Faavaeina, Saienisi
Sociologist Amerika Samuel Huntington: talaaga, galuega tetele. pa'ō o le malo
Sociology ma faaupufai Saienisi manino e le auai i le vasega o le faasaienisi tonu. e faigata i latou e maua ai le tulaga o loo i ai le tulaga o le upu moni matua mautinoa. O le finauga saienitisi sili ona faaaloalogia ma se specialization foliga mai e lavelave ma tatala mai le ola moni, o le "itiiti le tagata." Peitai ua i ai se manatu, lea e faia i luga o le faavae lea o faiga faavae o le atunuu ma fafo o atunuu o tagata taitoatasi ma le atunuu faava o malo o le lalolagi. O le mafuaaga lena latou e talafeagai.
Laitiiti ma talavou
Na soifua mai i Niu Ioka i le tautotogo o le 1927, o le gaoioiga o tusiga e faatatau i le aiga. Lona tama - Richard Thomas Huntington - o se tusitala, o se tina - Dorothy Sanborn Phillips - o se tusitala, ma lona tamamatua tina - Dzhon Fillips - talaʻi iloa. Filifilia o se galuega e fesootai ma gaoioiga tau le atamai foliga mai e le lalolagi. sa Semyuel Fillips Huntington le sui agavaa o le uputuu aiga e ala i le tusiaina o se aofaiga o 17 tusi ma i le 90 mataupu faasaienisi voluminous.
Standard mo aiga i lena tulaga ma nofoaga e foliga mai e ona filifilia mo aoaoga Sam. I le taimi muamua lenei College "O le toloai" (Stuyvesant Aoga Maualuga) i Niu Ioka, lea o se ala tikeri o le tagata malaga i Yale (Yale Iunivesite) i nofoaga Fou - i le 1946, ona a faamasino i le saienisi faaupufai i le Iunivesite o Chicago (1948) ma, mulimuli ane, Harvard, lea Samuel Huntington i le 1951 na maua ai le tikeri o le fomai o filosofia ma faaupufai Saienisi.
O le a masani ai lea e na o ia manuia ai lava mataupu aoaoina o le iunivesite i totonu o se vaitaimi puupuu tele nai lo masani ai. Talu faaulu i Yale i le 16 tausaga, na faauuina ai e le o le fa tausaga, ma a 2.5. O se malologa i ana aoaoga o se auaunaga mo se taimi puupuu i totonu o le Army US i le 1946, ao lei ulufale atu i le magistracy.
Polofesa ma Faufautua
Ina ua mavae le mauaina o se tikeri, sa ia alu e galue o se faiaoga i lona Alema mater - Harvard. O iina na ia galue intermittently mo le toeitiiti atoa le afa senituri - seia oo i le 2007. Na mai le 1959 i le 1962, sa ia faaaluina le Sui Faatonu o le Inisetiute o Taua ma le Filemu o Lipoti i se isi iunivesite Amerika lauiloa - Columbia.
Ou i ai i lona olaga taimi o ia o fesootaiga vavalalata ma le taimi nei faaupufai maualuluga. I le 1968, o ia o se faufautua i faiga faavae i fafo e sui peresitene Hubert Humphrey, ma mai le 1977 i le 1978, sa auauna Samuel Huntington i le taitaiga a Peresitene Carter Jimmy o se taulaiga mo le fuafuaina i le Fono a le Atunuu Security. na atu ma le totoʻa faalogo lona manatu i le tele o peresitene ma failautusi o le setete, ma manatu Genri Kissindzher ma Zbignev Bzhezinsky Huntington se uo patino.
tusitala copious
i taimi uma saoloto mai aoaoga ma gaoioiga lautele, ia tuuto atu i le tusi tusi. ua faatumulia i latou i se auiliiliga o loo i ai nei faiga faavae totonu o le atunuu ma atunuu i fafo o le taitaiina o atunuu i le lalolagi ma vaaiga tuutuumamao o atinae uma e lua faiga faaitulagi ma le lalolagi. Originality o mafaufauga, erudition tele ma uiga faaletagata lava ia maualuga maua ia te ia le mamalu ma le faaaloalo i uo. Faailoga lea o lenei o le mea moni e faapea o le tau saienitisi ma sociologists faaupufai filifilia ia US i le au peresitene o le Faalapotopotoga o Amerika o Faaupufai Saienisi.
I le 1979, na ia faavaeina le mekasini "Fafo Faiga Faavae» (Fafo Faiga Faavae), lea na avea o se tasi o le lomiga e sili ona faaaloalogia i le fanua o sootaga faava o malo. Ia tumau pea i lenei vaitaimi, ma tuua ai se e taʻilua masina, lomia e aofia ai le faaletausaga "Globalization Faasino Upu" ma le "Faatatauina losers malo."
Tusi, faatupuina o se igoa
O le tusi muamua, na foafoaina le talaaga Huntington o se atamai uluai ma tagata atamai magafagafa, na lomia i le 1957 galuega "le fitafita ma le Malo. Teori ma faaupufai o Sootaga Va Civil-Militeli. " I ai, sa ia suesueina ai le faafitauli o le Malo lelei, pulega lautele i luga o le vaegaau.
iloiloga Huntington le tulaga lelei ma le soifuaga lautele o le ai vaega ofisa, sa ia suesue aafiaga militeli talafaasolopito o le taimi ua tuanai - a lalolagi muamua - talu mai le senituri xvii, ona o se tasi e maua i le faagasologa o feteenaiga faaauupegaina i le teritori o le Iunaite Setete ma atunuu i fafo, po o fea e auina atu le Force Amerika Expeditionary. O le tusi atagia foi le tulaga lea i faiga faaupufai i le amataga o le Taua malulu. O le faaiuga o le saienitisi: lelei le pulea o le militeli i le lalolagi e tatau ona faavae i luga o ana professionalization, i le faateleina atoa o le tulaga o tagata oe ua tuuina atu le ola i le auaunaga i le autau.
E pei o le tele o isi lomiga, e mafua ai lenei tusi se finauga tele, ae o le taimi o le tele o lona manatu o le faavae o le toe fuataʻiga militeli faifai pea le atunuu.
"Poloaiga faaupufai i le suia o Sosaiete" (1968)
O lenei suʻesuʻega, o lona Amerika saienisi faaupufai e faatautaia se iloiloga auiliili o le tulaga socio-faaupufai taatele lava i le lalolagi e ala i le faaiuga o le 60-tifaga o XX senituri. Na faamatalaina e, faatasi ai ma isi mea, le manu mai o se nuu o le atunuu, o le tele mai le nofoaga sa i ai muamua, i fafo atu o pulea metropolises ma filifilia se ala o le atinae e faasaga i le seʻi o finauga ideological lalolagi o faiga, o lona taitai o le Soviet Union ma le Iunaite Setete. O lenei tulaga ua taitaiina i le mapuna aʻe o le fuaitau "Tolu Lalolagi".
O lenei tusi o loo i le taimi nei faapea ai o se masani o faiga faapolotiki faatusatusa. Ma ina ua mavae sa noatia i faitioga matuia e le apologists o le lauiloa lea i teori modernization saienitisi faaupufai i Sisifo. Huntington i lana tusi buries lenei teori, le faaalia o ia o se taumafaiga faigofie ni manatu e faasalalau atu i atunuu e atiina ae i atinae faatemokarasi e ala i le uunaia o manatu alualu i luma.
"O le Galu Tolu: Democratization i le senituri XX tuai" (1991)
O le tele o le tusi e le suesueina o le natura o le lalolagi o le lafo faatu sinusoidal le faagasologa o le atunuu i ituaiga faatemokalasi o malo. Ina ua mavae le sii o sea gaoioiga (faitauina Huntington galu tolu: 1828-1926, 1943-1962, 1974-) e tatau ona teena (1922-1942, 1958-1975).
manatu saienitisi Amerika e faavae i le manatu e faapea:
- Democratization - o se faagasologa o le lalolagi ma aoao ia faiga ma tulaga faapitoa.
- Faʻatemokarasi ei ai le uiga o le taua faaletagata lava ia e leai se faamoemoega pragmatic.
- O le eseese o ituaiga o faatulagaga faatemokalasi.
- E le muta Democratization i le faaiuga o XX senituri, o le rollback mafai o nisi o atunuu ma le onset o le seneturi na sosoo ai, le galu 4.
talitonuga o malo
O le tusi "O le pa'ō o le malo e" (1993) faia se igoa mo lauiloa a Huntington i le lalolagi atoa, ma valaau i se finauga tele faapitoa, o mai i le tuaoi US. E tusa ai ma saienitisi, i le afio mai XXI senituri mo le fuafuaina o le lalolagi ina o le a le fesootaiga o le eseese o aganuu ma malo faia e se gagana masani ma olaga.
E le gata i atunuu i Sisifo, ua Huntington valu ai fausaga: o le Slavic-Orthodox, faauluulu i le Rusia, Iapani, le lotu Puta, Hindu, Latina Amerika, Aferika, Sinskaya (Saina) ma le malo o isalama. na tofia o tuaoi o nei saienitisi fausaga o le matafaioi o le laina autu o le feeseeseaiga i le lumanai.
O le faalavelave o se finauga i le felafolafoaiga
Ina ua tatala le tolu tausaga mulimuli ane o le tusi "O le pa'ō o le malo e ma le toe faatulagaina o le poloaiga lalolagi", na siitia e oo lava i maualuga o le tusitala o le malosi o le finauga e uiga i ona manatu. O mea na tutupu matautia o le aso 11 o Setema, 2001 toatele o tagata, aemaise lava o Amerika, ua vaai i se faamaoniga faaopoopo o le sao atoatoa o le lauiloa valoaga auiliilia faaupufai, sa amata finauga o malo eseese o le tagata ua.
A o le tele o saienitisi faaupufai logoina e uiga i le uiga faaalia lelei i le manatu o Huntington e ala i le lio tau tomai US, ua talitonu ina ua mavae le osofaiga, faatasi ai faaupuga Isilama e salu le salafa o le lalolagi, "o le manatu o le malo" atoatoa aveina ae e le liʻo faaiuga US.
tagata aiga fiafia
faaalia le tagata i le itulau o lana tusi, o nisi taimi e matuai malosi lava ma le iloa pe faapefea le finafinau ma adamantly puipuia o latou manatu i le finauina o le Malo, Samuel Huntington i le olaga i aso uma sa sili ona laitiiti ma paleni. Sa nofo o ia mo le silia i le afa senituri, ma lona faletua o Nancy, na siitia e atalii e toalua ma fanau a fanau e toafa.
O le galuega tele mulimuli o le saienitisi vaaia le malamalama i le 2004. I le tusi "O ai oi Tatou? O le Luitau e iloagofie National o Amerika", ia iloiloga o le amataga ma le uiga o lenei manatu faavae ma taumafai e tau mai po oa luitau faatalitali i le faasinomaga o le atunuu o Amerika i le lumanai.
I le 2007, na faamalosia Huntington e faauma lona professorship i Harvard i le faaitiitia o le soifua maloloina ona o ni faafitauli o le maʻi suka mellitus. Na ia galue i lana kesi seia oo i le aso gataaga, seia oo i le faaiuga o Tesema 2008 na maliu ai i le taulaga o le Tovine a Mareta i Massachusetts.
I lona ua faatulagaina taimi olaga i le lalolagi, ae o le felafolafoaiga e faia e ana tusi i le lalolagi atoa, e le mou ese mo se taimi umi.
Similar articles
Trending Now