Faavaeina, Gagana
"Ua", "maua": o le faaaogaina o le veape
O le veape i ai - o se tasi o le e sili ona taatele i le gagana Peretania. E mafai ona galue e avea o se ausilali, po o lagona modal. Foi faatasi ma le fesoasoani o le tele o fausaga faia ma le faailoaga fale o manu.
Aoaoga ma le faaaogaina o
I le faigofie nei vevesi, o lona uiga Tuuina Faatauvaa (po o le faavavau), e lua ituaiga o le veape: Ua, maua. ua faatapulaaina i le 'ai na o le toatasi le tagata lona tolu. I isi tulaga, e tumau pea e le suia i le upu. O le veape Faatauvaa Taimi ua Tuanai e faaaoga ai le sa.
o le a fesoasoani atili i polokalame Education e malamalama ai i le laulau.
| tuanaʻi | nei | lumanaʻi | |
| O Aʻu, o outou, tatou, latou | sa | iai | a / o le a maua |
| o ia, o ia, e | ua |
Ina ia maua o se lagona o le veape
O lona uiga o le upu e pei o se veape o lona uiga - "e tatau ona maua". O le gagana Rusia ua sili ona masani ona faaliliuina turnovers "ou", "o", ma isi. D.
1. fuafuaga mautu. Le faatulagaga o le upu i le tulaga faatonuina o faasalaga ioe: mataupu, predicate, ona fuafuaina, faaopoopoga po o tulaga.
- Ua ia te ia se tusi ma faitauina maualuga. - Ia i ai se tusi matagofie.
- E i ai se potutusi tele. - E i ai se potutusi tele.
- Sa ia te ia se ata matagofie - ola pea. - Sa i ai se atavali matagofie - pea olaga.
- E i ai se fale cozy ma magalafu. - E i ai se fale mafanafana i se magalafu.
2. O le interrogative. e mafai ona faia Q e pei o se ala e fai veape ausilali i le taimi ua tuanai atuatuvale, ma aunoa ma le i ai. I tulaga pe afai e fausia ai se fuafuaga e aunoa ma se upu o ausilali, tuu i luma o le uiga o le veape. Afai o se fesili veape ausilali e amata faatasi ma ia.
- Ei ai o ia i se vulu mo knitting? - E i ai se vulu mo knitting?
- Sa ia se ofu mauve? - Na e ofu lona mauve?
- Na ia maua se lanu easel ma le suauu? - Sa i ai se paints easel ma le suauu?
Filifiliga ma le veape e faia upotrebitelny sili.
3. ua faia e le faafitia e fasimea leai, ma pe i ai ni nouns mafaitaulia po o ava e toatele e foliga mai foi nauna ei ai.
- Ou te le o se scetchbook (soo se scetchbooks). - Ou te le maua se api (api) mo sketching.
- Sa leai se manao e alu i ai. - Tatou te lei maua se manao e alu i ai.
E pei ona mafai ona faia faafitia le faaaogaina o le veape o ausilali e fai, faatasi ai ma e le o se vaega itiiti. E, aua e te (mo le suinauna o Aʻu, o outou, tatou, latou) ma e le mo se tagata lona tolu (o ia, o ia, i ai). O le faapuupuuina lomiga o le veape i le vaega e maua e se ituaiga: te le ma e le i ai i le taimi nei ma i le taimi ua mavae le faia.
- Ou te le i ai se fesili. - Ou te le fesili.
O le isi auala o le faia o le fautuaga lelei - faaaogaina nu.
- Sa leai se sketchbook. - E i ai se CD mo ata.
- Ua ia te ia se manao e aau. - ia e leai se manao e aau.
Aemaise lava o le faaaogaina o le "Ua taunuu"
E tautala variant, analogue o upu ina ia maua uiga o se veape. O le manatu faavae o le "Fai" ma le "ona" e mafai ona feaveaʻi i le faatulagaga e tatau po o le E ao. o le lava lenei e tasi e pei o lena ua i ai, ua i ai. O le faaaogaina o lenei turnover ei ai nisi o vaega:
- Ua maua: o le na o le faaaogaina o loo maua lenei pepa i le taimi nei vevesi.
- O lenei turnover e faaaoga pe a oo mai i se gaoioiga e tasi le taimi. veape autu e aunoa ma "ua ma" faaaogaina mo le tele, mea na tutupu masani ma faifai pea.
- faiga lelei ma interrogative e ese foi.
- Ma ua maua e faatatau i le fuaitau, ia faaaoga ai faapena: i le faatasi ai ma le soanauna o ia, o ia, i ai.
uiga Sravnenitelnaya tuuina atu i le laulau.
| mausalī | leaga | interrogative | ||||
| O Aʻu, o outou, tatou, latou | ua taunuu | iai | ua le taunuu | te le o maua | Pe ua ou maua? | Pe ou te i ai? |
| o ia, o ia, e | ua taunuu | ua | e le i maua | e leai | Ua na ia maua? | Pe ua i ai? |
Ua ia le maua o so o se skeetchbooks. - E le pese mo le ata.
Ina ia maua o se veape o ausilali
I le matafaioi o se veape o ausilali aliali mai i vaega uma ma augatupulaga Atoatoa Atoatoa pea.
Atoatoa Times faailoa le taunuuga, nai lo le mea moni o le gaoioiga.
- Sa ia tatalaina le faamalama. - Sa ia tatalaina le faamalama.
- Ua le o tapunia le faamalama. - E le tapunia o le faamalama.
- Ua latou tatalaina le faamalama? - latou tatalaina le faamalama?
taimi faagasologa faifai pea Atoatoa uiga alu ai i luga o le e a manatu po o luga o se vaitaimi ua faamaoti mai o le taimi.
faasalaga mautu i le taimi nei pei lava faatatau le taumafaina ua + faia (smth).
- ua faatalitali o ia mo i latou mo se itula. - Sa ia o loo faatalitali mo i latou mo se itula.
- Ia ua taalo i le piano talu 6 ta. - Ia taina le piano i le ono itula e.
- Le a le umi ua ia aoaoina o le Igilisi? - le a le umi ua ia aoaoina o le Igilisi?
Ia e pei o se veape modal
e taatele lenei veape modal i le gagana Peretania. O le faaaogaina o ona i ai nisi o vaega.
Education fausaga e faapea: o le modal veape + infinitive + vaega i ai.
I se faatusatusaga, e ao i le veape, o le faaliliuina e tatau ona faamalosia se valaauga i totonu e faatino, ia i ai i le fuafuaina faaalia a manaomia le fesoasoani, ona o nisi o vala mai fafo. O le gagana Rusia e masani ona faaliliuina i ia upu e tatau ona i ai, ou te i ai, ma isi ..
- Ua ia te ia e galulue tele. - E i ai le tele o galuega.
- Sa ia te ia e tu i luga i le 5 ta. - Sa ia te ia e tu i luga i le 5.
- O le a maua e suesue i gagana e fa. - O le a tatau ona e aoao gagana 4.
Foi, ua lautele faaaogaina lenei veape modal i le leo e aunoa ma galuega. I le faaliliuga o Rusia mo "ina ia".
- O le tusi e tatau ona auina atu i le meli i aso nei. - O le tusi e tatau ona auina atu i le meli i aso nei.
- Le laufanua e tatau ona vali taeao. - laufanua manaomia e tusi le ata taeao.
ua faia pepa Interrogative ma le lelei e faaaoga e fai.
- Aua e te faia meaaoga? - E tatau ona e faia au meaaoga?
- Tatou te le maua e tusi lenei tusi. - Tatou te le manaomia e tusi lenei tusi.
Ina ua faafitia le va o le upu galue modal tatau ona ma maua i ai o se eseesega taua:
- "Aua e te i ai e" faatatau e le manaomia ina ia faia, e le talafeagai lenei.
- "E le tatau ona" faaoo mai ai le faasaina categorical.
- E te le faitauina lenei tusi. - E te le faitauina lenei tusi.
- E le tatau ona faitauina lenei tusi. - E le tatau ona faitauina lenei tusi.
Fausaga ma le veape i ai
O loo i ai le tele o fuafuaga i lea e mafai ona le maua ai le veape o lona uiga muamua. Faaliliuina manatu toniga e le malosiaga.
1. O le mamanu e maua faatasi ma le nauna ma le participle ua mavae. O lenei turnover o lona uiga e faapea o le gaoioiga nofoaga e le o le tagata i le fesili, ma se isi lava tagata mo ia mo ia.
- E i ai lona lauulu faia i lena o le fale oti ulu. - E faia (e faia ai) oti ulu i le fale oti ulu.
- A ia e lona ata vali i le lumanai. - o le a vali vave Lana ata.
- Sa fetuunai le lona piano tele aso i luma o ananafi. - le lua aso talu ai na ia faatuina le piano.
ituaiga Interrogative ma le lelei o le turnover faatupulaia e se veape o ausilali e fai.
- Pe e te maua fetuunai lau vaiolini? - faatuina lau vaiolini?
- Ou te le o maua fetuunai loʻu meafaigaluega faamusika. - Ua configured loʻu meafaigaluega musika.
2. O le mamanu o le veape i le galulue faatasi ai ma le nauna ma le infinitive. Faatasi ai ma lenei mamanu, e mafai ona auina atu le faamoemoe e faia se mea.
- E i ai se mea e fai. - E manao o ia e fai se mea.
- Sa ia te ia se tala manaia e taʻu atu ia te oe. - Sa manao o ia e taʻu atu ia te oe se tala manaia.
Fesili ma faafitia fausia e aunoa ma se veape o ausilali e fai.
- Ei ai o ia so o se mea e tau mai? - Pe sa tatou te faamatala atu se mea?
- Ua ia te ia le (e leai) so o se mea e taʻu atu. - Ia leai se mea e fai atu ai.
faaupuga fale o manu o le veape
faaupuga fale o manu o se fuaitau, ia e iloa o se atoa. e le o faaliliuina fuafuaga O upu i le upu ma faailoa atu ai se uiga e tasi. Sosoo ni nai autu o le tele o fuaitau o seti ma le veape ua i ai, ua i ai. O le faaaogaina o nei taamilosaga - o se aafiaga matautia salalau i le gagana Peretania.
Meaai ma meainu
| le i ai o | a u | se meaai mama |
| aiga | aiga | |
| aiga | tāumafa | |
| aiga i le afiafi | aiga | |
| aiga o le aoauli | tāumafa | |
| kofe | inu kofe | |
| tī | e inu lauti | |
| a inu | aveina se mea e inu | |
| se taumafataga | ai |
Fesootaiga ma sootaga i le va o tagata
| le i ai o | se lauga | talanoa |
| se talatalanoaga | tālatala | |
| se upu (faatasi ai ma se tasi) | talanoa i se tasi | |
| se talanoaga | maua se lauga | |
| a misa | misa, misa | |
| a filemu | ona filemu, e filemu | |
| se sootaga | ona i ai i se sootaga | |
| tīgāalofa | tīgāalofa |
amioga i aso taitasi
| le i ai o | a taele | ave a taele |
| se tapu | ave se tapu | |
| a fuluga | faatino ablutions o se tasi | |
| a tafi | sele |
Malolo ma Faafiafiaga
| le i ai o | a malologa | mapu |
| se moe | maua nisi moe | |
| o se aso malolo | ua i ai i tafaoga, tafaoga | |
| o se taimi lelei | maua se taimi lelei | |
| se aso leaga | Aso Leaga (Sa ia te ia se aso leaga -. Sa i ai se aso leaga) | |
| se afiafi manaia | afiafi manaia | |
| se aso ese | maua se aso ese, ave se aso ese | |
| a aau | maua se aau | |
| a savali | e savavali, e savavali | |
| se tietiega | tietie (e faalagolago i luga o le mataupu: i luga o solofanua, e ala i uila, motorbike) | |
| se siva | siva, siva | |
| se taaloga | taaalo, faaalu le taaloga |
O le faaaogaina o le veape ua maualuga tele ona vaega. o se tasi lea o nai upu galue e mafai ona galue e avea o se anoa (ie, semantic), o se ausilali pe modal. I le faaopoopo atu, pe a tuufaatasi ma nouns nisi avea ma faaupuga fale o manu. Ina ia pulea le mataupu lelei, e taua ai le aoao i le faaaogaina o upu galue ua, maua. e faigofie lava ma manino le faaaogaina o nei upu, ae e tatau ona aumaia i automaticity, ina ua tautala i le gagana Peretania e le tatau ona e mafaufau i ai.
Similar articles
Trending Now