News ma SocietyFaiga faavae

O le tupu Jordan ma lona aiga

valaau le tupu o Jordan Hashemite i latou lava, o lona uiga o le tupuga o Hashim - .. Tele-tama matua o le Perofeta o Muhammad. I lenei genus e matua taʻua uma Abbasid caliphs lē na pulea le Arapi Caliphate i le afa lona lua o le seneturi VIII. seia oo i lona faatafunaga i le senituri XIII. . Talu mai le faaiuga o X senituri, o le pulea emirs Hashemite le nofoaga autu faalelotu o le Muslims - Mecca. atalii Penultimate o le Emir ma avea ai ma tupu muamua o Jordan Abdullah I. Talu mai le mauaina o le tutoatasi i le 1946, sa i ai le tupu e fa. O le Lolomi sili ona maitauina i le talafaasolopito o le lona tolu itu tauagavale, a le Tupu o Jordan Hussein ma lona atalii - o le tupu i le taimi nei Abdullah II.

Laitiiti ma talavou Tupu Hussein

na fanau mai ai le Tupu o Hussein o Jordan i Amman i le 1935. O iina na ia maua lana aoga tulaga muamua, lea e faaauau pea i Aikupito. Ona faaauau ana aoaoga i Egelani i faamalūpalapala Aoga ma Academy Militeli Sandhurst, lea na avea uo ma lona tausoga o lona lua o le Tupu o Faisal o Iraq II.

20 o Iulai, 1951 o le tupu muamua o Jordan, Abdullah ou, faatasi ai Prince Hussein alu i Ierusalema e faia le tatalo o le Aso Faraile i le faletapuai Al-Aqsa. I le taimi o le sauniga, na tatalaina ai se faatupu faalavelave Palesitina le afi i luga o le tupu, ma sa ia fasiotia. faanatinati Hussein 15-tausaga le matua e tutupu faatasi ma le shooter. Vaaitino molimau atu o le musuia le gunman i se aloalii, ae o se pulu ricochet mai le pine i luga o lona toniga, tuuina atu e lona tama matua.

O le a le mafuaaga o le ita o le Palestinians e pule o le Ioritana? O le mea moni e faapea i le tausaga 1947-1949. Jordan faapipii le poloaiga British muamua o le Malo o Peretania, le Faletupe i Sisifo o le Vaitafe o Ioritana , faatasi ai ma East Ierusalema, lea na uiga o le UN e avea o le teritori o le tulaga Arapi fou o Palesitina. na tuuina atu faatasi le annexation e le faateaina matautia o le Isaraelu fou foafoaina i le faitau aofai o tagata Iutaia. Talu mai lena taimi, o lenei laueleele, aemaise lava vaevaeina i ni vaega o tagata Iutaia ma tagata Arapi o Ierusalema ua avea ma se puna o feteenaiga taimi umi na taitai atu i taua e lua.

O le tulaga o le accession i le nofoalii

I le taimi muamua, na avea ma Tupu o le tamā o le atalii ulumatua o Hussein Abdullah ou Talal. Ae mulimuli ane, ina sefulu ma le tolu masina, sa faamalosia e abdicate ona o lona tulaga o le mafaufau (fomai Europa ma Arapi maua schizophrenia). O le mea lea, o le 16 tausaga le matua na folafola Tupu tutui Huseyn Tupu o le Hashemite Malo o Jordan, Aokuso 11, 1952. Muamua, seia oo i le Alii o le tausaga, na pulea le regency atunuu. Tonu voshestvie Hussein i le nofoalii na tupu ia Me 1953.

O le tulaga na oo atu ai le Taua Aso ono

Tolu tausaga ina ua mavae le faauuina o le Tupu o Hussein o Jordan ua suia ofisa British uma i le autau i luga o le Jordanians. Lenei faiga ia maua le faamaoni o le militeli.

I le 1960, Hussein saili e foia ai feeseeseaiga i le atunuu ma Isaraelu le filemu. O lenei tulafono e le feagai ai ma le faamoemoega o le Iraqi, Suria ma pulega Aikupito, faauluulu i Nasser, na uunaia malosi i Arapi lotonuu, e tetee i mataupu faavae o le avanoa o le i ai o le tulaga o tagata Iutaia.

O le tulaga na faigata e ala i le mea moni e faapea o le vaega e tagata tiotio Arapi Palesitina e faavae i Suria, Jordan ma Aikupito, ma saili e faatulaga a latou lava tulaga, sa amata ona a guerrilla taua e faasaga i le galuega a Isaraelu o le Ierusalema West.

Faasolosolo le faateleina o le popole i le va o Arapi atunuu ma Isaraelu i le taumafanafana o le 1967 na mafua i se puupuu ae toto ono Aso Taua, lea na oo i le autau Jordanian na faatea mai i le Faletupe i Sisifo ma Ierusalema i Sasae, o le autau a Aikupito - mai le Penisula o Sinai ma le Suria - mai le maualuluga Golan .

Ina ua mavae le taua, ua le mauaina o Jordan mai le lagolago o le tamaoaiga tele o le Iunaite Setete. saili US e faaumatia se tasi aneti-Isaraelu luma Arapi, ma ua latou faamanuiaina o se vaega.

Ia Setema 1970, sa faatonuina e le Tupu o Hussein o Jordan le tuliesea le faavaeina o le Faalapotopotoga o le faasaolotoina Palesitina mai le atunuu. Osofaiga i militants Palesitina faaauau pea seia oo Iulai 1971, ina ua tulia le faitau afe o Palestinians mafuli i Lepanona. Ae peitai, Jordan ua lē tuuina mai e ia ana talosaga i le Faletupe i Sisifo ma Sasae Ierusalema.

Yom Taua Kippur

Aikupito Peresitene Anwar Sadat, Suria Peresitene Hafez al-Assad feiloai ma le Tupu o Hussein o Jordan i le tautoulu o le popofou o le 1973, e talanoaina ai le avanoa o se taua fou ma Isaraelu. Hussein, ona o le fefefe isi mea leiloloa o teritori, musu e auai i ai. E leʻi talitonu i le folafolaga o le Sadat ma PLO Taitaifono Yasira Arafata i le tulaga o le manumalo faaliliuina le Faletupe i Sisifo o Ioritana. I le po o Setema 25, lele faalilolilo Hussein i Tel Aviv i le helikopa e lapatai a Isaraelu Palemia Golda Meir o se osofaiga o loo foufou mai.

Oketopa 6, 1973, osofaia Suria ma Aikupito Isaraelu aunoa ma le fesoasoani o Ioritana. Le taua faaauau pea seia oo Ianuari 1974. toe maua Aikupito le Penisula o Sinai, ae o le vaega o totoe o le teritori, ua faapipii e Isaraelu i le taimi o le Taua Aso ono, sa tumau pea i lalo o lana pule.

Le filemu ma Isaraelu

E ui lava i le sainia o le 1978 feagaiga Tolauapiga filemu Tavita i le va o Aikupito ma Isaraelu, faaauau pea ona faia Jordan se faasea i le gata i luga o le Faletupe i Sisifo ma aloaia i le taua ma ia. Mulimuli i se vaitaimi umi o le feutagaiga ma le faatalatalanoaga o le Iunaite Setete, seia iu lava ina i le 1994, po o sa sainia Isaraelu-Jordan Feagaiga Filemu, e tusa lea ua malilie Jordan i le aofia ai o laueleele Palesitina i Isaraelu i luga o le tutoatasi.

faaauau pea Hussein lana misiona faatalatalanoaga i le feutagaiga i le va o le Israelis ma le Palestinians, lea i le 1997 na taitaiina atu ai se maliega i le leva ona faatalitali i le talaina i tua o 'au a Isaraelu mai le pito i tele o aai i le Faletupe i Sisifo.

Maʻi ma le oti o le Tupu o Hussein

I le faaiuga o Iulai 1998 na faia ai le Malo e faapea na maua Hussein i le kanesa. Na alu o ia i le Falemai Mayo i le Iunaite Setete, lea na ia faia se ala o togafitiga matuai, lea, peitai, e le i saunia le taunuuga manaomia. O le taua lona lua tupu 62 tausaga le matua i le kanesa; Sa ia le toe a fatugaʻo ona o lenei faamaʻi i le 1992. Pe a le faamoemoe o le faamai o le a mafai ona e faatoilaloina ai, na tuua ai, na tofia ai Hussein lona sui ma le atalii Abdullah ia Fepuari 1999, sa toe foi o ia i Amman.

I lona toe foi atu i Ioritana, na ausia e tagata o le aiga, faifeau, sui o le palemene, Tuuina atu o malosiaga i fafo ma le motu o tagata o tagatanuu o Jordan, lea e fuafuaina e taitai o Jordanian malo faapotopoto i le 3 miliona tagata. Le lua o aso ina ua mavae lona toe foi Korol Huseyn, i se tulaga o le oti togafitiga i luga o le lagolago ola faafoliga, na motusia mai masini lagolago olaga.

I luga o lona nofoalii na suia e le Tupu o Abdullah II a le Ioritana.

Le Tupu o Hussein o Jordan ma lona faletua,

na faaipoipo ai le tupu fa taimi. Mai lona faletua muamua sa ia te ia o se afafine Sharifa Alia. Faaipoipoga ma lona faletua lona lua, o se Englishwoman Antoinette Gardner, aumaia Hussein fanau e toafa: atalii Abdullah (1962 p, o le tupu nei.) Ma Fysala ma afafine Aisha ma Zayn. avā lona tolu Alia, o le na maliu i se vaalele i le 1977, na tuuina fanau mai ai se afafine Haya Hussein ma lona atalii o Ali. Ma le mea mulimuli, o le ava lona fa Lisa o le tina o le fa isi tamaiti: atalii Hamza ma Hasim ma afafine Iman ma Raivo.

Le tupu i le taimi nei o Jordan

Mea na aumai e le atunuu o le Korol Abdalla? o Jordan a Malo Faitupu faavae lea e taofia le tupu mana tele. Ua faatupulaia le tamaoaiga o Jordan tele talu mai lena taimi, pe a oo mai Abdullah i le nofoalii i le 1999 ona o le faateleina o tupe teu faafaigaluega mai fafo, o le salalau atu o le faiga o le faiga faapaaga a le Malo-tumaoti ma le foafoaina o le tele o sone saoloto fefaatauaiga. O se taunuuga o nei suiga, ua faaluaina faatusa i le tuputupu ae o le tamaoaiga i Ioritana i le afa lona lua o le 1990 ma taunuu i le 6% i le tausaga.

O a isi ausia e mafai ona tusia i le toaga Korol Abdalla? Jordan pe faaiuina se maliega saoloto fefaatauaiga ma le Iunaite Setete, lea o le maliega e lona tolu mo le Iunaite Setete ma le muamua ma se atunuu Arapi.

O le faigata o le tamaoaiga o le lalolagi ma le mulimuli ane ai le "Spring Arapi" taitaiina e le mautu faaupufai ma i Ioritana. I le 2011-2012 gg. i totonu o le atunuu mai lea taimi i lea taimi sa faitio le vaega tele o le lē faamalieina worsening tulaga tau le tamaoaiga. Ae peitai, o le toafimalie ma le poto masani saofaga Politika Abdally i se faaitiitia o le tetee ma faamautuina ai le atunuu.

le olaga o le Tagata Lava

E le pei o lona tamā, e tausisi pea le Tupu o Abdullah II o Jordan i le fuafuaina e Europa uiga i le faaipoipoga. Ana na o le ava iā te ia Rania fanau e toafa: atalii Hussein (Tupu Prince) ma Hashim ma afafine Iman ma Salma. Na fanau mai le avā a le Tupu o Jordan i Kuwait o matua Palesitina. Ia suesue i Kuwait, Aikupito ma le Iunaite Setete. O leʻi masani i Ablalloy i le 1993, sa ia galue i le ofisa Citibank i Amman. Ava o le Tupu o Jordan, o se ata o lo o faaalia i lalo, o se tagata o aso nei, e matua malosi i fesootaiga faaagafesootai, YouTube, Facebook ma le Twitter. ua manatu Rania e avea o se auala lelei o ona po nei fafine Arapi, saoloto mai le afaina, ae e tuu i le muai- faatauaina masani aiga.

O ia o le manatu e tatau ona iloa le fanau a le tupu le ola moni. ese le aiga o le Tupu o Jordan tatala ese ma faiga faatemokalasi, ma le aitalafu autu mo lenei e faatatau i le e oo lava muamua. Ae peitai, na te le tuuina atu o nisi taimi matagofie o lona tulaga o se tupu e pei o seevae auro mamafa 400 kalama, studded i maa taua.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.