai o le tumutumu ua ufitia glaciers mo le tele o le afe tausaga. I le asō, e tele saienitisi latou te fa'aalia popolega e mafai ona mou atu lenei pulou kiona tele i tausaga o lumana'i. Masalo, o latou popolega e le o se mea e leai se aoga - i le 100 tausaga talu ai, o le faavaa ua faaitiitia e toetoe 80%. E le o se taunuuga o le si'itia o le vevela, ae fa'alagolago i le pa'u o le numera o kiona e pau i le itulagi.

O le mauga pito i maualuga i Aferika na maua i le 1848 e le faifeau Siamani Johannes Rebman. Mo le taimi muamua na taumafai ai Hungary e faitau Samuelu Telleki e manumalo i le tumutumu, ae na tuuina atu na o le 1889 i le tagata malaga Siamani o Hans Meyer ma lana soa-alpinist mai Austria Ludwig Purtcheller.

Mauga Kenya

E le o le mauga aupito maualuga lea i Aferika, ae ui i lea, o lona maualuga e o'o atu i le 5199 mita. O le Mauga o Kenese o se gaogao vavae ese ma o se tasi o tagata sili ona lauiloa o mauga o le aferika aferika. O lo'o tu i luga o le Mauga National Kenya Park, na faavaeina i le 1949 e puipuia le nofoaga lata ane.

O le tele lava o taimi, o le a'ega i lenei mauga e o'o atu i ona mauga e tolu - Batian, Nelion ma Point Lenan. Mai le itu taua o le vaaiga, o le faigofie ona faigofie ma faigofie o le Point Lenana, o lo'o i le itu i saute sasa'e o le tele.

Sa talitonu saienitisi e tusa ma le lua miliona tausaga ua mavae - O le mauga o Kenya o se mauga mana malosi. O lo'o i ai se fa'ata'ita'iga i na taimi mamao na maualuga atu nai lo Kilimanjaro.

I le 1849, na tatalaina e le faifeau Siamani Johann Krapf, ma le 34 tausaga mulimuli ane, na faamautuina e ala i le mauaina o le tagata sailiili o J. Thompson, o le na taunuu i ona vae mai sisifo.

Cameroon

ua manatu lenei mauga e avea ma aupito maualuga i le Aferika Tutotonu. O lona maualuga e 4070 mita. I le taimi nei o lo'o fa'aalia pea le volcanoic activity. O le fa'ai'uga mulimuli a Cameroon na tusia i le 2000. O le tumutumu o le mauga e le o taimi uma e ufitia ai i le kiona, na o nisi taimi e aliali ai se pulou. E i ai fo'i isi igoa o le mauga mu - Fako ma Mongo Ma Ndemi - e pei ona ta'ua ai e le faitau aofa'i.

O lenei mauga manava na maua e le auvaa o le Pasefika - o tagata o le malaga, o loo sa'ili i Aferika mo Initia. Na manumalo i le tutotonu i le 1861 e Richard Francis Burton.

Itumalo o Aitiopi

O lo'o tu i le itu i matu-sasa'e o le konetineta, i Itiopia, Eritrea, ma o nisi itu i matu o Somalia. O le pito sili ona maualuga e taua o Mount Ras-Dashen. O lona maualuga e 4,550 mita. I sasa'e ma saute, o le maualuga o le maualuga o mauga. Latou te ifo ifo i vanu loloto. O le itu i sisifo e iloagofie e se mea maualuga, e vaeluaina i tafatafa loloto o le Nuanua Blue. O vanu e vaeluaina mauga maualuga i ni mea eseese (ambers). Fatuina le laufanua maualuluga o Aitiope gneiss, schists, papa mauga mu o loo i luga.

O le Plateau ua faailogaina le tau o timuga, lea e mafai ai iinei e tuputupu ae ai se laau kofe, rai ma le saito. I le faaopoopo atu, o loo i ai le tele o minerale - auro, platinum, teio, apamemea ma 'oa uʻamea. E maua mai ai koale koala, ma'a mafolafola ma gypsum.

Atlas Mountains

O lenei mauga maualuga e tu i matu-sisifo o le konetineta. Mo se taimi umi sa talitonuina e alu ese mai le talafatai o le Vasa Atelani i Morocco i le talafatai o Tunisia. O le asō ua fa'amautuina e tusa ma le 2300 kilomita mai Cape Sirtov i Kotei.

O Mauga o Atlas e vavae ese mai le Metitirani ma le talafatai i le talafatai o le Sahara. E tele naua mauga. O le pito maualuga o lenei vaega o le Mauga o Tubkal (4167 m).

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.