Soifua maloloina, Foma'i
E fa'afefea ona aveese le tele o vai mai le tino o le tagata
O le tino o le tagata e valu sefulu pasene vai. O le tele o le vai e tau atu i le foliga o le edema, o le mamafa o le tau. O le mea lea o le tino na fa'amaonia mai ia i matou na amata ai galuega leaga i lana galuega.
O se tasi o mafuaaga mo le faaputuputuina o le suavai e mafai ona le lelei le taumafa ma le tele o le masima. I nei lava taunuuga e mafua ai le taumafaina tele o le vai e pei o lauti, kofe, mea inu suamalie, ava malosi, ma isi. O nei meainu e masani ona suia ai le vai masani, lea e sili ona afaina i le soifua maloloina.
E fa'apefea ona aveese le tele o vai mai le tino ma faia sa'o? O le fua o aso taitasi o le fa'aaogaina o le susu e tusa ma le 2-2.5 lita. O lea la, e tatau ona e inu sina mea itiiti, ae masani lava. E fautuaina e fa'aaoga vai mama. Fa'aititia le fa'aaogaina o meaai mama (kiliva, nusi i le pia, i'a masima, saisi). O le tele o le vai e tatau ona onā seia ono i le afiafi. A mae'a ona toe iloiloina au mea taumafa, e mafai ona e maua ni taunu'uga lelei.
Afai tatou te faaaogaina le auala masani, e mafai ona e aoao i le auala e aumai le vai mai le tino vave. I lenei tulaga, e mafai ona e aofia ai i au mea taumafa e maua ai le potassium. O nei fualaau mamago, kale kale, pi, pateta, pauka, zucini, ma kapisi, eggplantas, apu ma nati. I nei oloa, o le masima ua toetoe lava a toesea.
E toaitiiti tagata e fia aai, ae leai se aoga. Ina ua maea uma, araisa ma oatmeal foi i le "iloa" le ala e maua ai le vai e sili mai le tino. O le suka o le suka e tele naua i le potassium ma sina vaega ole sodium, lea e saofaga i se suavai lelei. Tagata ta'avale-polofesa e le fa'afuaseia ona faatulaga ni aso fai araisa. Latou te 'aina na o le alala'au alala'au e le'i fa'asalaina mo ni nai aso.
E fa'afefea ona aveese le tele o vai mai le tino, ma faigofie ona tali i tagata e fiafia i le ta'ele ma saunas. O le vevela vevela e fa'afefe vai ma masima i le afu. E le gata i lea, o se asiasiga masani i le sauna ma le sauna o le a fesoasoani e faaitiitia le mamafa. E le manaia le toe manatuaina o le avega faaletino. faatelevaveina vasega faamalositino metabolism, uunaia le faaiuga o sua e ala i glands afu. faatinoina taeao e faateleina ai le malosi o le faagasologa i le tino, tuuina atu o se totogi lelei mo le aso atoa.
Afai e tupu se tulaga ogaoga ma e tatau ona e ave fa'amalosi le vai mai le tino, ona i lea tulaga e mafai ona e fa'aaogaina vaila'au. Ae o na fualaau e fesoasoani e faamama le magnesium, calcium ma le potassium mai le tino, o lea la muamua feutagai ma lau foma'i.
O fualaau uma ua fuafuaina ua i ai aafiaga eseese i le tino o le tagata. E mana'omia lou fa'aaogaina o metotia eseese ina ia maua ai le sa'o mo oe. Ma i lenei tulaga, o le fesili pe faapefea ona aveese le tele o vai mai le tino, o le ae le popole.
Similar articles
Trending Now