Aoga:Talafaasolopito

Fa'afouina Carolingian o le Emepaea o Roma

O le ulutala "Pope" (Papa -. Lat) ei ai aa Eleni. E foliga mai, e feteenai ma talitonuga lauiloa, na te leʻi oo mai i le Pappas - "tama" (Greek.), Ma mai le papas - (. Gk) "faiaoga". I le taimi muamua, sa latou taʻua o epikopo uma, ae mulimuli ane na tofia o le igoa i le epikopo o Roma e pei o le sui o St. Peter -. E tusa ai ma talatuu, o le uluai epikopo o Roma. O le upu "pope" e le o se igoa aloaia o le ulu o le Ekalesia Katoliko Roma. Lona suafa tetele - Episcopus Romanus ma Pontivex Maximus, o lona uiga "Faamasinoga Sili Faitaulaga Sili". O lenei ulutala lona lua na tuufaasolo mai le muai-Kerisiano Roma. Gregory ou le taʻua o ia lava Tele "Servus Servorum Dei" - "auauna a le auauna a le Atua." O lenei suafa o lo o aofia ai foi i le titulature faapope.

auai i Gregory se aiga Roma tamalii ma mauoa. I lona tiute o prefect o Roma, sa ia maua ai le poto masani tau pulega ma faava. Ae o le faalavelave e mafua mai i le osofaiga o le Lombards, revolutionized lona manatu. Tuuina atu o lona tamaoaiga e fausia monasteries, ia amata ona taitai le olaga o se emiti ma ascetic. Ae ina ua mavae se taimi ua tofia ia te ia Pope Pelagius II e avea ma ona sui i le fanua Constantinople. I le 590, ina ua mavae le maliu o Pelagius na siitia Gregory i le pule faapope. Ia e le gata faatulagaina le malo faalelotu, ae o le mea moni sa tu i le ulu o le eria o Roma, le faatulagaina o le puipuiga, tuuina atu o meaai, fesoasoani i tagata sulufai, ma isi Le lelei faatino o Gregory ou galuega tauave tulaga ua mafua ai le fiafia o le emeperoa Byzantine, oe na tuuaia o le Pope o le sauaina o le mana, ae peitai, faamautinoa ia te ia le tusa ai o le faifeau, o tagata, ma e oo lava i le Lombards, ma amata ai lona aafiaga e siitia atu i Katoliko.

faavaeina Gregory se faʻaaʻoaʻoga tulaga faaleagaga i Italia, o le a atiina ae i le taimi o le faavaeina o le tulaga faapope mea ua taʻua.

E ala i le ogatotonu o le VIII i. Lombards osofaia toetoe lava meatotino Italia uma o Byzantium. I le 752, ua latou puʻeina le Exarchate o Ravenna, faaiuina le Byzantine Kovana Sili i Italia. O le laasaga e sosoo ai o le a avea le pueina o Roma. E faalagolago i le emeperoa o Constantinople, faavaivaia e le vevesi i totonu, Pope Stephen II auina atu se talosaga mo se fesoasoani i le tupu Frankish. faafetai Caroling Korol Pipin mo fesoasoani tamā faatoilalo le faigamalo Merovingian talu ai ma manaomia e le ekalesia ina ia avea atili legitimization o lona mana. Ina ua uma ona itu taua e lua i Italia, na ia faamalosia o le Tupu o le Lombards mama le eria mai le Roma e Ravenna, e aofia. Le manao e toefuatai mai le governorship Byzantine, e pei ona uunaia e Constantinople malo, ma e le o mafai ona oo ina grips ma mataupu Italia, na tuuina Pepin le muamua Exarchate o Ravenna lalo o le faafoega o le pulega faapope.

e le tonu iloa auiliiliga o le maliega, e pei ona mou pepa aloaia e faasino. Ae mulimuli ane faamatalaina le faafuaseʻi le pope i ai o se pepa faamaonia o feagaiga o le meaalofa - ". O le meaalofa o Pepin" Ina ua mavae sina taimi, o se dubious "foai atu o Pepin" liua "foai atu o Constantine" ( "Donatio Constantini") - o se tasi o le forgeries talafaasolopito aupito tele. na fabricated tusi faamaonia tosina le Pope Chancery sui o le emeperoa Konstantina Velikogo ( "Constitutum Constantini"). Tusa ai ma lenei gaoioiga o le Constantine, talitonu faamālōlōina o lepela tatalo o le Epikopo o Roma tuuina Sylvester primacy mulimuli i isi epikopo ma tuuina atu ia te ia ma na suitulaga ai le pule silisili i Roma, Italia ma le atoa o le Western Emepaea o Roma. Ia lava emeperoa, le e faasoa atu le mana ma le Pope, alu i Constantinople. Tusa ai ma lenei lomiga, ua toe na o Pepin i le pule faapope na tatau ona auai atu ia te ia ma le IV.

E ono le mafai e le fefe e Pope e tuuina atu lenei Pepin taufaasese ma le sili atu ona mamana lona sui. na lauiloa o ia na o le afa lona lua o le seneturi IX. i lalo o Pope Nicholas ou i le lumanai e le na faaaogaina e le pule faapope e faamaonia ai le pretensions taugata i le mana faalelalolagi. O le mea moni o tupu pepelo "Conatitutum Constantini" na faamaonia i le 1440, ae le gata i le senituri XIX. repudiated Katoliko Ekalesia lenei gaoioiga.

faavaeina Pepin le faigamalo lona lua o tupu Frankish faaigoa Carolingian i le mamalu o lona tamā - pulenuu o le maota o Charles. Germanic "ai" e tutusa ma Rusia "ovich". Carolingians - o lona uiga o Karlovic, o le tupuga o Karla Martella. O le sui e sili ona taua o lenei faigamalo o le atalii Pipina Karl, alu ifo i le talafaasolopito o Karl Veliky.

O lenei tamalii o uiga ese le malosi ma taleni ua aveina le taumafaiga sili ona faamanuiaina o le "faaleleia o le mana o le Emepaea o Roma o le auupega Siamani." Maua le manuia tele malo Frankish ma o lona tama faalauteleina atu i le itu i sasae, i matu ma i saute, na avea Karl le faaiuga o le senituri VIII. matai o le toetoe lava o le atoa o le konetineta o Europa i Sisifo. I le taimi o lana nofoaiga tuuina atu le tulaga Frankish mai le Pyrenees i le gagana Peretania Channel ma le Sami Metitirani i le Baltic. I luga o nei fanua i le taimi nei o lo oi Farani, Belgium, Holland, Suitiselani, Sisifo ma Saute Siamani, Austria, Sepania matu-sasaʻe ma se vaega tele o Italia.

Le faaauauina o le faiga faavae o lona tamā, ua faalavelave pea Charles i mataupu Italia. I le 772, na ia toe amata le taua Franco-Lombard. O le pretext mo le osofaʻiga o Italia avea le talosaga pope sosoo ai mo se fesoasoani militeli. I le tali i le faamanuiaga a le Pope ma manaoga mo se manumalo vave o le Lombards, fai Karl e finagalo "e manumalo, ae le manumalo." "I - ia faapea mai - o le a taʻua o le Tupu o le Franks ma Lombards, ina ia aua nei faatiga i le tagata o loo faamoemoe e manumalo." I le ogatotonu o le 774, mananaʻo toʻilalo le tupu Lombard Desiderius. Faatoilaloina sa faafalepuipuiina i se nofoaga faafaifeau, ma faapaleina i le manumalo lona pale.

Faavaeina e na iloa Karl Mana e tupulaga o se sui o le Western Emepaea o Roma. Sa moni lava le mana malo, ma e mafai ona maua le pule tatau o le igoa o le tupu.

I le tautoulu o le 800, na toe Karl i Italia, lea taupulepule le tamalii Roma faasaga i Pope Leo III. Sa ia faaaluina le toeitiiti atoa le ono masina i Roma, alu e ala i finauga i le va o pope ma lona tetee. Tesema 25, aso o le Kerisimasi, sa ia faalogo i le Misasa i St. a Peteru. alu Tama i le tootuli Charles ma tuu i luga o lona ulu le pale malo auro. na sosoo ai ma le mea ua taʻua o acclamation: auai i le malumalu o le sui o le Franks, o le Roma ma le Saxons, Bavarians ma isi mataupu faatolu alaga tagata: ". Long ola e malo ma Carl Aokuso, faapaleina e le Atua le emeperoa Roma tele ma mirotvoryaschy" sa tatau Acclamation e faatusa i ai le lagolago a tagata o le pule silisili.

ave Karl le regalia malo. Ae mulimuli ane, e tusa ma lona biographer Einhard ma faufautua, sa ia faailoa faamalieina i le "faatagaina" galuega o le Leo III ma faapea mai, ia e iloa e uiga i le faamoemoega o le Pope, o le a na le alu lena aso i le lotu, e ui lava i le Kerisimasi. O lenei faamaoniga Einhard lavelave talafaasolopito, aua, e pei o mea e tutupu mulimuli ane faaali, faamemelo moni Carl lona igoa fou.

E mafai e Charles e le atoa staged taualumaga enthronement, loto revamped III o Leon, na tuu ai le pale i le acclamation, faatusa i le finagalo o le nuu, ma manatu i ai o le gaoioiga constitutive o le faiga palota le emeperoa. ua faatulagaina faʻaaʻoaʻoga: sa faalagolago le faaaogāina o le igoa malo i luga o le gaoioiga o le faauuina o le Pope. Mulimuli ane, sa taumafai Karl e solia se faʻaaʻoaʻoga manaomia. I le 813, i le tumutumu o lona atalii Louis o lona faatasi-pule ma suli, na ia tufatufaina ma le auai o tagata o le Pope. I se poloaiga a Karl le talavou tupu ia tauaveina le pale i lalo o le acclamation o latou na auai ma sa folafola mai e emeperoa ma Augustus. Ui i lea, toe pope fia finau sa Karl Veliky na o se tupu, ae na tuu Leo III ia te ia le pale malo. I le tali, o le ideologists o le pule o malo fai mai e le ausia recreating auai faapitoa le Malo i Sisifo e Charles ma le matafaioi pope sa faatapulaaina i le sauniga aloaia.

O le vaetamaina o sootaga faigata le malo Igoa Carl ma Byzantium, ua manatu lava o ia lava le suli e tasi o le Emepaea o Roma. talitonu i le Byzantines ma valaauina i latou lava Roma (Greek - le tala ia Romeo), ma ona emperors - Roma (romeyskoy). O le faaali mai o le mana malo lona lua, fai le tofi o Roma, na vaaia i Constantinople o se fouvalega.

sa toe faaaogaina Charles ma ana faufautua mo "Roma" malo igoa: Sasae ma Sisifo. Ae i le taimi lava lea e tasi latou saili le avanoa o le toefuataiina o le faamaoni o le malosiaga o le auala o Roma o le militeli po faava. O loo tatou faia o fuafuaga mo le faaipoipoga o Charles ma le pule Byzantine, Irina, i lenei auala e "fesootai le Sasae ma Sisifo" ma toefuatai le lotogatasi i lalo o le tootoo orbis romanus ( "Roma Filemu"). Mo se talanoaga o lenei galuega faatino i Constantinople taunuu amepasa Frankish. Ae ia Oketopa 21 802, o le etat d'manū na tupu, aveesea mana Irina. Nofoalii o le ave ou Nicephorus tamalii protege Sasae Emepaea o Roma (802 - 811), le amanaiaina Frankish le "impostor". Na i le isi 812 Basileus Michael ou faamalosia e iloa ai le toefuataiga o le malo i Sisifo ma le tagavai aloaia o Charlemagne.

Le toe faaleleia (restauratio) ma le faafouina (renovatio) "imperii romanorum" manatu Carl o la latou misiona o le talafaasolopito. E pei o le emperors Roma , sa ia manao e nonoa o ia i le teritori subordinated i auala, alavai ma auala laupapa, faapea foi ma se faiga toniga o le mamafa ma faiga, o se tasi o tupe sili ona lelei. O le tupe o le taimi o faatusa Charles i a Roma Toga ma se wreath lora siomia e le faaupuga "inp Aug" ( "Augustus"). O le aafiaga o le "tupu i sisifo" Ua mavae atu lona malosiaga. sa faalogo lona manatu i totonu o le malo Anglo-Saxon, i Sikotilani, i le itumalo o ituaiga Aialani.

O le tele o popolega aumaia pulega soʻofaʻatasiga Karl ma le faatinoina o le pule a le tulafono na amata i le malo se tele. Sa ia ulu atu i le "tagata faʻalenuʻupō" tagata na faatonuina ina ia saunia se tuufaatasiga o lo latou tiute, ma le faamoemoe o lo latou tuufaatasia e mulimuli ane ai, e le gata i latou lava ma le tulafono a Roma. totogi Carl ia gauai tele i gaoioiga tulafono. Ina ua mavae le faauuina malo ia lomia 47 deployed fale mataupu, vave ona salalau atu i le setete.

O le vaitaimi Karla Velikogo taʻua "Carolingian Renaissance". Ia e le gata ua soifua ai le tulaga malo o Roma, ae faapea foi le aganuu anamua i luga o le faavae lea o se Kerisiano fou, ma le faamoemoe e taofia ai le pala ma teena. Toe foi i le 789, lona fale mataupu "Admonitio generalis" mataupu musuia mafaufau e uiga i le manaomia o le aoaoga. faafaigofieina le emeperoa o le aoga tulaga muamua ma le lona lua, o le aoina ma le toefuataiga o tusitusiga anamua, le foafoaga o le faletusi, faaleleia atili o le "tusi oe".

I le fatu o le malo Karla Velikogo o le manatu o le lotogatasi o le Western Europa. Lona malosi, malosi ma uiga tausaafia, o lona "magnanimitas" tuuina atu ia te ia le lagolago a lona tupulaga ma le faamaoni o vassals. O se tasi e mafai ona faamoemoe o le a mafai ona Italia ma Gaul e faalēaogāina ai le aafiaga o le aiaina tagata faʻalenuʻupō, o le a tuufaatasi o le nuu le atunuu ma Siamani ma faatasi recreate a autasi Malo i Sisifo.

maliu Charles i le aso 28 Ianuari 814 Pule "tupu tele o le faalauteleina o le malo Frankish ma mo tausaga fiafia pule XLVII latou" tanumia i le falesa o Aachen falesa. E lei leva ona amata le decomposition lona maliu (faatoilaloina) ia faia le faiga o le malo. Alo ma suli Karla Lyudovik, alu ifo i le talafaasolopito ma le igoa sese mo le tupu, "o le amioatua", faatasi ai ma le faigata tele tausia le faamaoni o le malo. I le 817, ia tuuina atu se fale mataupu "I le faatulagaga o le malo" ( "Ordinatio imperii"), lea e faailoa atu lona atalii ulumatua Lothair "faatasi-pule ma fesoasoani i mataupu o le malo." Mulimuli ane i lona lima ia e taulai atu i le mana malo. atalii Itiiti, e ui lava ua faaeeina i le laueleele tele, sa tuuina atu i Lothar militarily ma faaupufai. Ae peitai, "Ordinatio imperii" e le i faatinoina. Ina ua mavae le maliu o Louis, o ona atalii Lothar, Louis ma Charles, e le mafai e faasoa atu le mana, vaevaeina le mana o lona tama matua tele, ma Europa faapea ona i Sisifo.

O lenei ala e le maalofia o mea na tutupu? E foliga mai o ambiguous le tali. recreate Carl le malo sa faavae i luga o le maea faavae talafaasolopito o le malo o Roma. ua uma ona faaalia le alofa ma le tagata Germanic le le talafeagai o assimilation soofaatasi. Faasaoina ma toefuatai le toega o le atinae eseese o Roma, atinaeina linkages maketi ma le faiga tau tupe atoa. I lalo o tuutuuga lelei, e mafai ona tetee atu i le Malo o Western le faanaunauga centrifugal ma faamalosia centripetal. Ae incompetence ma irresponsibility o le suli faaupufai o Charles tatalaina le ala mo orgy decentralization. iloiloga faalelagona Bright o mea na tutupu tupu failotu tuuina Flor Lyons i le "Tagi o le vaega malo." Malo, lea e "susulu i le mata o le lalolagi, - ia tusia - Ua nei saeia e shreds Malo talu ai nei e tasi lava, ua vaevaeina i vaega e tolu ... Nai lo o le emeperoa -. Measly" toto moli "nai lo o Malosiaga -. Fragments masani lelei ua faamuta i ai ... mitiia uma e ala ia latou lava mea e fiafia: mafaufau i se mea ae galo le Atua. "

aumaia Feagaiga o Verdun faamalepeina Western Europa, paʻu o le tamaoaiga, feteenaiga e lē gata, o le toto ma plunge i vevesi. I se taimi ina ua na tauaveina oloa mai le tulaga A i le vaega B na fai si a faimeafītā, naunau linkages maketi, sa tamaoaiga o le nofomau.

Seia oo i le senituri XIX. vasega o faalapotopotoga a le Charlemagne na manatu faasaienisi talafaasolopito unambiguously lelei. Ae peitai, o le talafaasolopito Farani F. Guizot, ma A. toe Thierry faatatauga o le Feagaiga o Verdun, o le maua, i lo latou manatu, o le fausiaina o auala o loo faapea mai le atunuu muamua i mea uma, o le mea moni, Farani. Latou te le amanaia le tau e totogi e tagata mo se vaega tuufaatasi Carl Europa i Sisifo ma lea, e mafai ona ou faaopoopo i ai, sa e totogi pea.

Tagata o le vasega sa mamao maliega Verdun mai iloiloga faataatitia, e taialaina e faamanuiaga puupuu. Latou te le o faatusa i ai le auiliiliga ona vaevaeina le teritori e mulimuli ane, na tulai mai ai le tele o feteenaiga. E leai se tasi o le faatoa Setete e le faitau aofai o tagata ae sa avea o se nuu e tasi.

Uii atalii o le atalii Karla Velikogo, lea e ulu atu i le talafaasolopito o Charles le Tula, sa teritori romanized i sisifo o le Rhine. atalii o le atalii Tutotonu - taunuu Louis a sasaʻe eria mama Siamani o le Rhine ma se tamai nofoaga faletupe tauagavale i le oo atu ogatotonu o le Rhine, saunia "mo le uaina", e gaosia i le tovine i Saute Siamani. Mulimuli ane, o le uso matua - Lothair maua Italia ma le "median" o le oi le va o le laueleele Frankish malo o lona uso, ma na vave lava se ivi o le finauga. teena Louis ma Charles e iloa ai le pule o le malo Lothar, ae na ia tuua le Igoa malo, e aunoa o le moni mataupu.

ua faaalia e faapea o mea na tutupu mulimuli ane e mafai ai ona faamanuiaina tagata uma pulea. Tagata Auai vave lava maliega Verdun maua e totogi ai le pili. Na osofaia i latou mea totino mai le itu i saute o le au Arapi (Saracens), mai le itu i sasae - le Hungarians mai le itu i matu - Scandinavian Vikings.

sa faamuamua e Karl Veliky le puipuiga o le tuaoi i tafatafa o le fausiaina o laina o olo tuaoi. I le itu i matu, ona sa faavaeina e le ituaiga Tenimaka, e ufiufi Saxony, o le itu i sasae - o Mati o Pannonia, o le autu o le lumanai o Austria, ma isi solomuli ai ma le uafu o nofoaga ma fale o loo fausia i le malosi.

Ae peitai, o lona sui, ae le o le faamalosia o le solomuli ma le 'olo ua mired i feteenaiga internecine. E lei leva ona le sainia o le Feagaiga o Verdun i le 846, i le taunuu squad Saracens ma vaa faomea 'aʻo le fōlauga, na ia osofaia Roma ma faaumatia vaega o le aai. vaega i matu o le malo na avea ma se taulaʻiga faigofie mo le aiga o Norman. I le 845 o lo latou vaa, le Elbe, na oo mai i Hamburg. Na toeitiiti lava a faaumatia le aai, e toatele tagata na fasiotia. alu ifo le isi fua Norman le Seine i Paris, ma unopposed, osofaia ai. I le 50-tifaga. zapadnofranksky Korol Karl tuuina le Tula le puipuiga o le osofaiga Norman o lana uo Robert le malolosi, tuuina atu ia te ia le tagavai o le faitauina o Paris. Mulimuli ane, i le 987, o le tele-atalii o le atalii o Robert Gugo Kapet avea le faavaeina o le Pulega o Aiga tupu Farani Capetian.

E le toʻa ina ua mavae le Feagaiga o Verdun, o le fanau a fanau ua taumafai pea Karla Velikogo e faoa faamalosi le meatotino o le tasi i le isi. O lea, i le 858 taumafai Siamani Ludwig e le nofoalii o Charles le Tula. O lea, o Charles le taumafai Tula e faoa faamalosi ai le laueleele o lona nephews - o le atalii o le emeperoa Lothair o Aʻu, o le na maliu i le 855. I le 869, na ia puʻeina le Lorraine, ae na e faasoa atu i Louis le Siamani. I le 875, i le taofiofia o faigamalo Lothair, alu vave Karl i Italia mo le pale malo, le le amanaiaina o aia tatau o lona uso matua o Ludwig.

folafola Pope John VIII le emeperoa o Karl, ma le faamoemoe e maua ai le puipuiga mai le tau faamatau Arapi. I le 876, ina ua uma le maliu o Ludwig Siamani, Carl, ma taumafai e toe faatasia uma "Roma ma malo Frankish" i lona lima, osofaia Siamani, ae na faatoilaloina e ala i le atalii o Ludwig. Le taimi nei, i Italia, o le faanatinati Arapi i le puipui o Roma. Le pope taʻua o le tupu fou mo se fesoasoani. faatau muamua Carl ese le faatamaiaina aiga o Norman le vanu Seine, musuā alu e 877 i Italia, ae vave tamoe atu i fafo, fefe i le onset o le fitafita Siamani. I le ala na pau maʻi ma maliu ai i le tausaga o le 54 tausaga. O le tala o le maliu o le emeperoa reignited tuinanau i luga o le faasologa i le nofoalii.

E oo lava tusa ma le ioeina e Charles o lona fiailoa Italia, taua ai e faapea sa ia te ia e leai se mea e faia i Italia pe ua malepelepe i lona lava malo. E faamalie i latou, Karl i luma o le tauiviga Italia lona lua faatagaina le liua o benefices laueleele i le tofi, e faapea foi āiga faitauga pou. O lenei poloaiga sa i ai i le nofoaga ma le tausaga o lomiga Igoa Kersiyskogo fale mataupu 877 tofiga tulaga faitauga ma sa liliu dukes i suafa princely tuʻufaʻasolo mai i tupuaga. I luga o le eleele, faavaeina le faigamalo princely o le aia tatau a sovereigns le atunuu. "Faitau le alofa tunoa o le Atua" - o lo o taua i latou lava i nisi 878 vaega pule.

Nofoaiga a le mulimuli o le faigamalo Carolingian o se taimi o le toe decentralization o le faalumaina mana tupu ma māsae o yarns faila tamaoaiga ma setete. Royal mataupu fale vale valaauina mo le taua e faasaga i "looting ma le faatafunaga leaga." "O le a le mea e faateia ai e faapea o le ... tagata o osofaiga i tatou, o le gaoi o lo tatou tamaoaiga, pe afai taitasi ua faoa i tatou o ona tuaoi lata ane?" - faitau fale mataupu 884

Faagasologa amataina e le Feagaiga o Verdun, na iu ina avea unmanageable. faatoai atu fanau a fanau Charles se faataitaiga leaga mo a latou fanau ma vassals. I le taimi o lo latou internecine tauiviga ia iloa luma faavasegaina faatasi i le nofoalii malo, sa ia iloa le auala e agai mai i le tolauapiga e tasi i le isi, extorting fetauai tupu o le lalolagi ma le avanoa. I le faaiuga o le senituri IX. o le a le iloa Karl Veliky sa ia tuua le malo. faaauau le umia o lona tupuga mai e "faaumatia" i le semi-tutoatasi seigneury, ma le taimi lava e pipiimau i le faigamalo i le iuga inglorious. I Italia pulea Carolingians seia 887 g i East Francia (Siamani) - e oo atu i 911; i West Francia (lumanai Farani) - e oo atu i 987

Aemaise lava taunuuga maoae maua Lothar "ogatotonu" o le laueleele. Ina ua mavae lona maliu i le 855 oi latou o loo tu i le faletupe tauagavale o le Rhine, sa liua i se malo tutoatasi, ave atu lona atalii lona lua Lothar II. Na taʻua Lothari regnum, Lorraine. I le isi sefulu ma le tasi o senituri Lorraine o le mea o le tauiviga i le va o Farani ma Siamani, lea e alu ai seia oo i le faaiuga o le Taua Muamua a le Lalolagi Faalua.

I le talaaga o le "fenumiaʻiga seignorial," o le vaitaimi Karla amata ona foliga mai Velikogo "tausaga auro", ma ia - o le "tama o le Europa."

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.