Soifua maloloina, Kanesa
E faapefea ona latou maua le kanesa ma le mea e fai e aloese ai mai lenei fa'ama'i?
Mo tagata uma e fa'alogo i lenei upu mai le gutu o se foma'i e tutusa ma se fa'asalaga oti. O le mafua'aga lea e to'atele ai tagata e aloese ai mai su'esu'ega taimi e tagata tomai faapitoa ona o le fefefe e a'oa'o e uiga i se fa'afitauli matuia.
Sa finauina e saienitisi e ono mafai ona togafitia lelei le taimi na maua ai le kanesa i le amataga. O le malamalama o tagata Europa i mataupu o lo latou soifua maloloina e sili atu le maualuga nai lo tagata Rusia.
Ae o le fesili autu e popole ai mafaufau o tagata: "E faapefea ona latou maua le kanesa?" E ui i su'esu'ega faifaipea a foma'i, o le mealilo o le mafua'aga o lenei fa'ama'i i le tino o le tagata e le'i fa'aliaina. Lautele fofo mo le kanesa e le i fausia.
History of Cancer Research
Talu mai taimi anamua, o le tagata e nofo i se ma'i le iloa e fa'aumatia ai talavou ma tagata matutua. E uiga i le faamai, toe manatuaina o faailoga o le kanesa, ua ta'ua i tala anamua a Aikupito, o lona matua e 3000 tausaga. O lenei mea e ta'u mai ai o le fa'ama'i ua leva e pei o tagata soifua. O le upu "kanesa" na folasia e Hippocrates, o le na matauina le togafitiga o le mammary gland i tagata mama'i. Na ia ta'ua lenei faama'i "onkos", o lona uiga "fulafula".
Se'i o'o i le ogatotonu o le Vaitausaga Tutotonu, sa i ai le fa'asaina i luga o le autopsy ina ua mavae le oti, ma le su'esu'eina o le kanesa na taofi. I le 17-18 senituri ua o'o mai le taimi o le Enlightenment. Na tuuina atu i le foma'i le faatagaga e su'esu'e ai mafuaaga o le maliu o tagata e ala i le autopsy. I le taimi nei, o su'esu'ega faasaienitisi o le kanesa ua agai mamao atu i luma. O ituaiga uma ma tulaga o lenei faamai na maua, ma o le tagata na mata'u tele. O le mea e sili ona mata'utia o le matua le manino pe faapefea ona maua le kanesa?
Mulimuli ane, na a'oa'oina e fomai e iloa le eseesega o le tino e tusa ai ma avanoa o le ola o se tagata ma'i. Na amata ona vaevaeina i latou i le leaga ma le leaga. O le mea muamua sa fa'aalia i le fa'avaveina o le tuputupu ae, e le'i fa'afefeteina ma aveeseina saogalemu mai le fesoasoani o se taotoga. O manua leaga e ese mai i totonu na latou atiina a'e vave ma fasiotia se tagata e ala i mea le lelei. O filifili ia e vavae ese mai le pa'u o le tina ma e tafe i le toto po'o le lymph o lo'o tafe i le tino o le tagata pe alu i totonu o le tino. Latou te fa'amalolo solo ma togia le fa'avauvau i siama maloloina. Fa'aaogaina o le kulūkose tele mai le toto, latou te fa'aaogaina ai mea'ai o isi soso'o ma okeni. Fa'atafunaina i toxins uaua, o le tino ua vaivai ma ua mate.
O le a le mafuaaga o le kanesa?
Po o le a lava le tele o le pa'u, e afua mai i se tasi sela. O le tasi o le iunite aupito sili ona taua o le tino, na ia faia ai le masani masani.
Sa maualuga le faamoemoe o saienitisi mo le filifilia o le génome o le tagata. Sa latou manatu o le a mafai ona o lenei tulafono e maua ai le ki i le foiaina o le tuuina atu o le mafuaaga o le kanesa. Ae o le tele o faamoemoega sa le aoga. E tusa lava pe a uma ona fa'aalia le mea moni o lo'o i ai se tagata i le kanesa i se DNA, e le mafai ona latou fofoina se fa'ama'i matautia i le tulaga o le kenera.
Fa'amatalaga o tulaga lamatia
I le su'esu'eina pe faapefea ona a'afia le kanesa, o lo'o iai le tele o mealilo a saienitisi. Ae na latou manino lelei le fuafuaina o mea e mafai ona fa'aosofia ai le fausia o se pa'u. O nei mafua'aga na ta'ua o tulaga lamatia. Mo i latou e mafai ona tauaveina:
- Carcinogens. I le seneturi lona 18, na faia ai e le saienitisi Peretania Pott se sailiga: o le masima e televave le kanesa o le taulasea nai lo isi alii. O le mafua'aga mo lenei mea o se feso'ota'iga faifaipea ma le soona. O nei mea e aofia ai asbestos, asu tapaa, 3,4-benzopyrene ma isi.
- Lavela. O faataitaiga faanoanoa o Hiroshima ma Nagasaki, faapea foi ma Chernobyl, na faaalia ai saienitisi e faapea o le faatupuina o le radiation o se malosiaga mamana mo le atinaega o tumutumu oona. O le a'afiaga o tagata ina ua mae'a ona fa'ateleina e fa sefulu taimi.
- Vaila'au fa'ama'i. O le aafia i le kanesa e ala i se siama e le o se tala. Ua fa'amaonia e mafai e le tagata papilloma virus ona faaosofia se fafine e atia'e le kanesa o le tino. O lenei fa'ama'i pipisi e mafai ona tu'uina atu feusuaiga, ma o fafine e masani ona suia paaga o lo'o i ai se lamatiaga tele e atia'e le kanesa.
- Va'aiga fa'asologa. I vailaau, o lo'o i ai se mea e pei o "aiga o le kanesa". Ae fa'afefea ona e iloa o le a le avanoa o se tamaititi o maua le kanesa? O le mea moni, afai ei ai nisi o gasegase o le kanesa i le ituaiga, o le a mafai ona faateleina lenei fa'ama'i. Ae o le fananau i totonu o se aiga e le o le uiga o se tagata o le a le mafai ona ma'i ma maliu mai le kanesa. E uiga i le predisposition, lea e le mafai ona fa'aalia.
- Le ala o le olaga o se tagata. O le mea e 'ai e se tagata, mea na te inuina ma le auala e togafitia ai lona lava tino, e afaina ai lona soifua maloloina. O le faatosinaga o masani leaga, aemaise lava le ulaula, i luga o le kanesa ua faamaonia i le tele o tausaga o suesuega i lenei vaega.
Vaega o togafitiga o le kanesa
E iloa e tagata uma o le fa'ama'i e faigofie ona puipuia nai lo le togafitia. E moni lava lenei mea mo le kanesa. O le a mafai e le fomai ona togafitia gastritis ua le amanaiaina, ae i le tulaga o le taimi mulimuli o le oncology, e foliga mai o le a le tuuina mai ni valo'aga lelei.
Tomai faapitoa e matele lava ina ia lava lelei le kanesa o le fofo i lona laasaga o le amataga.
Se'io tatou tilotilo totoa i le auala e mafai ona e maua ai le kanesa.
E mafai ona ou maua le kanesa?
I le iloaina ai o se tagata ei ai se fa'afitauli o le tino, o lona siosiomaga e taumafai i nisi taimi e aloese mai ia te ia. O fomai e masani ona faalogo mai ia latou mai le fesili: "E mafai ona ou maua le kanesa?" O suesuega talu ai nei a saienitisi i lenei vaega ua faaalia ai o lo'o i ai fa'ama'i e fesoasoani i le amataga o le kanesa. O nei foma'i e aofia ai:
- Le siama o le hepatitis B ma le C. I le tele lava o mataupu, e fa'asalalauina feusua'iga po'o le toto. Auai i totonu o le tino, taia le ate. O le vaevaega malosi o siama e amataina, afaina ai, ma ei ai le lamatiaga o le fesuiaiga o masini maloloina i totonu o mea mama.
- Papillomavirus tagata. E tu'uina atu feusuaiga ma e mafai ona o'o atu ai i le kanesa o le tino. Faatasi ai ma le faateleina o le taimi o suiga a paaga, o se tamaitai e atiina ae se tulaga lamatia o le atiaeina o se kanesa. Ole tui ile papillomavirus e le mafai ona 100% mafai ona puipuia le tupu ole kanesa, e ese mai ole tele ole fa'ailoga.
- Herpes viruses, e aofia ai Epstein-Barr. E fa'aalia o ia lava o ni faailoga o le angina ma fa'alautele ai le lamatiaga o le kanesa.
E mafai ona ou maua le kanesa o le manava?
E i ai le manatu e mafai e le siama Helicobacter pylori ona mafua ai lenei ma'i ogaoga. E mafai faapefea ona e maua le kanesa o le manava? Fa'asusu atu le ma'i po'o le inu mai lana ipu? Aua e te fefe. O le bacterium lava e le o le mafuaaga o le kanesa. Afai ua faaleagaina le membrane mucous o le manava, ona mafai lea e lenei microorganism ona oo atu ai i le fausiaina o ma'i suka. O lenei pathology, i le iʻuga, e mafai ona faaosofia ai le atinae o le kanesa. Ae o le ma'i na mafua mai ile Helicobacter pylori ua lelei ona togafitia i vaila'au. O le a'afiaga o le kanesa e o'o atu ai i le mamafa, taumafa tele o mea'ai mumu ma isi fa'afitauli fa'afitauli ua fa'amatala muamua.
E fa'apefea ona puipuia le kanesa o le susu?
E toatele tamaitai e fiafia i le fesili pe faapefea ona le maua le kanesa o le tino? Ua tu'uina mai e tagata fa'asino ni numera o fautuaga:
- Taimi masani ma asiasi soo i se foma'i. Ole taimi o le su'eina o se fafine i lenei foma'i e tatau ona le itiiti ifo faalua i le tausaga ile suega papasi. I lenei tulaga, o foliga vaaia o neoplasms po'o isi suiga fa'aleagaina i le galuega o le faiga fa'afeusuaiga a se fafine e mafai ona iloa i le taimi. O lenei mea e aofia ai i le taimi e tali atu ai i le faafitauli - o le togafiti talafeagai - ma o le a lavea'iina ai ni faafitauli matuia i le lumana'i.
- Fa'ailoga fa'apitoa ma fa'atuatuaina. O le fuafuaina tatau o tamaiti o le a fesoasoani i se fafine e aloese mai le fausiaina. E pei ona fa'aalia e le gynnecological, e to'alua mai le tolu o fafine na maua i le kanesa o le tino na o'o i le fa'apau pepe. O pepe ta'itasi e fa'atupulaia le ono a'afia o le oncology e 8%.
- Aloese mai le faitaaga masani ma fegalegaleaiga faifaipea. Fa'atasi ai ma feusua'iga e le puipuia, o le siama o lo'o fa'asalalau e fa'aosofia ai le kanesa o le tino.
- Va'a puipuia i papillomavirus. O lenei fuataga e aoga i le 80% o ituaiga o meaola ninii.
E faapefea ona tupu le kanesa o le fai'ai?
E le mafai e foma'i ona tali le fesili pe faapefea ona maua le kanesa o le fai'ai. Le fuafuaina o mafuaaga mo le oncology o lenei tino ona o le saienisi e le'i mafai. Ae ui i lea, na togafitia e fomai ni su'esu'ega lelei i se vaega o mea e mafai ona fa'aosoina ai le faia o se ma'i o le fai'ai. E aofia ai:
- Fa'ailoga fa'apitoa. O se vaega o le kanesa o le fai'ai e mafai ona tupu i tagata na iai se fa'ama'i i le aiga. E le gata i lea o le tele o fa'ama'iloga e mafai ona amataina ai le amataga o le kanesa. E aofia ai le neurofibromatosis o le muamua ma le lona lua, o syndromes o Gorlin ma Turko.
- Vailaau vevela, po'o le vevela fa'amalosi. O lenei itu taua e talafeagai mo tagata faigaluega i le atunu'u. O le vaega a'afia e aofia ai fo'i ma tagata mama'i na maua togafitiga o le radiation mo le ulu e fai ma togafitiga.
- Carcinogenic mea fa'apipi'i kemisi. O tagata o lo'o galulue i mea fa'apipi'i ma mea tau u'amea, e lamatia fo'i ona o feso'ota'iga vavalalata ma vaila'au matautia.
Feeseeseaiga e mafua ai ona faaleagaina le fai'ai i masini feaveai ma manua. E leai se sootaga tuusa'o i le va oi latou ma le tupuga o le kanesa o le fai'ai. I se isi itu, o tagata e maua le su'esu'ega o le totoga o lenei okeni e le mafai ona afaina tonu i nei mea.
O le a le mea e mafai ona tupu i le kanesa o le toto
Mo le tele o tagata, e leai se mea e sili atu ona matautia nai lo le mauaina o le kanesa o le toto. I le taimi nei, o lenei fa'ama'i na mafua ai ona ola le fiaselau afe o tagata, ma o le mafuaaga o lona tupuga o se mea lilo i fomai. Ae ui i lea, o su'esu'ega i lenei matā'upu na tu'uina mai ai fa'amalamalamaga fa'amatalaga e uiga i le tele o mea e mafai ona fa'aosofia le kanesa Faatasi ai ma i latou o tulaga nei:
- Lafoaia o le vevela. O tagata e fa'aalia i lenei tulaga matautia o lo'o i ai se tulaga lamatia tele mo le fa'ama'i ma le tele o ituaiga o leukemia: myeloblasti, myelocytic tumau po'o lymphoblastic le'o.
- O le ulaula tapaa e faateleina ai le lamatiaga o le leukemia myeloblast i se foliga malosi.
- Chemotherapy o se metotia o le togafitia o ituaiga o kanesa eseese e mafai ona avea ma se faaosoosoga o le leukemia.
- O fa'ama'i chromosomal o se natura fa'apitoa, e pei o le Down syndrome, fa'apupulaina ai le lamatiaga o le leukemia.
- E seasea ona i ai le agava'a ma le atina'eina o le toto. Afai e tupu lenei mea, ona matou talanoa lea e uiga i le leukemia o le lymphocytic.
Ae e tusa lava pe fa'aalia se tasi i se tasi po'o le sili atu foi o mea, e le o lona uiga o le a le mafai ona ma'i ma le lukimia. E ono le o'o mai le fa'ama'i.
E faapefea ona tupu le kanesa o le susu?
O tagata uma i luga o le paneta ua latou faalogo i le matautia o le ulaula tapaa. Ae ui i lea, o tagata ulaula mai lenei mea itiiti e le'i avea. E tusa ai ma fuainumera, i le 90% o mataupu o lenei mafua'aga faapitoa o le itu taua tele lea i le atina'eina o fa'ama'i o le mafaufau o le tino fa'aleleia o le tino. O tagata ulaula malolosi latou te le o matauina le auala latou te atiina ae ai le kanesa o le susu.
O mea leaga e ono a'afia ai le kanesa o le tino:
- Fa'alelei le ea i aai tetele.
- Vailaau Mata'utia-carcinogens: chrome, arsenic, nickel, asbestos.
- Fa'amatalaga masani o le fa'aogaina o le tino.
- Tolopoina o le gasegase.
- Pneumosclerosis.
So'o se suiga fa'apitoa e manino lava ona iloa i le X-ray o le mama. O le mea lea, e tatau ona e fa'afefeteina i tausaga ta'itasi.
Ola e aunoa ma le kanesa
E pei ona faaalia i le faatinoga, e leai se tasi e puipuia mai le amataga o le kanesa. Ae ui i lea, i le mulimuli i nisi o fautuaga, e mafai ona fa'aitiitia le lamatiaga o lenei fa'ama'i matautia. Ua fautuaina e foma'i pe fa'apefea ona ola, ina ia aua le atia'e le kanesa. O fautuaga nei faigofie:
- Aveese le soakakokreniya ma faaitiitia le lamatia o le kanesa i le 10 taimi.
- Le pasia o le auiliiliga o le toto i fa'ama'i pipisi. Afai o se tagata o se foma'i o se pathogen matautia, ona e mana'omia lea e siaki lelei lau soifua maloloina.
- Faamalosia le faiga puipuia. O se soifua maloloina lelei, o se malologa atoa, faamalositino, faamalositino, faiga o le taele, faamalositino - o nei mea uma e faamalosia ai le puipuiga o le tino ma leai se avanoa mo le kanesa.
- Fa'asalaga lelei le su'esu'ega puipuia. E tatau ona asiasi i taimi uma tagata tomai faapitoa ma ave su'ega talafeagai. I le taimi, o le mauaina o le kanesa e toetoe lava a mafai ona fa'amalolo.
- Aloese mai popolega ma manatu le lelei. E sili atu le umi ma sili atu le lelei o le aulelei.
Mea'ai e a'afia ai le kanesa
Ua tu'uina mai foi e tagata tomai faapitoa ia i matou se faasologa o fautuaga ile auala e 'ai ai ina ia le tupu ai le kanesa. E i ai se mamanu tuusa'o i le va o le tuufaatasiga o le taumafataga ma le lamatiaga o le faia o se konekarate i luga o le mafaufau. E tusa ai ma le WHO, e 40% o ta'aloga i tane ma le 60% i fafine e feso'otai ma mea sese o mea'ai.
O le meaai o le taofiofia o le kanesa ua vaega autu se lua: meaai taofia le tafe o carcinogens i le tino ma le faaaogaina o onkoprotektor faalenatura. Fomai tuuina atu le taiala nei taumafa:
- Faatapulaaina ai le faaaogaina o oloa ulaula pei polycyclic hydrocarbons - o se carcinogen malosi.
- teuina lelei o oloa i lava maualalo vevela taofia le atinae o carcinogens i latou.
- auala filifilia moni o kuka - o loo pupuna, stewing ma steaming.
- pulea vevela meaai: e le tatau ona tele le vevela ma le malulu.
- Aua e te faasaua i le masima. fua faatatau i aso taitasi - 5 g, ma e masani ona maua i le meaai.
- Aloese mai le soona ai, lea e taitai atu obesity ma le kanesa.
- Faaitiitia le taumafaina o le gaʻo o manu e finagalo i ai o le suauu o fualaau aina.
- Lava intake o vaitamini ma minerale, e pei o E, A, C, D, B9, B2, B6, B5, potassium, selenium, vaimū ma faaitiitia ai le tulaga lamatia o le kanesa.
- Aai alava faaitiitia ai le tulaga lamatia o le laau. I le meaai i aso taitasi e tatau ona i ai 5 servings o fualaau faisua fou, fua, bran sana, lekiumi.
iʻuga
O le natura o le kanesa e lei foia e ala i saienisi faafomai po nei. O lenei faamaʻi e mafai ona tupu i tagata mai matua aiga lelei, ma, i le isi itu, o le tagata i se tulaga lamatia i itu uma, e mafai ona fiafia ola i se matua, e le iloa e uiga i le faamai oncological. O le umi e pei ona e le o maua tagata se tali i le fesili o le auala e maua ai tagata i le kanesa, ma le fausia e ia vailaau, e mafai ona faaitiitia ai le tulaga lamatia ma e ola e tusa ma o latou lava tino. Ia maloloina ma le mamaʻi!
Similar articles
Trending Now