FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

O le a le vaega o Iceland? Eria Iceland afe sq. Km

O le talafaasolopito o atunuu taitasi, o se matagofie ma le faigata. na faia Eria Iceland mo le tele o seneturi e tele, e ui lava i le mea moni e faapea o lenei malo atumotu. O le mea moni o laufanua o lenei atunuu o se aofaiga tele. O a mea o le tupe o le Emepaea o Roma i le motu? E aofia ai i le faavaeina o le Vikings Malo? O a vaega o loo aofia Iceland? I lenei ma le tele o isi - e sili atu.

faavaega o le atunuu

O le vaega o le motu o Iceland i aso nei e 103 afe 125 kilomita faatafafa. Ae o le mea e tupu i se atunuu e le tele o seneturi ua mavae? Mo le taimi muamua i Iceland mafai ona e mauaina faamatalaga, tafafao faamasani IX AD senituri. Ae i le talafaasolopito o ona po nei o le tulaga o se mea na tupu, na teena e le talitonuga faavae o lona faavaeina. O le mea moni e faapea o le motu ua maua tupe o Roma, lea sa faaaoga i le III senituri TLM. e.

e mafai ona faamatala mai ai lenei mea na tupu e ala i le mea moni e faapea mulimuli ane i le motu o le tupe aumai le Vikings, ae i le taimi nei e le o iloa. Atonu na suesueina le vaega o Iceland i luma o le senituri IX. O lenei mea moni ua faamaonia e ala i le upu a le tagata suʻe nuʻu Greek oe i le IV senituri TLM. e. Sa ia faamatalaina se teritori faapena.

atua Fesoasoani

O loo i ai se manatu lea e taʻu mai ai o loo maua le au puta Aialani le motu o Iceland. O le vaega o le teritori e tatau ona latou tatalo i lo latou atua. Muamua latou maua le Islands Faroe, oe na sosola pea ma matua lē ainā, ma mulimuli ane, atonu e oo atu ma le "Fanua Aisa".

E i ai le manatu e faapea o le igoa Thule o le igoa muamua mo le atunuu i le taimi nei. Sa i ai le au puta i le faaiuga o le senituri VIII, ina ua laulau Islands Faroe i lo latou aiga, sa amata ona pogai mamoe ma amata ona ola malosi.

mea moni

E iloa e suesueina eria motu Iceland uma i le senituri IX. Mai Norway taunuu iinei Naddodd isi Vikings. Na manatu latou e le a mafai ona e fausia se olaga, ae e feʻaei aʻe i le mauga, e leʻi maua se mea talafeagai. Ina ua latou tuua le motu, e snowed ma tuuina atu i le lumanai o le tulaga Naddodd igoa ili "Nuu Snow".

O tagata asiasi e sosoo ai o le Gardar Svavarsson. Sa ia filifili e maua mai lea nofoaga latalata i le motu o Iceland, ma suesue masani o le eria. Ia aau mo se taimi umi i le talafatai, ae i le taumalulu o au faigata e ola ai, ma sa filifili ai e tuu i totonu o le Fagaloa i matu. Ona latou faia se tamai nuu, lea ua taua mai i lenei aso Husavik ( "Fagaloa o fale").

Sosoo manumalo Viking o, lolofi filifili lelei Vilgerdarsson e feagai ma le mea moni e faapea mo nuu e, Iceland. O le vaega o le teritori, ia bypassed le aai i le sailiga o Gardar. I le ala, o ia ma ona tagata o loo maua le fjord ma filifili ai e tuu i luga nei. ua taaalo Hindsight se tala malie sauā ma ona tagata, na maliu manu faatoaga uma i luga o le taumalulu mai le leai o se meaai. Lolofi tautotogo asiasia le fjord, ae iloa ai ua ufitia pea i le aisa, e tuuina atu e le motu le suafa o Iceland ( "Fanua o le Aisa").

Ua i le faaiuga o le IX senituri o le nofoia o le motu. ua faatulagaina e tagata o latou faiga setete, ma i le 1000 na faia i le faatuatua. avea Kerisiano le lotu aloaia o latou. sa matua aoaoina Icelanders, ina ia latou tumau e faavavau i le talafaasolopito o le galuega o le faatufugaga.

faʻalagolagoga

O lea e tupu lena aia tatau e oo atu i le 1918, na tau le atunuu mo lona tutoatasi, ma le eria Iceland i le sikuea mita. e le mafai ona fuafuaina km o se tulaga. Muamua, sa ou maua e faasoa atu i Norway, e tau e faasaga i Tenimaka.

E tusa ai ma faalavelave i le talafaasolopito, ina ua annulled le iuni Danish-Norwegian, sa ceded oganuu uma i Suetena. Ae e uiga i Iceland "galo", ma tumau i lalo o le pulega faa-Tenimaka. tagata Long taimi lē faamalieina Atunuu aisa toe fausia lona fale i lalo o le pule a isi malosiaga. Latou faasolosolo faavaeina le pule e tatau ai, latou aoaoga ma faiga tamaoaiga.

tatala

Ua faaiuina e le Malo le autasi ma Denmark ma avea ai ma se tutoatasi 1 Tesema 1918. sa lē aafia ai le Uluai Taua Lalolagi le motu, ae aumaia iinei fulū pandemic. I le Taua Lona Lua, sa taumafai e tumau i le faaituau Iceland, ae tofitofi ai le British ma ulufale atu i le uafu Reykjavik. I le 1944, na avea ai le motu se tulaga atoatoa tutoatasi, le Malo o le fesuiai tulaga i le malo faitele.

aotelega

O lea la, ua uma ona tatou iloa le mea o le eria Iceland o le motu. O le teritori o le tulaga foi ave 103 afe sq. Km. Lenei atunuu o loo tu i le itu i sisifo mai matu Europa i le itu i matu i le Vasa Atalani. E taua le matauina e le gata i le motu ma faataamilo i autu o ni nai nuu laiti e auai i le setete.

Afai e te le amanaia o glaciers ufiufi sili atu nai lo le 11,000 kilomita faatafafa, o se vaega o Iceland i le sikuea. a km 92 afe. O le isi, o le teritori atoa o na o se kuata o le nofoia. I le vaega o le totonugalemu o le motu o maugamu, fanua ma glaciers.

I ai e vaevae le eria?

Ua vaevaeina le vaega o Iceland i Sisley ma itu o le taulaga. Sisley, i le faasologa, e aofia ai aai ma municipalities. O se tasi o itu o le aai o Reykjavik. E tu i le itulagi muamua i se igoa ese Tupe Faavae Itulagi. A atoa o 8 itulagi o le motu, ma le faasologa, 8 o nofoaga autu o le pulega.

laumua

E iloa uma o le eria motu Iceland (sq. Km) e aofia ai le na o le motu, ae o le tolotolo. O se tasi oi latou o le laumua o le setete - Reykjavik. E manaomia ai na o le 275 seltjarnarnes km² penisula. Iinei ola sili atu nai lo le faitau aofai o le afa o le atunuu - 202 afe tagata. Totoe 119.000 nonofo i isi aai tetele: Kópavogur, Hafnarfjörður, Akureyri, Husavik ma isi.

Turisi i le motu e matua faigata lava e moe i le taumafanafana, e pei ona i ai, e toetoe lava leai se po. O le la e alu ifo i le vaeluaga o le po ma ua amata ona tulai i se vave e 2-3 itula o le po. Ae i le taumalulu e mafai ona e vaai i le "malamalama sinasina" e na o le 4 itula i le aso.

e faateia ai le faafanua

Vaavaai atu i nisi o eria o Iceland, e te iloa e tausia e lenei motu tele mealilo faataatiaga faafaafanua. E talitonu o le atunuu o le aisa - o se atunuu talavou, lea e faaali mai ona o le mauga mu, toaga i le 60 miliona tausaga talu ai.

O i latou e te lei faalogo lava o le atunuu ma sa le fiafia i ia te ia, faateia e toetoe lava 30 maugamu le motu. Ma talu colonized uma Iceland tagata, 20 o i latou ua uma ona solia le mafaufau o le tagata. O le isi mea moni e manaia e faapea i le tele o ituaiga o maugamu, e toetoe lava o loo maua uma i luga o le motu. Ina ua i totonu o le 1780s tuai sa i ai se mauga afi o le mauga mu Laki, ufitia Iceland lava se nofoaga tele - e sili atu i le 570 kilomita faatafafa.

O le isi lelavava tinoese afi-manava pa i le vave e pei o le senituri lona 20, faalua. O se tasi o le maugamu undersea i Iceland i le 1963 foafoaina le motu - Syurtoye. Ma mai le tasi i le isi sa faasaoina tagata o se nuu laitiiti i le popofou o le vaitau o le 1970.

foi toaaga

O ai o loo manatu le Eyjafjallajökull mauga mu sili ona malolosi. amata ana gaoioiga i le 2010, i le po o Mati. Ona, o le toatele ua uma ona iloa e uiga i le mala o loo foufou mai, e pei ona matauina i le faaiuga o le 2009 le gaoioiga seismic. O se masina ao lei mafai e le sasao e iloa le gaoioiga o le momoi mea o le lalolagi. Ma i le amataga o mafai ona puʻe Mati silia i le tolu afe tremors i le aso.

Glaciers amata ona liusuavai vave, o lea sa matou le toe siitia o tagata o nuu lata ane. O le malae vaalele foi e tatau ona tapunia mo le umi o le mauga afi. O le aso i luma o le faatoaagaina mai o faalatalata atu i lalo o le eleele o le mauga mu amata tremors matautia o le laualuga. O le sasao amata i le aso 20 o Mati i le afiafi. Ona, i se tasi vaega o le faamaligiina aisa. Le taimi muamua, o le ao tulai se kilomita i le maualuga, ae aofaiga tele o lefulefu na matauina.

Mulimuli ane, ina ua mavae ni nai aso, vai ulufale i totonu o le ano, lea ua taitai atu ai i se pa ma faateleina ausa gaoioiga sasao. I le aso mulimuli o le masina sa i ai se isi malologa, ma luma o mauga mu 5 Aperila spewed lava i itu uma e le māvae umi o le 0.3 ma le 0.5 km.

Ua i le ogatotonu o Aperila, toe sa matou toe siʻi o le tagata, talu mai le amataga o le mauga afi lona lua. Ona lefulefu ia ola ae i luga o le ea mo le 8 kilomita, ma ua uma foi 2 kilomita a māvae le umi. I ni nai aso mulimuli ane se koluma o lefulefu tulaʻi se isi 5 km upstream, na mafua ai ona lavea le stratosphere.

Europa, foi, o se tagata o ia gaoioiga a tinoese afi-manava. Aperila 15, soloia sili atu le atunuu ifo i le 5 afe malaga. ua tapunia Denmark ma le UK latou malae vaalele. E faaopoopo atu i tupe leiloa tau tupe, e tele ulu o le tulaga ua le mafai ona maua i Polani mo le falelauasiga o le peresitene.

Aisa e pei o se kata pisinisi

o le a le Iceland "aisa atunuu", pe afai e le o ona tosina autu - o le glaciers. Eria Iceland afe. Tuuina km2 i 11% o nei fausaga faalenatura. I le faaopoopo atu, o le glaciers matua aafia ai le tau, Flora ma fauna o le motu, ma, ioe, i luga o ona laufanua.

E silia ma le 11 afe kilomita faatafafa o le atoa o Iceland ave nei tele "Mountain malulu." Toetoe lava oi latou uma taitoatasi natia i lalo o se mauga mu, ma faapea ona lamatia ai le faitau aofai atoa. O le mea moni o loo tutupu i totonu o le faagasologa geothermal e taitai atu ai lologa. Afai e amata ona faailoa atu le malosi o le mauga mu i latou lava, o loo i ai se avanoa o le pa i lalo-aisa le vai, e tau atu i se mauga afi umi.

O le toatele o loo i glaciers i totonu o le motu. O le aupito tele i latou ua i ai se vaega o le sili atu nai lo 8 sq. M. km. E pei lava i lenei eria ma o le tulaga aupito maualuga o le motu -. 2109 m ua tele laiti uma isi glaciers.

vai avanoa

I le faaopoopo atu i le aisa, i le motu o loo i ai le vai i le tulaga o le suavai. E tele vaitafe ua faia ona o timuga soo. E ui lava i le mea moni e faapea oi latou o ni tele lava, o loo latou lē faaaogaina o se auala o felauaiga. o lenei ona o le suiga soo i le faatulagaga tectonic taitai atu ai i se suiga i le tafe tafe ma faataapeapeina.

E i ai se vaituloto tele matagofie foi. Le sili ona lauiloa i latou Þingvallavatn ma Þórisvatn. O le mea muamua ua i ai se vaega o le 84 kilomita faatafafa ma o le tulaga loloto o le 114 mita. Ona o le mea moni e faapea o se tino natura o le vai, o le lepa leoleoina le National Park. Ae Þórisvatn - o se faatanoa o Iceland. O lona vaega e 88 kilomita faatafafa. Sa faia le lepa e se faatanoa vai ina ia faatupuina ai le eletise. I le ala, e mataʻina e faapea, i le faatusatusa i isi motu faatanoa Þórisvatn se lanu green pupula.

laau

Faatasi ai ma le laau i totonu o le atunuu e matuai leaga tele. Tatou iloa le mea vaega o Iceland, ua tatou iloa o le aofai o glaciers i le motu. O le teritori atoa o na o se kuata o le motu o lo o ufitia i greenery. e fesootai uma lenei i le eleele. O se minerale ona glaciers ma le ituaiga loess. Ae talafaasolopito e taʻu mai ai e sili atu i le 1,000 tausaga ua mavae sa ufitia o le teritori o le motu i le lua-vaetolu o le laau.

Uiga moni lava greens na o limulimu ma mutia tuputupu iinei. E oo lava i laau Woody na muai nofoia e 1% o le teritori, ua toetoe lava a mou atu. O nisi taimi e mafai ona e vaai i le Birch curved ona o le matagi i matu. I aai, e sili atu laau lenei, aemaise lava conifers, ua artificially skewer tagata.

E pei ona iloa oe, le eria Iceland o le 103 afe sq. M. km. Seʻi manatu i latou o le toatele o le 10% - o le fanua lava. 60% nofoia placer papa, lea na faatagaina ai le tuputupu ae limulimu ma lichens. O lea, mo le tuuina Birch vaomatua ma mutia Meadows toetoe lava e leai se tasi.

aai manu?

e fesootai mea uma. e le mafai ona i ai e aunoa ma Flora fauna ma fauna e aunoa ma le Flora. Ona o le laau sparse ua mafatia ma tuufaatasiga o ituaiga o le lalolagi manu. E oo lava i le 1000 tausaga talu ai, o loo feiloai alope gata. Agai i le 19 th senituri iinei faamalosi toe nofoia tia. Aumaia foi soo se tagata lelei e le isumu motu-ituaiga, isumu, isumu ma mink.

e lelei sili atu faatasi ma le manulele. Latou i ai iinei e uiga i le 80 ituaiga. I latou ua masani i tatou swans, pato ma geese. I le ala, o le tagata asiasi sili ona soo i le vaituloto o iʻa i totonu o le vaitafe ae e mafai ona e maua samani. Afai tatou te o atu i le sone o le gataifale, e mafai ona e oo lava i maua o se ulugalii o faamaufaailoga ma ituaiga tafola. Ae i le fafagaina o nofoaga nofoia e uiga i le 66 o ituaiga o iʻa, o nisi o ia e atunuu e auina atu i fafo taua: halibut, Bass sami, iʻa kotu ma ula.

sili iʻa

Eria Iceland ma ona sone talafatai faalau e le oloa auina atu i fafo autu. O le mea moni, e fagota ma le faagasologa, e le gata na tuuina le tupe maua faaopoopo i le faitau aofai, ae faia foi i le motu o se tasi o le exporters tetele. Faafetai i le fagota e 12% o le faitau aofai o tagata o Iceland ua faafaigaluegaina i lenei alamanuia. Ma le oloa o le 70% o le oloa auina atu i fafo.

iʻa lauiloa mai ia Ianuari ia Me o iʻa kotu, eleni valiina e sili siamupini. Ona o le mea moni e faapea ua mafatia i le Atalani North mai a lava o lenei ituaiga o iʻa, sa i ai se manaoga mo capelin ma saithe.

ua avea Reykjavik se nofoaga e faatuina iʻa kotu gaosi. Ae eleni auai Siglyufordyur. O iinei o loo faagasolo i iʻa suauu ma le taumafataga. I le faaiuga o le seneturi talu ai, sa Iceland faafitauli ma taofi mai tafola, ma sa malilie i le tapu. Ae mulimuli ane le malo faatagaina a feololo whaling.

Le mea e faatau mai ma faatau?

Ina ia tumau opeopea, e tatau ona auina atu i fafo atunuu taitasi oloa lea ei ai i le mau tele. O lea, o le 70% o le auina atu i fafo, e pei ona ua uma ona taʻua, o se iʻa. O le vaega o totoe o le pasene - o fua o faatoaga ma nisi minerale. O le autu "tagata e faaaogāina auaunaga" e le mafai ona manatu o le tulaga e pei o Siamani ma Egelani. Foi e faatatau i Netherlands Iceland, Amerika, Sepania, ma isi.

Ae e pei ona faaulufale mai oloa i le motu aumaia le masini ma oloa, o nisi o oloa o meaai, e tele lava fualaau faisua ma fualaau, faapea foi ie. I totonu o lenei taitaiga, "aisā atunuu" ua galulue faatasi ai ma le Iunaite Setete ma Siamani.

mea moni mataina

E ui lava, o le a le eria o Iceland, o se faamaumauga tele o le atunuu. Reykjavik - o le tupe faavae e sili ona northerly i le lalolagi. Lava Iceland - ai o le motu aupito tele, ua fanau mai o le faafetai i le maugamu.

I le atunuu o loo i ai ni nai siamupini, mo se faataitaiga, Hekla (mauga mu) ma Vatnaokul (aisa) - o lenei o le nofoaga faalenatura sili i Europa. mafai foi lenei aofia afu Icelandic i ai o se maualuga o le 40 mita ma le lautele o le 100 mita, o totonu o le Europa "cascades vai" e sili ona mamana.

tala manaia, ma le igoa o Icelanders. Oi latou o tagata o le motu e leai. I le fanau mai, ua tuuina atu i le tamaitiiti se igoa, ma o le igoa ua faaopoopo Chuck po matronym. Afai e faanoanoa le igoa o le tamā, o le a le atalii o lona suafa Grimsson (le atalii o le faanoanoa), e pei o le tulaga ma le Peresitene o Iceland Ólafur Ragnar Grímsson. Afai na fanau mai i se teine, o le a ili e lona igoa Grimdottir (afafine Grima).

Ae i se atunuu ei ai i latou oe ua mauaina le suafa o lo latou ona 10%. E masani lava, oi latou oe siitia mai se isi setete. Ona o le tulafono, o latou igoa alu mai matua i fanau. O nisi o nei tagata e mafai ona feiloai ma Icelanders, o lē na mauaina le igoa i luga o mafuaaga faaletulafono.

I le senituri mulimuli, ua avea Iceland se vaega auai i le Europa Eria Tamaoaiga. Ae i le 2015, sa ia musu e auai i le Iuni a Europa.

na e 17 nofoaga th le eria o Iceland i Europa. O lenei mea moni faateia le konetineta, i le tuanai Euro 2016, sa mafai Iceland e oo i le quarterfinals, ma e ui lava i le tala matautia o le umia o le siamupini i Farani, o le faamaualuga e puipuia le mamalu o lona tamai atunuu ma laiti.

Turisi i luga o se tusi

Eria Iceland ma ona nofoaga taitaiina atu ai i le mautu i le tau ma le tulafono manino i le setete.

Afai e te filifili e alu i se malaga e suesue le eria, ia saunia mo mea o le a maua e feagai ai ma le tau fesuiaʻi. E faapea o le kiona e lei oo mai i lalo i le Me, ao mafai ona umia Tesema liusuāvai. Pe afai o le tagata o le atunuu mai i aiaiga i le abutment, e mafai ona liliu faigata le turisi. O le mea lea, e Iceland e tatau ona e saunia lelei.

Afai e te le maua se taimi e fuafua lou le po, o le atunuu ua i ai se nofoaga faleie faaauupegaina faapitoa lea o le a le tau o le faleie ma lana miti e $ 2-3 i le po. Afai e te filifili a faasaina nofoaga po filifili e tausia le mafanafana faatasi ma le fesoasoani o le afi, o le a saunia i faasalaga mamafa.

Ona e mafai ona oo i ai faafitauli i le lapisi. O le mentality o le turisi e faalagolago i luga o le atunuu. E le uma Setete e mataitu matua o le mama o le auala, e masani ona galo i tagata le afio mai mai sea nofoaga oi latou o se vaega auai. e matua gauai Iceland e le gata ia i latou oe lapisi le auala, ae faapea foi ia i latou oe tatipi laau ma le solia o lala. Ua faasaina foi e fagota, pe afai e le tuuina atu i le tulaga e le faatagaga e faia ai.

taitai foi malaga Auala i puapuaga pe afai e te filifili e liliu ese le auala i se isi nofoaga, lea ua faasaina foi i le motu.

I le atunuu CIS masani te le malaga tuusao i Reykjavik. O le mea lea, atonu, o le a muamua ai i le laumua o Denmark, Suetena, Nouei po Finelani, ma mai iina felelei i le a faigofie Iceland. e mafai ona fetuunai le tau pepa e faalagolago i luga o le fua faatatau o fesuiaiga o tupe, ae le averesi e $ 1,000 i le malaga faataamilo.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.