TulāfonoMalo ma le tulafono

Yugoslavia talafaasolopito fuʻa

ua leva ona faailoga ese tagata South Slavic e se manao e faatasia ai i se tasi setete. I le ogatotonu o le XIX senituri i Vienna i le va o sui o le Serbs ma Croats sainia se maliega, i lalo o lea na faatagaina gagana tusitusia Serbo-Croatian. Ma i '17 XX taumafaiga senituri na faia ina ia faatupuina ai se tulaga lotogatasi aumaia faatasi sui o le tagata eseese e fa: Serbs, Croats, Slovenes ma Montenegrins. Tagata uma e manatua le taimi mataʻina i le talafaasolopito, ae le o tagata uma e te silafia le mea e foliga mai e pei o fuʻa Yugoslavia. O lea, i le mataupu o tatou taumafai e talanoa i ai i faamatalaga auiliili.

ala matuitui

I le faaiuga o le 1918 soʻofaʻatasiga na tupu ina ua le malo solo le Austro-Hungarian ma Montenegrin ma Sepiana na faasaolotoina oganuu mai galuega. I le nuu o le atunuu ulufale atu i le atunuu i luga-taua ma auai i latou ma Bosnia Herzegovina. na silafia e le faalapotopotoga fou faatoa faavaeina o le Malo o le Serbs, Croats ma Slovenes. Mulimuli ane sa i ai se tulaga o le Yugoslavia.

I le tautotogo o le 1941 osofaiga Siamani ma osofaiga Italia autau vaeluaina le atunuu i ni vaega eseese. Lenei na faailogaina ai le amataga o le faasaʻolotoina gaoioiga taitaiina e le communists. Ae peitai, ina ua faatoilaloina fasisiga, o le tagata-usoga o le malo faitele fou faatoa faia. I le 1945 sa i ai le Ripapelika Temokarasi o Yugoslavia. I le 1946, sa avea ai le tagata, ma i le 1963 - sosialisi.

nineties

I le 90-tifaga o XX senituri i Ripapelika o le uma o le sa i ai muamua le Malo o le Yugoslavia faateleina lagona separatist. na malilie ai o taitai uma o atunuu e lima i le faavaega o setete tutoatasi, e ese mai le tasi le isi e aunoa ma le suia o le tuaoi o le mana tele. O lea, o Serbia ma Montenegro, e leʻi ioe faatasi ma le vaega, e le mafai ona tuua le tuufaatasiga. I le 1992, na faasilasila mai le foafoaga o le Feterale Republic o Yugoslavia (Fry).

I le a pala tuai 90 na tupu Socialists Democrat i Montenegro. Lenei na taitai atu ai feeseeseaiga i le va o taitai o le atunuu e lua. faaiuga a le Palemene e ioeina le taofia Malo o e Montenegro ma ulu o le mana i le faiga palota 2000 na boycotted. leʻi maua lauga o le va o le taitai o le atunuu taunuuga. Ae o le taulaiga o le Ripapelika o lua i le lumanai Europa o le faamalosia o latou pule i lalo o le uunaiga Iuni a Europa, e fetuunaia. Ua latou faia se nuu o le Montenegro ma Serbia. Na sainia le maliega i Belgrade i le 2002. te fia uma tulaga i Europa e folafola atu lo latou tutoatasi. I le taumafanafana o le 2006, o le tuufaatasiga o tagata i Saute Slavic toe i ai ina ua tuua e Montenegro le tapulaa nuu.

Fuʻa o Yugoslavia: o le amataga

Faavae mo le fuʻa Yugoslav taitasi o le tuufaatasia o lanu tolu - mumu, lanumoana ma papae. sa faaaogaina nei shades i tagata Slavic uma. Sa faamaonia i tua i le 1848 i le Konekeresi Prague. O lanu ma faatusa o le faatasiga o tagata i Saute Slavic i se tulaga e tasi. E le tricolor oo mai ina ua mavae se taua oona o Serbia ma Montenegro faasaga i le Ottoman Malo mo le tutoatasi. Fuʻa o Yugoslavia i lena taimi pea le oi ai. Ae ave o se faavae o le elemene ua suia ona o le suiga o le mana.

Ona, i luga o le fuʻa o atunuu uma e lua i luga o se talaaga o mumu, lanumoana ma papae faalavalava teuteuina ma o latou faatusa. Gold pale i luga o le laupapa taaalo i fulu aeto ario ma ulu e lua, o le susunuina o le satauro i le loto. O se faailoga o se tutoatasi Serbia. faapaleina Montenegro lona atavali tricolor fanua o le tama'āiga pale mumu. O le lanu Pan-Slavic, e pei ona sa taʻua i latou o lea, sa i le Balkans.

fuʻa Royal

Ina ua mavae le soʻofaʻatasiga o le atunuu tutoatasi o le Malo o Yugoslavia, o le fesili o le filifiliga o lanu e le tu atu mo le fuʻa. Sa filifili e na o le suia o le faatulagaga o le fusi tricolor, ina ia le toe faia so o se fuʻa a le atunuu i le Malo. Nei avea lanu moana le lanu autu, ese-ogatotonu avea mumu eleele paepae. I le ogatotonu o le tapoleni o le ofu o le aao o le Yugoslavia.

na tupu ina ua uma le faamaoniga fuʻa le vaetamaina o le Faavae i le 1921. E ui lava i le état d'manū na tupu i le amataga o Ianuari 1929, lea e aumaia e le pulega tikitato-monarchist militeli, o le fuʻa o le Malo o Yugoslavia tumau le tasi. E le o seia oo i le amataga o le Taua II. O nisi o mea na tutupu i le talafaasolopito ma le suiga ua iʻu ai i le faatusa setete.

Galuega Communists

Seia Setema 1941 tumau suia fuʻa Yugoslavia. Ina ua mavae le amataga o le tauiviga o tagata mo le saolotoga, na avea teisi ese lona foliga vaaia. ua faamaonia e le malo komunisi le tricolor e aunoa ma le ofu talaloa o le lima i le ogatotonu o le mumu fetu ua faaopoopo atu i le lima o ave. Sa avea o ia o se faatusa o le tauiviga o le atunuu, o le alatele e sosialisiga ma le lotogatasi o le agaga o le atunuu. Ina ua avea sosialisi Republic Yugoslavia, ma sa faia ni suiga i le Faavae, i le aso 1963 tausaga, o le fuʻa a le malo ua suia foi lona foliga mai sa i ai muamua. O lenei, e faasaga i le talaaga o le ie mumu na tuuina tagavai o le atunuu. Na ia faia le tagavai o le nofoaga autu.

I le talosaga a Sui Tofia mo le fuʻa tatou fuafua se ituaiga eseese. I luga o le tapoleni o mumu lanu i le agavale pito i luga e tatau ona avea tricolor setete. Ae peitai, e lei faaaogaina le faaiuga, ma o lea toe foi atu i le tricolor Malo ma le fetu i le ogatotonu. Na pau lava le suiga ma faaopoopoga i le mamanu o le auro veleina o lima faasino faailoga. Fuʻa o Yugoslavia i lenei pepa alu ai seia aulia le isi laki.

O le lomiga mulimuli

A i le 1992 sa fofogaina mai e uiga i le faaali mai o le Feterale Republic o Yugoslavia, lea e aofia ai Serbia ma Montenegro, toe suia le fuʻa lona ituaiga. O lenei, sa toe foi o le atunuu i le faiga o le tulaga fuʻa i le tulaga o le tolu fusi o le mumu, lanu paepae ma lanu moana. O i latou e faatumuina lea lava avanoa i luga o le tapoleni, ma o le fetu e lima faasino, e pei o se siʻuleo o le "guerrilla", sa filifili ai e aveese. O le lomiga mulimuli o le fuʻa o Yugoslavia, lea e tumau e le suia seia oo i le o le 2006. O le tausaga lenei, sa i ai a lona paʻu atoatoa ma le lē mafai ona suia. O le tulaga le toe i ai i Europa, vaevae i atunuu e ono: Serbia, Croatia, Bosnia ma Herzegovina, Montenegro, Slovenia ma Maketonia.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.