Soifua maloloinaFoma'i

O maa i totonu o ga'o

Mai se fa'ama'i e pei o ma'a fatuga'o, e oo atu i le 5% o le aofa'i o tagata o le lalolagi e mafatia. Ae peitai, afai e te manatu i le lamatiaga o le atiaeina o le ma'i pe a ma le tasi i le taimi atoa o lou olaga, ona tatau ai lea ona toe fafaaluaina le pa. maa Fatugao ua avea o se tasi o faamai sili ona taatele i le lalolagi atiina ae, lea e fesootai ma le faaleleia o le tulaga faatonuina o le ola, ma, e faaopoopo atu i le faailoga tagata, atunuu ma le nofoaga o nofo ai. Ae ui i lea, o mafuaaga o foliga mai o ma'a fatuga e le gata i lenei. E le gata i lea, o a'afiaga o ma'a fatuga e a'afia i fesuiaiga o taimi, lea e matauina ai le maualuga o le calcium i tane, i le taumafanafana, ma tamaitai - i le amataga o le taumalulu. I tagata, o le maa fatugaʻo tupu i le lua taimi soo nai lo tamaitai. O le laina sili ona lamatia mo tagata i lenei tulaga e 30 tausaga. O tamaitai, i le isi itu, ei ai tausaga e lua e lamatia ai - 35 ma le 55 tausaga ta'itasi. A maea ona fausia le maa muamua, o le avanoa e fausia ai se maa lona lua i le isi 5-7 tausaga e 50%.

maua suesuega lata mai nei o le faatuina o fatugaʻo maa aafia faamaʻi e mafua mai i microorganisms-nanobacteria, fesootai Helicobacter pylori, ma papala duodenal. Nanobacteria - a microcellular siama ninii ua avea ma atigi o phosphate kalisiu. O nei nanobacteria e mafai ona maua i le toetoe lava o ma'a uma (i le 97%), faapea foi i le minerals plaques (Randell's plaques) i papillary papillae.

O isi fa'amalamalamaga ma le tuputupu a'e o le ma'a e fesoota'i ma a'afiaga o a'afiaga ma mea'ai. O le tele o mimi, o le maualuga o le solute ma le maualuga o inhibitors e a'afia ai le atina'eina o ma'a fatuga (citrates, pyrophosphates, glycoproteins) o mea taua ia e a'afia ai foi le fausia o ma'a. O le mea moni, o le maa e amata ona pa'u'ū pe a o'o i le maualuga o le lua kationa e sili atu i le saturation points o le fofo.

Ae ui i lea, o le mea tonu na mafua ai le atina'eina o maa fatu fatu, o se tulafono, e le o iloa. Ua na o le iloa o le a'afiaga o fatu fatuga'o e fa'atupulaia le tolu pe a fai ua uma ona i ai i lou aiga tagata na mafatia i ma'a fatuga. I le faaopoopo atu, o le matafaioi taaalo i le tulaga tetee-inisalini, toto maualuga, ma se talafaasolopito o gout, hyperparathyroidism autu, faaumiumi acidosis metabolic , ma menopause taotoga. I fafine ua o'o i le moaopa, o le tupuga o ma'a fatuga e fesoota'i ma le maualuga o le maualuga ma le maualalo o le magnesium ma le calcium i mea'ai.

O ma'a fatuga e sili ona taatele i na gasegase ei ai fa'alavelave fa'aanatura o le urinary tract, lea e mafai ona o'o atu ai i le fa'ama'i o le urine. O le tele o gasegase (e oo atu i le 80%) ma fatugaʻo maa e noatia i se tasi po o le sili itu tulaga lamatia. 25% o ma'a fatufa'atasi o le amataga o le fa'ata'ita'iga. E le gata i lea, ona o le leaga o le tele o fualaau oona, o lo'o i ai se fa'afitauli tele e atiae ai fatu fatu.

Sei o tatou aoteleina taunuuga

oxalate kalisiu (e ala lava ia, ma i le tuufaatasiga) o le mea sili ona taatele lea aofia maa fatugao.

O le maualuga o le mimi o le tino o le anomaly sili ona taatele ma e na o le pau le mea taua e tatau ona gauai i ai e aloese mai le toe fa'afo'i.

O le lamatiaga o le toe fa'afouina o le 50% mo se vaitaimi e 5 i le 7 tausaga.

Togafitiga o maa ga'o atonu e manaomia ai le taumafa maualalo (<50 mmol / aso) ma se taumafataga e iai ni meaola laiti (<52 g / aso) o se fua e fa'aitiitia ai le tele o taimi e toe fo'i ai.

E le fautuaina mea e maualalo i le maualalo o le mea'ai e fai ma fuataga o le toe fa'afo'iina, aua latou te faateleina le sosolo o le oxalates ma mafai ona afaina ai le paleni o le calcium i le tino.

O le tele o fatu ga'o e itiiti ifo i le 5 mm le lautele e sau mai le tino na'o latou.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.