Meaai ma meainu, Recipes
Lafoa'i i'a, o se auala e sauniuni ai mo se taimi umi
O i'a i totonu o le paleni o taumafa a tagata e nofo ai i se nofoaga faapitoa, ona o le polotini lea e maua mai ai le tino o le tino, o lo'o i ai le fausaga e sili ona taliaina mo le ga'oina. Ae o le mea sili lea ona taua o le fagotaina o aano o manufasi mo lona teuina umi, ona o lona le mautonu, o oloa o i'a o le a faasolosolo malie le vave. Mo se taimi umi na iloa ai eo matou augatama le auala e fa'aaogaina ai le tele o tekinolosi o lona seleselega, ma e sili ona faigofie ma mafai ona maua, o le salimauina o i'a, talu ai e le mana'omia ni tupe fa'aalu mo so'o se meafaigaluega fa'akinolosi poo oloa e fa'aleleia ai lenei gaioiga, o le autu lea i lenei mataupu Sima masima.
Ae ui i lea, o le gaogao o le gaosiga o le tileti e mana'omia ai le gauai fa'apitoa mai le au taaalo. Manaoga mo ipu e fa'aaogaina mo le salting e faigofie uma ma faigata tele, talu ai ona o mea e masani ona fa'aaogaina i lenei tulaga e matuā fa'amalosi lava i mea e sili ona puipuia, ma mafua ai ona faaleagaina ma le mafai ona gaosia i'a. O le mea lea, o le lisi o pusa, lea e mafai ona faia salting paelo laupapa faatapulaaina ma enamelled atigi ipu omea, se vaega o enamel lea ei ai e oo lava i le faaleagaina i sina. I lenei tulaga, na o le filifilia o le salima o i'a e mafai ona na o na ituaiga o aano o manu i le faagasologa o lenei gaioiga e mafai ona "matua". E aofia ai le aiga o le samani, eleni ma mackerel. E fa'amoemoe i le masima masima i le oloa mulimuli, o le salting i'a e mafai ona maua ai sina salima (6-10% masima), salve (10-14%) ma salima (sili atu i le 14%). O lenei vaevaega e taua tele, talu ai i totonu o mataupu mulimuli e lua, e tatau ona fa'afefeteina i'a i'a ao lei fa'aaogaina.
E masani ona ofoina atu i le tele o auala mea'ai mo le saling i'a, aemaise lava e uiga i mea manogi ma isi mea e maua ai le tofo o le oloa i le lumana'i. E taatele ia i latou uma le fua o le masima ma le taimi o le fa'aogaina o le salting. O i'a e sili ona suamalie e mana'omia le 150 gr. Tima i le tasi le kilokalama o le mamafa o le i'a, faatasi ai ma le sili atu o le salting, o lenei fua faatatau e faateleina i le 300 g. Mo le tasi kg. Ae o le taimi o le salting e feso'ota'i tuusa'o ma le mamafa o i'a taitasi e maua ai togafitiga faapena. O i'a laiti e mafai ona fa'afefe ma e aunoa ma se fa'ata'ita'iga muamua, fa'aaoga pe a uma ona tu'uina i totonu o le vevela fa'asalaga masani i le ituaiga o uta. I lenei tulaga o le taloina o i'a e mafai ona tumau pe a ma le 3 aso. Mo i'a, o manu'a ta'itasi e mamafa i le 300 g. Ma sili atu, e le mafai ona e faia e aunoa ma le aluese mai. Le masima i le tulaga lenei e talafeagai e soosoo tuusao i luga o le tino mate, totogiina faapitoa gauai e faamautinoa ai le maualuga tele o le masima pa'ū tonu i le faatoa iʻa vavae. Mo iʻa tele ma le taimi salting faateleina tele. I lalo ifo, o lenei faagasologa o le su'eina mai le 8 aso, ae i nisi tulaga e mafai ona o'o atu i le lua vaiaso i le laina. O le faagasologa o le teu ma le teuina mulimuli ane e tatau ona faia i totonu o se potu malulu i le vevela e leai se sili atu maualuga atu nai lo le 10-12 ° C. O le fa'afefe o i'a i le suamalie o le a sili atu ona fa'amaonia, pe afai e te faaopoopo atu i le masima sina vaega itiiti o le ammonium nitrate, ae le sili atu ma le tasi vaesefulu o le masima masima. Ma o se fa'ata'ita'iga lenei o se fua mo le fofo solution, e aofia ai mea manogi, lea e iloa e le lautele o le tagata o se "mea manogi". I le 100 gr. Fofo: 87.4 g. Titi, 2.4 g. Pepa uliuli, 6.8 gr. Pe'e suamalie, 0,5 gr. Koriander, 0.3 gr. Cloves, 0.1 gr. Onamoni, i le 0.2 gr. Nutmeg, 0.3 gr. Ginger, 0.1 g. Cardamom, 0.1 g. Rosemary, 2.1 gr. Saltpeter, 1,1 gr. Suga. E tele su'ega masani, ma o tagata uma, pe a mana'omia, e mafai ona latou faia mo ia lava. O le mea autu i lenei mataupu o le faia lea o sauniuniga mo se i'a fou e saogalemu mo lou soifua maloloina.
Similar articles
Trending Now