FaavaeinaGagana

E tulai mai i po o le taunuuga o le: auala e tusi saʻo?

Le toatele o tamaiti e faigata e faasaʻo homophones sipelaga, o lona uiga o upu e faaleoina le lava lea e tasi, ae eseese i luga o le tusi. Ma, e sese i le le na o tamaiti ae faapea foi tagata matutua. Tele o taimi, e mafua pogai sipelaga faigata prepositions, ua tusia e le o eseese vaega o le tautala, mai lea na latou amata. O se tasi o nei faapotopotoga - O le filifiliga o tusi "e pei o se taunuuga o le" po o le "i taunuuga". faia masani uma tamaiti ma tagata matutua mea sese i latou. O le mea moni e faapea e le mafai e manatua o latou sipelaina o upu, upu foi, o le a fesoasoani i ai, talu mai tusitusiga e faalagolago i luga o le mataupu.

E faapefea ona e filifili le sipelaga saʻo?

E tatau ona iloa e le gata i tamaiti aoga ma faauu o loo alu e ave suega. Uma matutua e faamamaluina o ia lava ma le tagata, lea e tuuina atu a tusia upu ia literate. Ae o le mea moni, o le tele o tagata mafaufau mo se auala o le tusi soo. O le faigata e faapea e leai ni tulafono patino e mafai ona aoaoina e saʻo tusi ai "e tatau" po o le "i le taunuuga o le" e tatau lava ona malamalama i le eseesega io latou uiga. E i ai se ina valaauina le tusitusi congenital, lea o le a mafai ona e lagonaina le uiga lexical o upu. E faalagolago i ai, le auala e tusi ai, "e tatau ai" po o le "i taunuuga".

O le eseesega i le va o le prepositions ma vaega tutoatasi o le tautala

E filifili le tusi saʻo, e tatau ona e iloa o le a le eseesega e maua prepositions ma upu, mai na latou amata.

1. O le pileposisia "e tatau" e leai se aoga tutoatasi, e le tali i le fesili, ma e le o se tagata o le faasalaga. E faatoa faaaogāina i vaega eseese o le gagana.

2. E mafai ona suia se nauna e isi nouns tutusa i uiga, ae o se pretext suia i isi pretexts, e masani ona mafua mai i isi: ". Ona o le leaga o le tau - ona o le leaga o le tau"

3. e mafai ona vaevaeina le tuufaatasiga o se nauna i se pileposisia i le faaofiina i se upu i le va o i latou. E le suia uiga. "I suesuega a le tausaga talu ai." Ma e le mafai ona faia i a afua mai i isi o se pretext.

"Ona" po o le "taunuuga"

O le mea moni e faapea nouns ma prepositions pea tusia eseese, latou te iloa mea uma. O le mea autu e malamalama i le auala e iloa ai le vaega o le tautala i le upu. Muamua lava, e le mafai ona ave ese mai le mataupu. Ina ua maea le faitauina o le fuaiupu atoa, o le ae malamalama i ai, e faasino i se vaega o le gagana. Ma e mafai ona e filifili ma le sipelaga sao. Faatusatusa le fuaiupu e lua: ma le "Ona o malulu faalēaogāina vasega," "ua iloa mea moni fou i le suesuega o le mataupu". Lagonaina le uiga o le upu "suesuega" i le fuaiupu muamua. O loo i ai se taua patino, o ai se mea e mafai ona e mafaufauina. Fai mai le talosaga e uiga i le suesuega. Ma i le fuaiupu lona lua o lona homonymous upu e le tuuina atu o so o se uiga - o loo faapea mai e uiga i le malulu. E faapefea isi mea e mafai ona e faamaonia ai o se vaega tutoatasi o le tautala? E ala i lenei auala, e mafai ona e fai atu i se fesili: "O le a le" - "e pei o se taunuuga" i le va prepositions ma nouns mafai ona faaofi le isi upu, e pei o le "i le suesuega o le tausaga talu ai." I le fuaiupu lona lua o le upu e mafai ona na ona suia se mafuaaga: "Ona o le vasega faalēaogāina malulu." O le pretext ua faapea ona fesootai vavalalata ma le nauna afai aveesea, o le a faatatauina lava uiga.

nauna

O le lavelave o faiga tusitusia o pea i le mea moni e faapea o le upu e pei o se nauna e lua auala o faiga tusitusia. O le pileposisia "i le" ua tusia eseese, i so o se tulaga, ae e mafai ona ese le iuga. E pei o isi nouns, o lana filifiliga e faalagolago i luga o le tulaga. Afai o le upu o loo faaaogaina i se fuaiupu i le tulaga akusativi, le iuga o le a "e." "O le a?" - "loo e aafia ai le avea ai o se taunuuga o le tagata faigaluega fou." Ae i lenei lomiga o le upu e faaaoga seasea. tusi "e pei o se taunuuga" e sili ona taatele. O lenei ituaiga o le nauna i le tulaga prepositional. "O le a?" - "O se taunuuga o mea moni fou iloa i le tulaga." Ma e leai se manaoga e tauloto le auala e sipelaina le nauna "i le suesuega." Afai e te iloa tulafono ma ia mafai e le sipelaina o upu ina ia iloa ai o se nauna, o le faigata o le tusi o le ae le faia.

O le pileposisia "e tatau"

Faapea foi pogai uma alofaga lenei upu e tutusa i se vaega tutoatasi o le tautala na o faaleoga. Na ia tusia e tutusa lava: o le tasi le upu ma i le faaiuga o le tusi "e". O le mea autu e malamalama i luma o outou i lenei mataupu o se pretext. Ina ia faia lenei:

- Taumafai e fai atu i se fesili ia te ia. O le a tali ai le na o le nauna "e pei o se taunuuga?" - ". Ona o le malulu"

- Sui lona mafuaaga "ona". E le suia le uiga o le fuaiupu.

- Ma e sili ona taua, ua fuafuaina o le talosaga o se mafuaaga - o le uiga. Na te le tuuina atu o so o se uiga.

O a faaiuga mafai ona tatou maua?

E liliu atu o le sipelaga o le "e tatau" - "e pei o se taunuuga" e le faatonutonuina e so o se tulafono faafoe. Mea e tatau ona faia laasaga pe afai e te feiloai i le anotusi o le upu, ma iloa pe faapefea ona tusia? Mafaufau i filifiliga e tolu:

1. "Ona o le maʻi, sa ia nofo ai i le fale." Uaʻi atu i le uiga o le upu. E faasino atu i se sootaga causal, ma tauaveina leai se aoga tutoatasi. I le fuafuaga o le faamaʻi, ma le upu "e tatau" faalagolago. Atu ia te ia e le mafai ona e fesili atu, "ona o le a?" - "ona o le maʻi". I le faaopoopo atu, o lenei upu e mafai ona suia i le pretext "ona o" - ". Ona o lona maʻi, sa ia nofo ai i le aiga" Tatou te faapea atu o lenei upu - maua se mafuaaga ma ua tusia faatasi ai ma le tusi "e" i le iuga.

2. "ua faia mea moni fou i le suesuega o le mataupu." I le fuafuaga o le suesuega, e pei o se aafiaga matautia. E ala i lenei auala, e mafai ona e fesili atu i le fesili: "? Mea" - ". I le suesuega" Sui e mafai ona na o se isi nauna "i totonu o le pepa aloaia." I le faaopoopo atu, i le va "i le" ma le upu, e mafai ona faaofi le isi upu: ". I suesuega i le tausaga e gata ai" Faaiuga: o se nauna, o lea "i le" ua tusia eseese. Ma e pei ona o loo tu i le akusativi - "? Mea" - ua tusia i le faaiuga o le tusi "e".

3. "O nei faamatalaga tau faaataata o loo aafia ai i le suesuega." I le ala, e mafai ona e fesili atu i le fesili - "? Mea" - "i le suesuega," o lona uiga o se aafiaga matautia faapitoa, ma e mafai ona suia i le upu "suesuega". O le mea lea, i totonu o lenei fuaiupu, "e pei o se taunuuga" ua tusia eseese i le tusi "ma le" i le faaiuga, ona o loo i ai se upu i le tulaga prepositional.

E liliu atu o latou uma oe masalosalo i le auala e tusia, "i le taunuuga o le" po o le "i le taunuuga o le" le aia tatau e saili ma e le manaomia e aoao. E tatau ona mafai ona e iloa le eseesega i le va o le pogai prepositions ma vaega tutoatasi o le tautala.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.