Soifua maloloina, Vai
Auga autu o angina.
Angina mafai ona avea maʻi taitasi, ma o lea, e vaai pe o oe o se faai tiga, e tatau ona e faitau i le lisi o auga o le faamaʻi.
O lea la, o le auga autu o angina o le:
• Afai e te maua ai e faigata ona tofatumoanaina i meaai, vai po lava faua, o lea ua fai mai o oe o maʻi ma angina;
• matuitui po o le laitiiti faai tiga. Afai e ogaoga, o lona uiga ua uma le faamai i se tulaga faigata o le atinae;
• vevela Ese;
• mageso;
• headaches eseese;
• fulafula nodes lymph i le ua ;
• pupuga o le tonsils, lea o nisi taimi e faatasi ai ma le alou;
• le vaivai;
• Faateleina drowsiness.
Nisi taimi e tupu foi i le faamai e leai se tiga i le faai, lea fenumiai nisi o taimi. O nisi e sese pe a latou manatu: "Afai e le afaina ai le faai, o lea - ou te le maʻi."
O nei faailoga o le tiga faai i tagata matutua tupu soo nai lo fanau. Ae e tatau ona matauina o le e le faailoa auga luga angina aiai, talu ai o loo i ai isi faamai e mafai ona tutusa i tonsillitis (angina igoa lona lua).
Ina ia faia i le vaaiga, o le a e liliu atu i fomai mo le tausiga lelei.
O auga o tonsillitis i fanau.
Fanau angina tulai mai se auala e ese teisi. O le angina autu tamaitiiti faaalia e aofia ai:
• fula o le ūa;
• O le tiga faagasolo ma le siama salalau tala atu o le tonsils i le faai;
• edema tofē mucosal, tonsils ma le gutu;
• Fula o le mata, ma o nisi taimi e oo lava i se senituri;
• nutsedge Paʻu (E lē faaaogāina herpes iinei);
• tale;
• O le tiga i le manava;
• Drowsiness;
• Fula le eseese limfauzlov (matutua na masani o loo i le ua);
• fiva Strong, lea e mafai ona tumau e sili atu i le 5-7 aso.
Le lava lea e tasi e mafai ona o se isi faailoga laiti o angina, atonu e te matauina. O le mafuaaga lena, pe afai e maʻi lau tama, e tatau ona e liliu atu i fomai mo se fesoasoani. Tagata matutua e masani ona togafitia i latou lava i le manatu "o le a oo lava ia." Ae o iinei i le fanau ina ia le mafai, ona ua latou maua le tino ma le faiga sao o le tele vaivai atu nai lo le tagata matua.
Ae e tupu foi o oe ma lau tama e maʻi faatasi ma te maua ai le auga e tasi, ma pe afai e liliu atu e te le mafatia mai se faai tiga, ma se faamaʻi eseese atoatoa. O lea, i so o se tulaga, e tatau ona e popole ma faia se gaoioiga? Afai o oe ma lau tama ei ai le auga nei:
• Faafitauli ma faaumatia ma le manava;
• O le tulai mai o rashes eseese;
• faai tiga umi aso e lua ma e le pasia;
• tiga faai, ma e leai se isu tafe;
• faai tiga, faatasi ai pupuga o le nodes lymph;
• O le tiga i le sooga eseese o le tino;
• vevela Ese (maualuga atu nai lo le 38 tikeri), lea e le faaitiitia mo se taimi umi lava (e lua po o le sili aso).
Afai ei ai faailoga lau tama tonu lava faapea, e mafai sa i ai se siama e streptococcus. Uaʻi atu i le lanu o le miaga o le tamaitiiti. Afai e pogisa, brownish tint, ona atonu e te le maua strep, ma glomerulonephritis.
I uma e lua, e talafeagai ona feutagai se fomai vave mo se fesoasoani. E taua tele e laveai auga i le taimi tatau ma sao o angina o se faamai ogaoga. Afai e te tamoe i se faamaʻi ma le taulimaina, e mafai ona mafua ai ni faafitauli matuia. Aisea e le lava iloa lelei? O le mea moni e mafai ona sese le mautonu a faai tiga ma maʻi diphtheria.
Mo auga saʻo o fomai angina tatau ona faatino suesuega ma tofotofoga faaletino ma le fale suesue. O le ute o le suesuega ma le auga o loo taoto i le mea moni e tatau ona maua e le fomai le pogai o le a siama siama po viral.
Tomai faapitoa talafeagai e tatau ona iloiloina lou faai ma tonsils. e faia suesuega e se spatula faafomai faapitoa. E manaomia e manumalo ai i tofotofoga manaomia ma o outou foi, ua faatonuina e se fomai. Le taimi lava e faia i le vaaiga, o le a tofia le tamaitiiti se togafitiga talafeagai.
Similar articles
Trending Now