FaavaeinaSaienisi

Vevela Aʻiaʻi - ei ai se mea e pei

Ua tatou iloa uma lava o le tino o loo siomia ai i tatou o le vevela po o le malulu. Tioata, lea e sasaa pupuna vevela, ae le ipu malamalama lava lea e tasi pe a leai - malulu. Tatou te lagona le lima malulu po o le mafanafana pe a faatatau i le tioata. Ma mea ua tatou lagona? e na faailoa atu se mea e pei o le vevela i le malamalama o le tagata atamamai.

Le taimi muamua, pe sa lei faavaeina le teori molecular-kinetic, saienitisi talitonu o le vevela tutusa i se mea faapitoa - caloric. O ia, e sili atu tonu lava, o lona aofaiga fuafuaina tino vevela po o le malulu. e tutusa lenei i se iloiloga o le auala "malosi" maua o se tuufaatasiga o mataupu ma caloric. Faavae i lenei tala faatusa, o le malosi ma le vevela o le fuaina o le ava i le iunite e tasi o - tikeri.

Nei ua manatu o le vevela o se fuataga lea o le malosi kinetic o molecules, ma galue ai, e faapitoa lava, se fuataga o le tulaga o le tino faʻavevela. Ina ia fuafua saienitisi faaaogaina iunite tau malosi: Si faiga o iunite o le a joule. Ae amata umi fua vevela i luma o le talitonuga malosi. E pei ona taʻua, i gaoioiga i aso taitasi, o se vaega faapitoa o le fua - o le faailoga.

Faataitai ni nai auala eseese e le fua o le vevela. Mo i latou taitoatasi ei ai lona lava vevela fua e faavaeina ai le tikeri iunite. ua valaauina i latou e ala i le igoa o saienitisi, o se auala mo le fuafuaina - Fahrenheit, Reaumur, Celsius. O le mataupu faavae o le a latou ave nisi vevela tele ma vaevaeina ai i se numera faapitoa. O lea, o le faiga e tutusa ma 0 tikeri Celsius tulaga malulu o le vai, ma le 100 tikeri - lona vevela pupuna. O lenei vaega ua vaevaeina e 100 e tuuina atu se taua o le 1 le tikeri.

I soo se faiga mo le faatuina o le taua i se tasi o faailoga o loo faaaogaina o latou manatu pivot, faatasi ai ma le tasi ma o ia lava tino i taitasi o latou o le a maua lona lava vevela. Peitaʻi, e mafai ona faaliliuina atu lona taua mai le tasi tulaga i le isi. Ae ua faailoa mai e saienitisi o se manatu faavae fou - o le vevela o le atoatoa. E faapea foi, ona o le malamalama i le auala e fua ai le vevela o le malosi vevela o le molecules.

Ona o lenei auala ua fautuaina ai e le vevela atoatoa - o le tasi o loo fuaina mai le atoatoa o le taua o se vevela lea e atoatoa toesea le lafo vevela, ma le malosi i totonu o le itiiti o le tino. O lenei auala e faatatau faatinoina i le mea ua taʻua o Kelvin, o le faasinomaga tulaga lea ave le atoatoa o le vevela e tutusa ma minus 273,15 tikeri Celsius.

O lea la, o le vevela o le atoatoa i le uiga o aso uma e leai lava se eseesega mai le mea e masani ai - o loo na o se isi tulaga o le mau muamua. O le mea moni, e leai se tasi e mafai ona faapea o le auala faaopoopo 296,15 tikeri Kelvin, pe ai ai faaopoopo le 23 tikeri Celsius, e ui e aoga uma fuainumera. I le vevela i Kelvin - o le isi talosaga e faapea e le fesootai ma tulaga o aso uma.

E liliu atu o le vevela o le atoatoa po o le vevela i Kelvin - o se meafaigaluega, lea o loo faaaogaina e matele saienitisi. O loo faaaogaina pe a mafaufau i le tele o mataupu faʻalemafaufau, ma le aoga e faatatau i meatotino suesuega, foliga ma le ofoofogia i le lalolagi o loo siomia ai. tagata masani oe e leai se faasino i le saienisi, e le toe i ai ia fiafia i le avanoa o le faatinoga o se mea e vevela atoatoa.

I le faatomuaga o le faamatalaga o le atoatoa o taitai atu ai i le tele o ofoofogia manaia. Mo se faataitaiga, pe a taumafai e ausia ai o loo i ai e pei o se aafiaga matautia e pei superconductivity. Theoretically, pe afai o le avetaavale i le taimi nei eletise cooled e o tikeri Kelvin (0 ° C), o le lafo vevela i le mea tele taofia, o le tetee i le eletise o le avetaavale a iu lava ina o ma le tupe leiloa i le taimi nei o le a itiiti. Ae peitai, ua talitonu i faiga mafai ona maua atoatoa o le vevela, e oo lava i lalo o tuutuuga falesuesue lē mafai ona faalatalata atu e pei ona latalata e mafai ai i lenei taua.

E leai se itiiti manaia o le aafiaga matautia o superfluidity. Afai o le vevela o le atoatoa o le kasa amata ona faaitiitia, lea pe a taua faapitoa, mo o latou kasa taitasi, o se suiga e tulai mai i le kasa suavaia. Ina ua avea suavaia feulaina i le kesi, e maua le malosi e ati e ala i le capillaries itiiti. Mo le faaaogaina i le olaga i aso uma e ofoofogia e lei faaaogaina, ae mafai ai ona tatou malamalama i le tele o fesili o le inisinia quantum ma le saienisi faavae.

O a mea e vevela aiai, o loo faaaogaina i le suesuega faʻalemafaufau, ma o suesuega faatino mo le suesueina o le lalolagi. E ese mai ia te ia, o le mataupu faatatau i le mataupu o le vevela o le lava mai le vaaiga o le teori molecular-kinetic.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.