Aoga:, Maualuga a'oa'oga ma a'oga
O le faitau aofai o Beijing (Saina) ma le tuufaatasiga o le atunuu
O Beijing o se tasi o aai sili ona televave i le lalolagi. O le tuputupu ae o le tamaoaiga, atina'eina o alamanuia ma gaosiga e faia ai China o se tasi o taitai i le lalolagi faaupufai faavaomalo. O measina faaleaganuu a le atunuu e masani lava ona avea o se talatuu o le lalolagi: o le aganuu anamua a Saina na tuua ni mea tulaga ese, maota, aoaoga. O le taulaiga ma le fa'aalia o le soifua manuia ma le fa'alauiloaina o Saina i le asō o Beijing. O le to'atele o tagata tafafao maimoa mai le lalolagi atoa o lo'o ola mai i le tele o taimi.
Fa'aalia
O uluai nofoaga i luga o le teritori o le aai i le taimi nei na o'o mai a'o lumana'i le amataga o lo tatou vaitaimi. I lena vaitaimi, lea na taua foi o le Taua Warring States, o le malo anamua o Yan na i luga o nei laueleele. Talu mai lena taimi, o le tele o augatupulaga na latou faaaogaina le aai e faatoilalo ai le fili, ae o suiga a Beijing e lei suia tele. I le seneturi 10, na tuuina atu ai le aai i le aiga o Liao, lea na avea ai ma lona lua o laupepa, ma faaigoa ai le igoa o Nanjing (i le faaliliuga mai le "Saina i Saute" a Saina). I le senituri lona XI, o le isi malo, o Jin, na faoa faamalosi le tagata e toatasi, ma nofoia le aai, ma faaigoa ia Zhundu.
Beijing ina ua pueina e le au Mongols
I le XIII senituri, na osofa'ia ai le 'au a Mongolia i Saina, na ta'ita'ia e paaga a Genghis Khan. Na latou susunuina le nofoaga i lefulefu, ma ina ua mavae le toeitiiti atoa le 40 tausaga na fausia ai se aai fou - lona lava laumua, lea e igoa ia Tamau. O le isi tupu na sosoo ai na pule i totonu o le aai o le taupulega taufa'ailoga a Ming. O le igoa taua o "Beijing" e faatatau i le pule lona tolu o Yongle, ma o le aai sa taua foi o Jingshi - le laumua. O le faigamalo Ming faataatia o vaega o ona po nei o le nuu, e faatuina ai se aai pa ua umi auauna atu o se olo. Le taimi o lana nofoaiga, ina ua le faamanuiaina le faitau aofai, Beijing (o le tupe faavae) o le aai pito i tele i le lalolagi, o le Aai faasaina, na faatuina faavae o le Malumalu o le Lagi. O nei maa faamanatu tulaga ese o aganuu Saina o faailoga o le atunuu mo le toeitiiti 600 tausaga.
O Beijing na tumau pea le laumua o le Malo Selesitila seia oo i le 1928. I le taimi lena, na feagai le atunuu ma taimi faigata ma na vaeluaina lava i ni itumalo eseese, ma ua toilalo i le pule sili. Ina ua mae'a le manumalo o le Conservative Party o le KMT, na siitia le laumua i Nanjing City, ma na toe faaigoaina ia Beijing le aai autu o le malo o le militeri. Na toe maua lona tulaga i le taimi o le galuega Iapani i le 1937.
Isi igoa o Beijing
Mo le setete o Asia, e foliga mai o le igoa o le aai sa i ai lona tulaga. Peking, lea e taliaina lautele i le lalolagi atoa, e le tutusa ma Saina masani. O le nofoaga latou te vala'auina e eseese. O le masani i le Peking Chinese o le fa'aliliuga lea o lenei upu "Beijing". O le mafuaaga lena e mafai ai ona e feiloai i le sipelaga faavaomalo o le igoa o le aai - Beijing. Le tele o atunuu i Sisifo tausisi i le tusitusiga masani, ao i ai i Rusia, o le Netherlands ma le tele o isi atunuu e tausia le igoa tuai - le aai o Beijing.
E le gata i lea, ina ua siitia le laumua i le Chinese Nanjing, na toe faaigoaina le aai o Baiping. E tasi le igoa o le talafaasolopito i Beijing, na a'afia i lona amataga, e fesootai ma le malo anamua o Yan - Yanjing.
Lisi o nofoaga o Beijing
o lo oi Beijing aai 150 kilomita mai le Sami Telefoni Lanu Samasama. Mai sisifo ma matu o lo'o siomia e mauga, lea e avea o se vaeluaga o le lau'ele'ele ma le toafa o Gobi. I masina o le mafanafana, e masani lava ona matauina i luga o le aai le fogs ma le smog, e foliga mai ona o le tulaga o le laufanua - o vai mafanafana e le faatagaina le ea eleelea e maualuga maualuga e faatoilaloina ai mauga ma tuua le aai.
O le taumafanafana iinei e le o vevela mo le vai vevela, ae o le ea o lo'o i ai se maualuga maualuga o le susu. O ia tulaga e mafai ona faigata mo se totoga e le'i saunia. O le manumalo i Beijing e masani lava ona taufetuli e aunoa ma le kiona, talu ai ona o le tele o le pa'ū e pa'ū iinei i le faaiuga o le taumafanafana. O fa'asalalauga o Beijing i numera eletise e pei ona taua: latitude 39.9075, longitude 116.39723.
Taunuuga: Beijing ma lona siosiomaga
E tusa ai ma fa'amatalaga lata mai, o le faitau aofa'i o Beijing e silia ma le 20 miliona tagata. O nei, e na'o sina sili atu i le afa o tagata nonofo ai se resitara tumau i totonu o le taulaga. O le toatele o le faitau aofai o tagata na o mai i le laumua mai itumalo e saili tupe maua. I totonu o le aai e tusa ma le 7 miliona ola.
I Saina, o lo'o i ai se malosi malosi i le atina'eina o le tamaoaiga o itumalo mai aai tetele. O le faitau aofa'i o le tele o eria o lo'o galulue i galuega fa'atoaga, o le faagasologa o le fausiaina o lo'o i ai i lona la'ititi. O sea vanu tele i le va oi latou ma aai manuia - Beijing, Shanghai ma isi - e mafua ai se faatosinaga taua o aai tumutumu mai fafo. O Beijing ua lauiloa i le mea moni e toatele o nonofo ai i le tulafono e le tusa ai ma le tulafono, e aofia ai ma le maualalo o le totogi ma le ola ai i fale palota.
O le tulaga o le atunu'u o le aai
Saina o se atunuu vavalalata, ma o le mea lea o le toatele o tagata o lo'o nonofo ai o le aganuu Sina, ma e ta'ua foi o Han Kannani. E tutusa lava le ata o Beijing: o le tupe fa'avae fa'ale-aganu'u e 95% o tagata o Han. E ui i lea, i totonu o le aai e mafai ona e feiloai ma sui o isi atunuu, ae, sili atu i luga uma, le tafaoga a Asia. Faatasi ai ma i latou, le Manchus, Heiits, Mongols - o le talafaasolopito o Saina e feso'ota'i vavalalata ma nei atunuu. O se a'oga faapitoa ua faatulagaina mo tamaiti Tibet i Beijing.
O lo'o i ai se isi fa'asinomaga lautele lea e mafai ona fa'asoa ai le faitau aofa'i. O Beijing e sili ona manaia mo tagata asiasi, ona o le maoae o le atiina ae o le tamaoaiga, o se toatele o tagata ese mai iinei. Tamaiti a'oga, tagata fai pisinisi, sui o fa'atau - latou te nonofo fa'atasi i le masani a Saina i pisinisi, fa'aaoga a latou tu ma masani, tautala i le gagana Saina.
O le isi vaega o tagatanuu o Korea i Saute. E o'o lava i le asō o latou o le tele o tagata e nonofo i Saina atoa.
Gagana o le aai
I le teritori o Saina i ona po nei, e 292 gagana ola ua faamauina ma tasi le isi, lea e leai se tasi e tautala ai. Linguists ei 9 aiga gagana, i lea e mafai ona maua Altay, Austroasiatic, tai kadayskie ma isi.
E ui i lea, o le aganuu Samoa e tautalagia e le faitau aofa'i. Beijing, pei o isi uma aai, e fiafia i le gagana aloaia - Putonghua. E latalata atu o ia ma sili atu ona masani i tagata o lo'o nonofo ai. Multinational Beijing, o lana gagana e faavae i le gagana Mandarin, e tautala foi i Mongolian, Tibet, Zhuang.
Isi aai iloga i Saina
o Beijing na o le lona tolu i le lisi o aai a Saina i le aofai o tagata. O le tele o tagata popoto o le Chongqing - o lo'o i ai le 29 miliona tagata o lo'o nonofo ai ma lona si'osi'omaga, ma o le toatele o tagata e nonofo i tua atu o le taulaga, o lona uiga, o le nu'uo lo'o nonofo ai.
O le isi aai e ala i le numera o tagata, i luma o Beijing - Shanghai. E tusa ma le 23 miliona tagata e nonofo i totonu o le tele o tupe ma aganuu o le atunuu. O nei aai uma, e pei o Beijing, sa faavaeina ao lei oo i lo tatou vaitaimi, na sao mai osofaiga ma le faatamaia, toe fausia ma e le i vave mauaina se vaaiga i aso nei. O aso nei, o aai pito sili ona tele i Saina e le o maualalo ifo i le matagofie ma le fa'avaeina i mata'upu tetele o le lalolagi. O le maualuga o le taamilosaga i le lagi, o nofoaga o fefaatauaiga a le lalolagi ma itumalo faapisinisi e le toe galue mo se minute. I le taimi nei, o le tamaoaiga a Saina o se tasi lea o mea sili ona atiae i le lalolagi.
Similar articles
Trending Now