Meaai ma meainu, Teu
E te iloa auala e fai ai kofe i le fale i Turkey?
O le mauaina o meatotino fa'afouina o kofe ua toe fo'i atu i le seneturi 10. O se tama leoleo mamoe mai Etiopia, na ia maitauina o ana'oti, i le tofoina o ni lanu mumu, amata ona le mautonu ma le taamilo i luga o mauga, ma ta'u atu i le patele. Ma oi latou, i le isi itu, na aoina fualaau ma lau mai nei vao ma amata ona faataitai ia i latou. Latou te le'i fiafia i le tofo o vine. O lea na amata ai ona latou tosoina mai se fualaau oona mai laulaau, ona sosoo ai lea ma fualaau aina suamalie ua amata ona latou saunia le uaina. Mulimuli ane, mo le felauaiga o vavega-vine lea na tulieseina ai le vao, na amata ona latou faamagoina i latou i le la.
Mo se faataitaiga, na oo mai le kofe mai Aitiope i le Arapi Penisula. Ma mai iina, faafetai i le au faatau Venetian, na salalau atu i Europa ma Asia Itiiti. O alii sili o alii o le Malo o Ottoman na muai fuafuaina e fuga fatu i luga o pa'u u'amea, ona vali ai lea ma fagogota se mea inu suamalie ma se manogi manogi. E le'i umi ae aliali mai le ulua'i Turks po o Iesves. Ae tatou te lei aoaoina le auala e faia kofe i Turku. O fale o tagata mauoa a Turkic sa lauiloa i le mea moni e faapea, i le taimi o fa'asalaga na fa'afeiloa'i ai e le au malo le ava fou ma le inu malosi. I Farani, o le fua mo le kukaina na sau ai faafetai i le amepasa a Turkic. Sa matua fiafia le aveina ese Louis XV vaivai ma inu drowsiness na ia aoaoina mai i se tipilomata fafo, le auala e faʻatū kofe i Turku. Europa saito laau kofe , faatasi ai ma le Sipaniolo conquistadors oo mai i le konetineta o Amerika, ma ua manino mai ai le laueleele lafulemu i le e atoatoa o le Lalolagi Fou mo fanafānauga nei vaovao. E tusa lava pe na faapefea ona a'oa'oina tagata Europa i tagata lautele e na'o le kukaina o kofe i se Turk i luga o le vevela vevela po'o luga o le oneone vevela, latou te fa'aauau pea ona kuka i totonu o fagu tetele i luga o afi. I aso nei, atunuu o Amerika i Saute: Pasila, Colombia ma isi - o ta'ita'i i le gaosia o kofe. E toatele tagata e manatu foi o Amerika o le mea na fanau ai lenei vaiinu.
Ina ia saunia se mea'ai suamalie, fa'afiafia ma manogi lelei, ma e tusa lava pe i ai se pulu malu, e tatau ona e lūlūina fatu i totonu o se fagu vaila'au seia o'o mai le susulu, ona togi lea i totonu o se faila kofe e fausia ai se pefu eleelea po'o le pa'u. Ma e le tatau ona i ai ni fatu la'ititi. Talu ai nei, o le tele lava o tamaitai (ma e oo lava i tane) sili e inu kofe e aunoa ma le suka, ae o se meainu moni e tatau ona suamalie. O le mea lea, ia faia se tasi ipu e te mana'omia e ave ai le Turk ma tuu i totonu 1 teaspoon (faatasi ai ma se pa'u) o le kofe kope, ona faaopoopo lea o le sipuni (na'o le leai o se pa'u) o suka. O nei mea e lua e tatau ona fa'afefiloi lelei ma le tasi ma ia na ona fa'aopopoina le 1 le ipu vai malulu malulu ma toe fa'afefiloi. Turku e alu lemu le afi ma faatalitali se'i o'o mai le afu. Pe a amata ona oso a'e le kofe i le ua, o le a tatau ona aveese ipu mai le afi, sasaa i totonu o le fagu tioata. Ona, taofi lea o le vai o totoe ma se sipuni ma toe tuu i luga o le afi. Faatali mo le kofe e kuka, ma sasaa toto'a i totonu o le ipu i le afu. A mae'a le inu o lenei vai e le mafai ona fa'aliliu. O le palapala e tatau ona nofo i lalo. O se fa'ata'ita'iga lea pe fa'apefea ona fai lelei le kofe i se fale Turkish.
Le auala lona lua sili ona vave
E mafai ona tunu le kofe malo i totonu o le suamalie po o le turk i se isi auala. I le auala, e sili atu le vave. Matou te ta'u atu ia te oe pe fa'apefea ona fai lelei le kofe ile fale Turkish i totonu o ni nai minute. Ina ia faia lenei mea, matou te sasaa atu se ipu vai inu mama i totonu o le ato ma tuu i luga o le afi. Ona faaopoopo lea o le 1 tsp i ai. Suga ma faatalitali seia o'o i le suasusu. Aveese mai le vevela ma faaopoopo le 5 g kofe (1 sipuni), fa'afefiloi lelei, ina ia leai ni mūmū, ma tu'u sa'o mo ni nai sekone i luga o le ogaumu. E tatau ona tatou mata'ituina le turuki, o lea e le mafai ona tafe le kofe.
Similar articles
Trending Now