Aoga:Maualuga a'oa'oga ma a'oga

E fa'afefea ona manava e laau? Su'ega masani o le mataupu

Ua fa'amautuina e faapea o fa'amatalaga o meaola o lo'o tutupu i le tino o le tagata ma meaola e tutusa. E manava ea laau? I le tele o fa'ata'ita'iga, na maua ai e saienitisi se tali lelei i lenei fesili. O le oxygen e talafeagai mo le fa'ama'iina o vailaau oona. O lenei lafoa'i le malosiaga lea o lo'o i totonu o molela'au. Ae afai ei ai i le tagata le gutu, mama, ma le isu lea e ulufale atu ai le okesene i totonu o le tino, e faapefea ona manava le manava? E uiga i lenei mea mulimuli ane i le tusiga.

Faamatalaga lautele

O le siosiomaga o le Lalolagi na aveesea i taimi anamua o le okesene. Ae peitai, karaponi carbon ua fai lava si tele. I le faagasologa o le evolusione, na totoina e laau toto le gafatia e gaosi ai. O se taunuuga, o le malosi o le susulu o le la liua i meaʻai., Ma faamalolo okesene i le siosiomaga, lea na aumaia le ola i isi meaola. O se tasi o uluai suesuega, i le taimi na faamaninoina ai pe faapefea ona manava le laau, o le su'ega lea ma beets ma kapisi. Muamua, o aganuu na tutupu i fafo. Ona tuu ai lea o le afa oi latou i totonu o se potu e maua ai le okesene ile anomea e tusa ma le 2.5%. O le isi vaega o totoe i le ea, lea o le Le 2 sa 21%. O le malamalamaina ia i latou ma isi na faia faataamilo i le uati. Na manatu o laau e tuu i totonu o le potu o le a oti e aunoa ma le okesene. Peitai, i le ono aso mulimuli ane, na sili atu le mamafa o lo latou mamafa nai lo i latou na tumau i le ea. E fa'afefea ona manava le manava e aunoa ma le okesene? E uiga i lenei mea.

E fa'apefea ona manava le manava i le malamalama ma i le pogisa?

O le mea moni, e mafai e sui o le lauola ona fa'aaogaina le malosi o le sola malosi tele. A o'o mai le pogisa, ei ai se ituaiga "suiga" mai le tasi punaoa i le isi. E fa'apefea ona manava le manava i le malamalama ma i le pogisa? Pe a o'o mai le malosi o le lā, e fa'apipi'i ai vaila'au oona. I le amataga o le pogisa, o le faagasologa o le fa'ama'iina o le tino o lo'o i ai. I le mataupu mulimuli, latou te talanoa e uiga i le "manava" manava, ma i le tulaga muamua latou te talanoa e uiga i le "mana" manava. Malosiaga e fesuiai ai lenei mea e mafai ai e oe ona teuina le malosi o totonu o le malosi. Ae o sui o le meaola e manava i le malamalama, ae ui i lea, o lenei faagasologa e le maua ai ni aogā. O le fa'aitiitia o le okesene, o fualaau e maua ai le carbon dioxide. O ia o la latou meaai autu. I lenei tulaga, o le tuputupu ae e faigesi lava. E i ai, e ui i lea, e iai foi sui o le fugalaau, oe e le faalavelave i ai le malamalama. manava malamalama, mo se faataitaiga, e leai ni tolo ma saito.

Mafuaaga o manava manava

O le amataga, e pei ona fautua mai e saienitisi, ua avea ma faatusa o meaola e ola i le photosynthetic ma le nonphotosynthesizing. O le symbiosis o lona uiga o le auai faatasi i faiga, lea e aoga i itu uma e lua. O le ola i totonu o le vai, laitiiti le ata mai le siosiomaga o le carbon dioxide, ma tu'uina atu ai le okesene. Afai manava, popoga e uiga i le 2 meaola i le siosiomaga e le i, mo le photosynthetic le a faatupuina ai tulaga le mafai ona onosaia. Ae i le faagasologa o le evolusione, na ola ai foi na sui o le lalolagi lalolagi, lea na aoga foi mo tagata e le o ni ata pue.

O se tasi o mea o lo'o fausia i le taimi o le photosynthesis o le glycolic acid. O lenei vailaau e fa'asa'olotoina foi e nisi o algae fa'aonapo nei. O se taunuuga, e le o se photosynthesis na maua mai i le photosynthetic glycolic acid. O lenei, i le isi itu, na fesoasoani i le faateleina o le okesene e fa'aaogaina mo le fa'ama'iina o le tino.

Faaiuga

O le glycolic acid o le mea lava lea e tasi, i le taimi o le tele o gaioiga o meaola, e fa'amaofiofi ma fai ai carbon dioxide. O le mea lea, e mafai ona fa'au'uina o le sili atu o le okesene i le ea, o le sili atu o le glycolic acid o lo'o faia. O lenei mea e maua ai le malosi tele o manava manava. O le i'uga, o le tele o le carbon dioxide o lo'o tu'uina atu i le Aso Lulu. Ua fautuaina e saienitisi e faapea o se mataupu faavae faapena na atiae i laau toto ma le mafai ona faatonutonuina le manava manaia e tusa ai ma le maualuga o le carbon dioxide i le ea. O gaioiga e le gata ina a'afia mai le siosiomaga o le okesene, e afaina i le photosynthesis, ae e ese foi le carbon dioxide, lea na latou manaomia.

Fa'aaliga

E mafai ona e va'ava'ai i le auala e manava ai laau. O le 6 vasega o le polokalame o le biology school ua fa'amaualugaina lenei mataupu i auiliiliga. Ina ia matauina le faagasologa, e mafai ona e ave se laulaau o se fugalaau potu. E le gata i lea, o le ae mana'omia se tioata tetele, o se pusa tioata ua tumu i le vai, se pusa tioata. Aafiaga faamaonia ai manava laau, e le gata ia malamalama i le faagasologa o le faagasologa, ae faapea foi e faailoa ai le manaomia mo le faataitaiga i le okesene. I luga o le pepa tipi, e mafai ona e vaai i ni pu laiti. O se vaega o le fa'ata'ita'iga o lo'o fa'atofuina i totonu o le vai, fa'atasi ai ma se fa'aeseesega o fa'amatalaga. E i ai se isi auala e iloa ai le manava o laau. Mo le faia o lenei mea, ave se fagu, sasaa vai i totonu, ma le toe galo mo le lua i le tolu senetimita. O le laupepa i luga o le uumi umi ua fa'aofiina ina ia fa'afefiloi lona pito i le vai. O le tatalaina o le fagu o lo'o ufiufiina i le plastine (nai lo le ga'o). E faia ai se pu mo le vaovao, lea ua fa'aofiina ina ia aua nei pa'i atu i le vai. E ala i le vaomago e tatau ona e su'eina le ea mai le fagu. Mai le ogaumu o lo'o fa'amatiina i totonu o le vai, ua amata ona vavae fa'ama'i.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.