Soifua maloloinaSu'ega Fa'asoifua

Daikon: manuia soifua maloloina ma le afaina

Root laau o loo faamatalaina i le tele o igoa - Iapani retisi, Saina retisi, baylobo - ma e patino i le aiga kapisi, ua lauiloa popularly o le daikon. O fa'amanuiaga ma mea le lelei o le oloa, e fuafua i le talosaga, e iloiloina i auala eseese. Ae i le tele lava o tulaga, o lenei a'a o le a maua ai le soifua maloloina malosi i se tasi o le a 'ai e le aunoa mo meaai, e ui lava o lo'o i ai ni fa'alavelave.

Daikon: se fa'amatalaga puupuu o le oloa

O le tinaland o lenei oloa o Asia i Sasae. O iinei na aliali mai ai muamua laumei vao vao. O uiga iloga autu o lenei fatuga a'a:

  • tofo faamaonia e le toesea ai o le suauu o le sinapi i le tuufaatasiga, faatusatusa i retisi masani;
  • Se manogi uiga ese;
  • Laititi mea e maua ai caloric;
  • Tu'u fa'atasi.

Afai e te faaliliuina mai le gagana Iapani "daikon", o le uiga o lenei upu o le "a'a tele". I le gagana Rusia o lo'o i ai igoa o lenei oloa e pei o le "mulimuli", "radish radish" po'o le "radish pa'epa'e".

O le Daikon e iloga i le maualuga o lona gaosiga: i le gasologa o le tausaga e mafai ai ona selesele fua o fua. O lenei mea e mafua ona o le vegetative mode of reproduction. O le daikon e o'o atu i le 60 cm (o nisi taimi e sili atu) i le uumi, ma o nisi taimi e silia ma le kilo kilokalama.

Le aoga aoga o le oloa

E tele mea aoga ma elemene o lo'o i ai i totonu o se oloa e pei o daikon. Faamanuiaga ma le afaina, o lo latou fua faatatau e fuafua tonu lava i lona tuufaatasiga o meaai. I totonu o le lanu pa'epa'e o lo'o aofia ai vaega nei, ia e sili ona talisapaia e le au fai mea'ai:

  • Vitamini: C, beta-carotene, vaega B;
  • Mineral substances (calcium, potassium, magnesium, apamemea, sodium, iodine, seleni, chromium, phosphorus, u'amea);
  • Puipuia ma le palatini - lysozyme, o lo'o faamatalaina e meatotino fa'apitoa;
  • Fitontsidy - maua ai le a'afiaga o le antimicrobial, fa'ateleina le tetee atu o le tino i ituaiga eseese o ga'o matautia ma siama, fa'ama'i pipisi;
  • Aneti-meaola - e taua tele i le tau faasaga i se fa'ama'i e pei o le atherosclerosis (latou te fa'amamaina toto toto o le tino o le cholesterol, fa'amalosia atili ai);
  • Fiber - fesoasoani e fa'amamā le tino o vaila'au eseese ma pusi;
  • Isiadearic acid ma le ether e fa'alavelave i le atina'eina o kanesa;
  • O le leai o se ga'o i le tuufaatasiga o le daikon e avea ma se mea lelei mo tagata e matauina le tele o mea'ai.

I le 100 gr. O lenei fualaau aina e na o le 21 calories. O le mea lea, o le paikonkon i le fa'amaonia lelei o le oloa autu i aso.

Faaaoga daikon

O lenei fualaau aina e masani ona faaaoga i le kuka. O le manogi suamalie ma le manaia matagofie e avea ma fualaau faisua lautele e faatusatusa i ona aiga ma le radish. Faatoaga Rusia e sili atu na o salati mai daikon. Ma i Iapani, mo se fa'ata'ita'iga, e tele isi fua o fua mai lenei oloa: pies e tumu i lenei fualaau faisua, kimchi (daile) (pickled) daikon mo le taumalulu i mea manogi lelei). E le gata i lea, o le sou mai lenei a'a e lauiloa iinei. E tu'uina atu i aano o manufasi, i'a, salu ma i'a.

I le su'esu'ega, ua maua foi e le daikon lana talosaga. O aoga ma le afaina i le soifua maloloina, o latou fua, ioe, ua fuafuaina e le foma'i, i le amana'iaina o uiga o tagata ta'itasi. O mea taumafa e masani ona faatonuina e le foma'i, talu ai o lenei fualaau faisua ua i ai le tele o fa'ailoga.

I isi vaila'au, o lenei a'a e fa'aaogaina foi. O lona tuufaatasiga ei ai se aoga aoga i le soifua maloloina o tagata:

  • Fa'ama'a le ate ma fatuga'o, ave'esea maa ma fa'amavae le oneone;
  • Fa'amalosia malosi le manava ma isi fa'ama'i pipisi;
  • Fa'ateleina le fa'amalolo o manu'a;
  • Fesoasoani e faamama le pa'u o le pa'u;
  • Puipuia le atina'e o le kanesa i totonu o le tino;
  • Fa'aitiitia fa'amaloiloga o luga ole foga;
  • Faateleina manaoga;
  • Fa'atonuina le fa'aogaina o le tino.

Daikon: manuia ma le afaina, recipes

I Iapani po o Saina, e tele auala e saunia ai lakonkon. O faamanuiaga ma fa'aleagaina, ona o le tuufaatasiga o lenei a'a, ua manino, o lea o le a lelei le tautua a le faletua i le faia o ni fua mai lenei fualaau faisua.

E tatau ona matauina o le daikon e manaia i soo se ituaiga. E 'aina fua (salati), fa'asusu ma isi fualaau faisua, tao tao, kuka, falai. Ae e tutusa lava le lelei e fa'aaogaina ai lenei a'a, e aunoa ma le tu'uina atu i le vevela togafitiga, talu ai o le tikeri maualuga e faaleagaina ai le vitamini C, lea e aoga i le tino.

Fua mo le salati mai le lanu pa'epa'e ma kāloti

Filifili le kuka daikon ma kāloti (fa'atasi fasi pepa), vaitau ma se sauga faapitoa. Mo lana tapenapenaga, ave 15 ml o le vineka (araisa), 5 ml o suauu (sesame), 5 ml o le sau (soya) ma le pine o le suka. Fa'afefiloi ma fa'afefiloi i lenei paluga o le letus. O le salati e tatau ona tu'uina mo ni nai itula i totonu o le pusaaisa.

Salati o daikon ma aano

Lauina o aano o manu e tipi i ni fasi manifinifi. Fufulu le raw daikon i luga o se lapoa lapoa. O lapisi ma aniani na tipi i totonu o ni tamai pusa. Auauna le salati i le kirimi kiripisi po'o le mayonnaise.

Daikon: manuia ma le afaina, taimi o le seleseleina ma le teuina

O lenei a'a e aoga tele, e ui lava i nisi fa'asaga. Ma e tusa lava i ia tulaga, o foma'i e fa'aaoga le daikon, ae fa'atasi ai ma isi oloa. Mo se fa'ata'ita'iga, o lona suavai e tatau ona fa'afefeteina i le vai ina ia aua le tumu, ona mafai ai lea ona e inuina se mea inu i tagata ei ai faafitauli fa'aletonu o le tino. Talu ai o le faaleagaina i le fualaau faisua e le taua tele, o lenei a'a o le a matua lauiloa i le faitau aofa'i.

Daikon ei ai tulaga nei:

  • Le mautonu pe a tupu;
  • E i ai se mana maaleale uiga ese ma le manogi;
  • Long teuina;
  • Fesoasoani e aveesea le tele o ma'i.

Atiina ae retisi i le ala lava lea e tasi e pei retisi masani. O le faamamaina e faia pe a ma le 80 aso talu ona tula'i mai. Tausi fualaau faisua i pusa pupuni tapuni i oneone.

I totonu o le pusaaisa o lenei fualaau faisua ua teuina e le silia le 4 vaiaso.

O fa'amaoniga i le fa'aaogaina o daikon

E le o tagata uma e mafai ona 'aina sea ituaiga fualaau aina pei o le daikon. O fa'amanuiaga ma fa'ama'aloga, e fa'avae i luga o le tuufaatasiga, e manino, ae o lo'o i ai pea nisi fa'asalaga i le fa'aaogaina o na a'a:

  • Fa'afitauli i le gastrointestinal tract (gastritis, ulcer ma isi fa'ama'i), ona o meaola fa'asaina o lo'o i totonu o le daikon e mafua ai le fa'aleagaina o le gasegase ma le pala;
  • Fa'au fa'ama'i;
  • Gout.

Mo le tele o taumafataga i aso taitasi, o se fualaau faisua pei o le daikon, o lona manuia ma le afaina ua manino, e sili ona lelei: o le i ai o se tele o mea'ai ma se lisi itiiti o le fa'asaina. O lenei a'a o se meafaigaluega lelei mo le faatumauina o le ola maloloina o le tino!

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.