Soifua maloloinaFaaopoopo ma vaitamini

Siama aoga ma leaga. O a ni siama e sili ona matautia mo tagata

O le upu "siama" le toatele o tagata faifai i se mea le lelei, ma le lamatia ai o le soifua maloloina. I le sili, ia manatua le oloa susu. I le sili ona leaga - dysbiosis, mala, dysentery, ma isi faafitauli. Ma i soo se mea siama, oi latou o le lelei ma le leaga. Mea e mafai ona natia siama?

O le a le siama

O le bacterium i le gagana Eleni o lona uiga "wand". O lenei suafa e le faapea ua tatou maua i le mafaufau le siama leaga. O lenei igoa na tuuina atu ia i latou ona o le ata lea. O le tele o nei sela e tasi foliga laau. Latou foi mai i le ituaiga o triangles, sikuea, sela stellate. Silia i le piliona tausaga e le suia siama le foliga vaaia, e mafai ona na ona suia mai totonu. E mafai ona feaveai ma immobile. O le bacterium e aofia ai se potu e tasi. I fafo ua ufiufi i se atigi manifinifi. O lenei e mafai ai ona taofia lona foliga. I totonu o le sela, e leai se vaega faaogatotonu len¯ao o chlorophyll. E ribosomes, vacuoles, outgrowths o le cytoplasm, protoplasm. Sa maua bacterium sili i le 1999. Na taʻua o le "penina Gray o Namibia". O le bacterium Bacillus ma fai ma sui o le mea lava e tasi, ae o le amataga eseese.

Tagata ma siama

O tatou tino o se tauiviga e le aunoa tauina e le siama leaga ma aoga. E ala i lenei faagasologa, e maua e se tagata le puipuiga e faasaga i siama eseese. Eseese Laiti-meaola siomia ai i tatou i soo se itu. Latou te ola i lavalava, lele i le ea, oi latou o omnipresent.

Le afioaga o le siama i le gutu, ma e uiga i le fa sefulu o afe microorganisms, puipuia tāinifo mai tafetotoi mai faamaʻi periodontal ma e oo lava angina. Afai e faalavelaveina se fafine microflora, e mafai ona amata faamai gynecological. o le a fesoasoani le usiusitai i le tulafono faavae o le tumama faaletagata lava ia e aloese ai mai ia toilalo.

Le tulaga o le microflora e faalagolago atoa i le puipuiga o le tagata. E na o le tamaitusi gastrointestinal e toeitiiti atoa le 60% o uma siama. o loo i le vaega o totoe i le faiga respiratory ma feusuaʻiga. soifua o le tagata e uiga i le lua kilos o siama.

Le manu mai o siama i le tino

E fananau mai pepe ua a gāʻau manuʻa. Ina ua uma ona muamua o le manava i le tino ulufale a plurality o microorganisms, lea sa le masani ai muamua. Ina ua le pepe faapipii muamua i le susu o le susu o le tina pasia i le siama aoga e fesoasoani normalize le microflora intestinal. E leai se mea e faapea o le tausisi fomai ina ua tuanai le tina breastfeed le fanau mai o lana pepe. Latou te fautuaina foi le faalauteleina o ia fafagaina i le umi e mafai ai.

siama aoga

o siama Faamanuiaga: lactobacilli, bifidobacteria, E. coli, streptomitsenty, mycorrhizal fungi, cyanobacteria.

Latou taaalo uma se matafaioi taua i le olaga o le tagata. O nisi oi latou puipuia o le manu mai o le pipisi, ao isi o loo faaaoga i le gaosia o fualaau faasaina, o isi e tausia se paleni i le siosiomaga faalenatura o lo tatou paneta.

Ituaiga o siama leaga

e mafai ona mafua siama leaga a tagata le tele o faamai ogaoga. Mo se faataitaiga, diphtheria, anthrax, tiga faai, mala ma le tele o isi. e faigofie ona auina atu i latou mai tagata aafia i le ea, o meaai, paʻi. O le mea lena o le siama leaga, o le igoa lea o loo lisiina atu i lalo, faaleagaina ai le meaai. Mai ia i latou o loo i ai se manogi le lelei, o loo pala ma le faaleagaina, latou faia faamai.

Siama e mafai ona polokalama-lelei, polokalama-lelei, o le tootoo-foliga.

Igoa o siama leaga

Laulau. Leaga siama i tagata. igoa
igoa nofoaga manua
mycobacteria meaai, vai fatafata vaivai, lepela, mala
lockjaw tino palapala, paʻu, tamaitusi digestive tetanus, cramps maso, toilalo respiratory

le bacillus mala

(Manatu e faapitoa e avea o se auupega moni)

le gata i tagata, isumu ma mammals mala bubonic, nimonia, o siama e paʻu
pylori Helicobacter membrane mucous o le manava o le tagata gastritis, papala peptic, faatupuina amonia tsitoksiny
Sibiroyazvennaya coli eleʻele anthrax
botulism wand meaai ipu faaleagaina ōnaga

e mafai ona avea siama leaga se taimi umi i le tino ma mitiia meaai mai ai. Ae peitai, e mafai ona latou faia siama.

siama e sili ona matautia

O se tasi o le siama sili ona tetee - o methicillin. ua sili lauiloa o ia i lalo o le igoa o le "Staphylococcus aureus» (Staphylococcus aureus). O lenei microorganism e mafai ona ia faia e le tasi, ae o le tele o faamai pipisi. O nisi ituaiga o nei siama e tetee atu fualaau mamana ma antiseptics. O le leo o lenei bacterium mafai ona ola i le tamaitusi respiratory pito i luga, i le tatala manuʻa ma auala urinary uma e nofo ai lona tolu o le Lalolagi. Mo se tagata ma se puipuiga malosi e aunoa ma le tulaga lamatia.

Leaga siama i tagata - o taʻua foi faatupu faamai mai fafo typhi Salmonella. Oi latou o sui causative o siama matuitui intestinal ma le taifoi. O nei ituaiga o siama e faatamaʻia ai tagata, ua matautia ona ua latou tuuina atu mea oona e matua matautia i le olaga. A tulai mai le alualu i luma faamaʻi onana ai, e matua maualuga le fiva, a mageso i le tino, e faateleina ai le ate ma atepili. e matuā tetee le bacterium i uunaiga mai fafo eseese. olaga lelei i le vai, i luga o fualaau faisua, fualaau, ma reproduces lelei i oloa mai le susu.

I le faatatau foi siama e sili ona matautia tetan Clostridium bacterium. E tuuina atu e se mea oona e taua o le "tetanus exotoxin". Tagata o loo aafia i lenei mea faatupu, oo tiga matautia, cramps, ma le malosi e oti. Faamaʻi taʻua tetanus. E ui lava i le mea moni e na foafoaina i tua le tui i le 1890, i tausaga uma i le lalolagi oti mai ai le 60 afe o tagata.

Ma le isi bacterium e mafai ona taitai atu ai i le maliu o se tagata - a le fatafata vaivai Mycobacterium. E mafua ai le fatafata vaivai, lea e tetee i fualaau faasaina. I faainu untimely a tagata e mafai ona oti.

Fua Faatatau o le puipuia o le salalau o siama

Leaga siama, microorganisms suafa aoao mai fomai kolisi faatonuga uma. i tausaga taitasi e saili Soifua Maloloina mo metotia fou mo le puipuia o le salalau o siama e matautia i le ola o le tagata. Tusa ai ma le fuafuaga e puipuia o le a le tatau ona e faaaluina le malosi i le sailia o ni auala fou e tetee e maʻi.

Ina ia faia lenei mea, e te manaomia se taimi e faailoa mai le puna o le siama, e fuafua ai le tele o mataupu ma aafia e mafai ai. Tatau manaomia e faaesea i latou o loo aafia ma disinfect Aiga aafia.

O le laasaga lona lua - o le faafanoga o le auala lea e mafai ona faaliliuina atu i siama leaga. Ina ia faia lenei mea, tauaveina aʻoaʻoga pepelo talafeagai i totonu o tagata.

Pulea o le mana nofoaga tuuina atu, faatanoa vai, ma meaai warehouses teuina.

e mafai ona tetee atu ai i tagata taitoatasi siama leaga i soo se auala e faamalosia ai lou puipuiga mausali. ituaiga olaga maloloina, tulafono faavae tumama, puipuia oe lava pe ae maua ituaiga, faaaogaina o meafaigaluega disposable faafomai mamā ma meafaigaluega, tapulaa atoa o le fesootai atu i nuu o loo i puipuiga. Ina ua tui i le eria o epidemiological po locus e talafeagai ina ia tausisia matua i manaoga uma o le mama-epidemiological auaunaga. O se aofaiga o siama e tutusa i lo latou aafiaga i auupega moni.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.