Faavaeina, Aoga maualuga ma aoga
O le tulaga le faafanua o Amerika i Saute. Faamatalaga o le tulaga o le faafanua o Amerika i Saute
I aso anamua, ua avea o se Amerika i Saute vaega taua o isi toʻatele laueleele. Ina ua uma ona latou vaeluaina, ma o ese i Amerika i saute sisifo mo se taimi umi sa i ai i le faaesea mai le toatele o le lalolagi. Seia oo i le amataga o le XX senituri, e lua konetineta i le auai Itulagi i Sisifo le Isthmus o Panama. Ona, sa faataatia e ala i faaautuina auala femalagaai. Tele vaai po nei e le gata fuafuaina e le tulaga le faafanua o Amerika i Saute (Faalapotopotoga) ma lona fausaga o eleele ma papa, ae faapea foi le gaoioiga a le faitau aofai o tagata.
O faamatalaga lautele e uiga i le konetineta o Amerika i Saute. Le taua o le teritori
O le teritori o le konetineta o (e aofia ai le motu tuaoi) - o le 18 miliona km 2 (vaega lona fa) .. I aso anamua na mafua tremors tectonic malosi vaega fanua ma tafetafea ese papatusi Amerika i Saute i le itu i sisifo - i le taitaiga a le ipu Nazca. O le taunuuga o lenei fata-gaoioiga ua avea ma se arrays mamana fetoaiga lithosphere, ua avea ma mauga gaugau (Andes). avea mafanafana o le tau, ua suia i luga o le Amasone, sa i ai se eutrophication malosi ma overgrowing o vaomatua impenetrable susu o le vanu i lona ogatotonu ma le maualalo oo atu. Ona o le tumau pea nofoaga maotua i le lalolagi faatulagaina o Amerika i Saute ituaiga faatetele ma relict o laau ma manu. Faamatalaga o le tulaga o le faafanua o Amerika i Saute o le a fesoasoani ina ia malamalama i lea vala o maʻoti mo le faavaeina o le tau o ona po nei ma vaega o le lalolagi, o gaoioiga o le faitau aofai o tagata.
O le tulaga le faafanua o Amerika i Saute. fuafuaga
e tutusa foliga o le konetineta i le mataua, o le tumutumu o lea e feagai ma i le Antarctic Penisula ma le Pole i Saute. o lo oi faavae lautele i matu o le ekueta, ma i le subtropics - o se vaega vaapiapi. Amerika lava ia faaliliuina uiga e aofia ai le elemene autu o lona nofoaga i luga o le lalolagi atoa ma le faafanua vaega faafanua tuaoi. Faia le laasaga nei:
- Iloilo le tulaga e tusa ai i le ekueta, vaeluaga sili.
- Fuafua le fuafua o le sili ona ogaoga i matu, saute, vaega i sisifo ma sasaʻe.
- Faapuupuu faamatala le talafatai, fufuluina le vasa motu autu, apiapi ma gatai sami aupito tele.
Faamatalaga o le tulaga o le faafanua o Amerika i Saute
O le tele o le konetineta o lo oi le itu i saute o tutusa 0 ° (ekueta), ma i latitudes matu - o se vaega itiiti. Vaeluaga 0 ° pasia e ala i lenei konetineta.
O le tulaga le faafanua o Amerika i Saute i le latitu:
- 12 ° c. w. - m Punta Gallinas i le itu i matu.
- 54 ° S. w. . - m Frouord i le faatausiusiuga i saute o le konetineta;
- 56 ° S. w. - motu tulaga - m Diego Ramirez i le itu i saute ..
O le tulaga le faafanua o Amerika i Saute i le logitu - o le fuafua o le vaega ogaoga e lua i le itu i sasaʻe ma sisifo:
- O 35 °. d - m Cabo Branco;..
- O 81 °. d -. m Punta Pariñas ..
10 ° mamao tutusa i luga o le motu autu e oo 4655 km ma le 5150 km - o le tele latitudinal sili o le konetineta o Amerika i Saute. Tulaga e tusa ai i le ekueta o le teritori - 5 ° S. w.
O le uiga o le talafatai
Autafa i sisifo o le konetineta i le Vasa Pasefika ma ona malulu i le taimi nei Peru. E itiiti se vaega faamoemoeina o le talafatai. O le aupito tele mauga Atumauga o Andes. Amerika i Saute ma le Anetatika sea Strait, lea sa faaigoa i le faomea 'aʻo le fōlauga Medieval Francis Drake. faaloaloa luga vai mo 460 kilomita mai le Atalani i le Pasefika. O le lautele o le Strait e mai le 818 i le 1120 km, o lona loloto -. Mai le 276 i le 5249 m faafanua o le konetineta o Amerika i Saute e lata i le Anetatika taitaiina atu ai i le tulaga sili ona faigata i le itu i saute o le konetineta, i le Strait o Magellan ma le motu o le atumotu o Tierra del Fuego. O le natura o le Falkland Islands (Malvinas) ua aafia foi i le itulagi polar saute. I luga o le talafatai i sasae ua fufuluina e le Atalani, i le itu i matu - le Sami Keripeane.
malaga a Columbus
I luga o faafanua ma ata Greek konetineta Ptolemy i e lei faaaogaina o le Itulagi i Sisifo. O loo i ai se aofai o talafatu ma hypotheses faavae i luga o faamatalaga molimau e uiga i le malaga atu i le motu ma le talafatai o Amerika, le anamua tagata o Eurasia (le Phoenicians, tagata Aikupito, Vikings), o le tagata o le Oceania. Saienitisi ma malaga o le taimi fautuaina o loo i ai se auala i sisifo i le atunuu mauoa o le East. tulaga le faafanua o mafua Amerika i Saute faaesea faaumiumi o le konetineta mai le Lalolagi Tuai, e malamalama i le lelei o lona seia oo i le senituri XV. I lenei vaitaimi, o le i amata ona foia Europa ma suesue Amerika. Tagata suʻe nuʻu ma fefaatauaiga Hristofor Kolumb lalo o le fuʻa o le Sipaniolo pale faafa (1492-1504) asiasi atu i le Lalolagi Fou. Mo le taimi muamua sa ia alu ese atu i le itu i sisifo i le ulu o se tamai fua o folau - vaavaai mo le auala sili ona puupuu i Initia. na tatalaina i le taimi o le malaga o le tasi o le Antilles. Ia Aokuso 1498 vaa Columbus ulufale atu i le gutu o le Orinoco, e amata mai le faatoilaloina o le konetineta i Europa. Tagata suʻe nuʻu, ma faatu i le talafatai o iloa, sa mautinoa e ia sa oo Initia. na lauiloa tagata Apoliki ma le lima malamalama o Columbus o le Initia.
faamatalaga puupuu e uiga i le nofoia o le konetineta i Europa
mateina Amerigo Vespucci le mea muamua lava e maua Columbus laueleele mailoa. I le faamamaluina o le Tautai fautuaga atamai amata konetineta i saute e taʻua Amerika (1507). asiasi Vespucci ni nai taimi Amerika i lona olaga. Ia faia faafanua ma faamatalaina ia i latou. Mo le lua seneturi, ua malamalama lelei i Sepania ma le Potukale avanoa i le vaega tutotonu ma saute. ua liua i latou i le faatafunaga o se aai Initia anamua, na fausia malo o le Incas, Aztecs ma Mayans. Mo nofoia tele-fua o Amerika i Saute mai le Iberian Penisula i le senituri XVI na auai e ala i le faa-Falani, Peretania ma Holani. Tautai skirted konetineta loloto i vaega tutotonu vaomatua i le oa tuliga Eldorado, ma puna vai daruyuschego autalavou e faavavau. Malaga aʻe alu aʻe vertices Andes ma lalo i le Amasone, Paraná, isi vaitafe. manumalo Sipaniolo lauiloa F. Orellana sopoia le konetineta (1542), aau i lalo o le Amasone mai lona punaoa i le Andes i luga i le Delta i le talafatai Atalani.
Studies i Amerika i Saute (xvii-XX)
geographer Siamani Alexander von Humboldt i le taimi o lona faagaeetia suesuega faia se faafanua auiliili o le konetineta, vasa āu i lona matafaga i sisifo. Na muamua maua taua tupe malulu e fausia Andes tau, maualuga faamatalaina laau ma vevela zonation (faatasi ai ma Frenchman E. Bonplanom). Ou suesue i le natura o Amerika i Saute i le XIX senituri le lauiloa natura British Charles Darwin. Mataituina o le masani manu motu mauga mu Galapagos taitaiina suesue i le manatu o le talutalu o meaola. suesueina Rusia saienitisi G. Langsdorf ma N. Rubtsov i le senituri XIX, o totonu o le Pasila laufanua maualuluga. suesueina agai malaga Voeikov A. ma N. Vavilov nofoaga autu o tupuaga ma le propagation o laau toto faatoaga taua (1932-1933).
O le eseesega o le natura konetineta
I totonu o le konetineta o Amerika i Saute, o loo i ai eseesega taua o le natura, ona o le tele o itu. E sili ona taua ia i latou - o le aofaiga o le leisa la, lea e faalagolago i luga o le latitu. I luga o le motu autu o le natura o aafiaga:
- tulaga le faafanua i Amerika i Saute;
- le tele o le teritori;
- faasalalauina o le siosiomaga;
- sami o loo siomia ai;
- tafe mafanafana ma le malulu;
- o le laualuga faavae (mauga, fanua laugatasi, toafa).
I o Amerika i Saute le tau matutu ina, e pei o i Aferika. Tatou lisi le sone autu (matu i saute): equatorial, vevela ma le le gaoia, tau soloaiga - laiti equatorial ma subtropical.
iʻuga
Uiga o le tulaga o le faafanua o Amerika i Saute - se elemene taua i le suesueina o le konetineta. I aso anamua sa le i lena vaega o le motu autu o le Lalolagi, lea na nofoia i le taimi nei. Sa alu se auala umi - mai le vaega o Pangea ma Gondwana i le epoch o eleele ma papa nei.
o lo oi konetineta i le Itulagi i Sisifo, o le toatele - i le itu i saute o le ekueta. I le itu i sisifo o se fusi mauga - o le Andes. Latalata i le talafatai o le pasia o le lua, e mafua mai i le fetoaiga o le lua poloka o le lithosphere. I totonu o lenei itulagi, e maugamu malolosi, mafuie faataumaoi tupu, complicating le soifuaga ma galuega a le faitau aofai o tagata.
tagata Amerika po nei - tupuga mai Initia, manumalo le gagana Sipaniolo ma le Potukale, o pologa aumai e galulue i le faatoaga. O le faitau aofai atoa o le atunuu e 12 o le konetineta o sili atu nai lo tusa ma le 380 miliona. Tagata. ua mauoa le konetineta i le vaaiga, i latou - o le maualuga tumutumu mauga, afu, faaleagaina o le aai anamua, o le tele o isi mea faitino o tagata tafafao maimoa mai totonu o le atunuu ma faava o malo.
Similar articles
Trending Now