FaavaeinaTala

O le itumalo o le Emepaea o Roma. Lisi o itumalo Roma

E ui lava i le mea moni e faapea ua le toe i ai le Malo Tele o Roma, lē mate ai le aia i lenei vaitaimi o lo tatou lalolagi o le talafaasolopito anamua. Ina ua maea uma, ae o le Roma o le tuaa o le tulafono ma jurisprudence ona po nei, o le faavae o le setete Europa tele ma o latou treatises faaupufai, ma i le aso e suesueina i iunivesite lauiloa i le lalolagi atoa.

Ae peitai, e oo lava i le faatulagaga masani o le tulaga maoae o le taimi ua mavae ua le itiiti manaia. Pe e te iloa o se itumalo sa faia o le Emepaea o Roma ma le auala lenei iunite o le atunuu? Afai e leai, ona e tatau ona e faitauina mautinoa lenei mataupu! Vave lapatai mai le mataupu faavae o le a tatou talanoa e uiga i le Roma o se mana e tasi. O le vaega i tupu Malo i Sasae ma Sisifo tuanai ai o le faoa faamalosi o le metropolis e le Visigoths ma Ostrogoths.

O le faamatalaga lautele o

I se tulaga lautele, o le "itumalo" e faatatau i le laueleele, e tuuina atu e nisi ofisa sinia o le malo i lona pulea toatasi. O lenei tagata o i totonu o sa igoa imperio lona laueleele. Peitai e toaitiiti iloa o lenei upu i le fa isi tulaga faatauaina. latou i ai iinei:

  • Pei o le tulaga muamua, o le "itumalo" e mafai ona tuuina atu i se tulaga faapitoa. O lea, igoa pr. uiga maritima faapea o le tagata o le sa i ai, i le poloaiga tiute o le solomuli Roma.
  • O le tulaga lava lea e tasi o le tagata i le totogi o nisi o galuega taua. Mo se faataitaiga, pr. frumentum curare i moliaga o le le faaooina atu o le areto.
  • I le faaopoopo atu, o le "itumalo" E le mafai lava ona valaauina teritori a le fili tuuina atu i nisi o taitai. Lava Maketonia consulibus provincia decernitur, faia i le taimi o le faatoilaloina o Eleni.
  • Mulimuli ane, o le igoa o so o faatoa faatoilaloina po o le tuuina atu i le eria tautoga Roma ua uma ona faapipii Pax Romania, «ina Roma."

E tatau ona matauina ua tausia e le Malo i Sisifo Roma le ala o le pulega o lo latou tuaa. O mea uma e fai iinei ma i le lumanai e moni foi mo le basileus Byzantine.

atinae le gata i lea o le "itumalo" ala o le ola

Ua i le AD senituri lona tolu, sa amata ona faalauteleina vave le Roma, lea na oo i le Emepaea o Roma, ua matua faateleina le eria, e mamao maoae le Italia "seevae." Taimi vave, o le laueleele atoa o loo taoto i tafatafa o le Sami Metitirani, ua liliu i le itumalo Roma. Mulimuli ane, 117 TA O le faatumutumuga o se faasologa o le manuia militeli. avea le umiaina o le malo sili ona tele. I le atoa, o le tulaga i lena taimi, sa i ai 45 itumalo, e le faitauina le itulagi 12 i Italia.

A o faia se itumalo fou?

Mo le taimi uma o le manumalo na faailoa taualumaga manino "fusion" o nofoaga fou ma le isi itumalo o le malo: i le taimi muamua le taitaiau, o le faoa faamalosi laueleele fou, e faia ai se delineation uluai. Taua! Pe a talanoaina le Western Emepaea o Roma, e tatau ona faapea atu i lona tuaoi o lenei "taumafaiga" e toetoe lava o le: sa faia uma gaoioiga laueleele atoa i le malamalama ma le faamaoniga o le metropolis (Constantinople).

taualumaga faaletulafono

Le Komisi o le 10 sui auai, e tofia e le Senate, tuuaia "faufauga fuafuaga", e pasi edicts legitimizing le pule le tumau. O nei pepa aloaia vave faapipii poloaiga Senate ma ulozhenija tulafono i le lotoifale (pe afai sa). E le tautala ala, o le faasaoina o le tulafono i le lotoifale o le uiga tupito lea o le malo Roma.

O le mafuaaga lena itumalo uma o le Emepaea o Roma (i le vaitaimi o le popofou o le malo) i se lagona o se tulaga tutoatasi.

le vaitaimi lē tumau

Talu ai sa faamalosia ai le tulaga o le aluga o taimi, ma e sili atu ona naunau tulafono e laugatasia. Le taua o le pa'ū vave tulafono i le lotoifale. Faateleina, "o le tulafono o le itumalo" amata saʻo pulea e le Senate. I le iuga, ulozhenija le lotoifale sa na e faatonutonu ai le vaega lautele tau pulega, ae o isi mataupu uma o loo faia i ai e le tulafono a Roma. Sootaga i le va o tagatanuu o Roma, lea sa nonofo ai ni tagata itumalo o le Emepaea o Roma, pulea edictum provinciale, o le poloaʻiga o le kovana, na ia lomia faasalalau mai le faia o le tofi.

"Poloaʻiga" aoga i le na i le taimi o le nofoaiga a le kovana, ae o le toatele e masani ona tupu faapea e le suia O lona ona muamua i totonu o le pepa aloaia e leai se mea. na pulea le itumalo praetors malosiaga, proconsuls ma propraetor. na auai o latou faamoemoega i le Senta, ma le vili tagata i nei tofiga i tausaga taitasi. Afai e manaomia e ala i le tulaga, o le vaitaimi o le tofi e mafai ona tuuina atu, ae o le faaiuga i ai sa i ai le aia tatau e uma le Senate e tasi.

O le tausaga mulimuli o le malo

I le mulimuli tausaga i luma o le pa'ū o Roma itumalo taufetuli e muamua consuls ma praetors. Latou auai i le mana atoatoa i itumalo pulea. O lenei faamatala le auala a atoatoa le atoatoa le tulaga o le leaga ma incompetence atoatoa o le tele o pule oe na faia galuega, ma fiafia i le lelei sootaga ma le kovana. I lenei vaitaimi, o ia lava o Suria, o le taimi na toetoe lava faoa le itumalo mauoa i le Malo o Roma o ia ma faipule, ma i le tina atunuu o vaega minuscule o lafoga aoina. na faatelevaveina uma lenei le paʻu afio mai o le tulaga sili e tasi.

Lisi o itumalo Roma ma tausaga o lo latou tulai

O lea la, tatou lisi autu itumalo i lea o le Sasae Emepaea o Roma. e le faasolosolo le tafaoga faamasani o le faavae, e pei ona auai o latou conquests e vaitaimi faaupufai eseese i le talafaasolopito o le malo o Roma. O le mea muamua "i lalo o apaau" o Roma tu Sicily, ma ina ua - Sardinia ma Corsica. E tupu i totonu o le 241 ma le 231 TLM faasologa. Ina ua uma ona latou faatoilaloina mamao ma latalata Sepania.

E tupu i le 197 GD. N. e. E tatau ona maitauina i le 27 tausaga i luma o le Sa vaevaeina le vaitau o Kerisiano o le gata i Sepania le itumalo o Lusitania. Lua tausaga talu ona mavae lenei mea, ua ola le atunuu itumalo o Galati. A e mafai ona e iloa, e ala i le amataga o se vaitaimi fou o le pepa Emepaea o Roma faagaeetia ma ona eseese. I le tausaga e 120 TLM. e. Sa faatoilaloina Gaul Narbonne. Aquitaine, Belgian ma sa faapipii Lugdunskoy itumalo ma Numidia i Roma i le 50 TLM, ae eseese, mataupu atoa o le malo amata le gata i le tausaga lona 17 o lo tatou vaitaimi. Itumalo o Rhaetia ma Noricum - '15 TLM.

O lea, ia tuu atu o le faaauau pea. na auai Alpes-Maritimes i '14 (avea Kottiyskie atumauga vaega o Roma le gata i le iloga Nero). E uiga i le taimi o infusion i Roma Peninskih atumauga e mautinoa le iloa, ae tasi e mafai ona manatu e tupu e le i luma atu ma le 200 tausaga.

na manumalo i luga ma Lower Siamani i '17. I le taimi e tasi, sa faavaeina le itumalo Kapatokia.

Peretania, o le mulimuli faatoilaloina Sasae Emepaea o Roma na o '43, ae o le outposts muamua ai na faavaeina tele na muamua atu. na faatoilaloina ai i luga ma Lower Pannonia pe tusa o le 10 tausaga. Muamua latou o se itumalo e tasi, ae le emeperoa Trajan (faataamilo 105 tausaga) sa vaevaeina i ni vaega se lua mo le faigofie o le pulega. O le mea lava lea e tasi na tupu i le Luga ma Lower Miziey. Faatoilaloina i '29, tuueseeseina na tupu i le taimi o le nofoaiga a Domitian, o le iloa le aso o le mea na tupu.

avea tagata tiotio Thrace a itumalo Roma i le 46. mulimuli Dacia ia te ia talu na o le 100 tausaga, ma tua i ai - Arapi, Aremania ma Asuria. Ona foafoaina le Roma o se itumalo i le suafa ... Asia. Dalmatia Roma "malamalama lelei" i le va 159 ma le 169 o tausaga, ma le sefulu o tausaga ao lei faavaeina o latou itumalo o Aferika. faatoilalo Maketonia ma Akaia i le salafa o le taimi lava lea e tasi (tuuina atu po o le sefulu tausaga). e le o iloa tonu Epir aso o le itumalo. O le talafaasolopito talu ai nei faapea o le Emepaea o Roma i le taimi lava na tupu i le taimi o le nofoaiga o le emeperoa o Vespasian.

E le gata i "mauaina"

pau Aikupito 30 TLM. e. talafaasolopito manaia o le itumalo ma Vifiya Pont. Manumalo ai i le 74 tausaga i luma o le fanau mai o Keriso (i le galulue faatasi ai ma le itumalo o Cyrenaica ma Kereta), sa latou matua faalauteleina ina ua mavae na o le iva tausaga. Mulimuli ane, e fitu tausaga ina ua mavae le amataga o lo tatou vaitaimi toe tele mauaa latou teritori. Pe tusa o le mea lava lea e tasi na tupu i le Lycia ma Pafulia. Mulimuli manumalo e oo mai lava i le 25 tausaga ao lei fanau mai o Keriso, ma le osofaʻiga i Lycia pulea e faauma le gata i 43 TLM. e.

faaloaloa O le faatoilaloina o Kilikia mai 64 TLM i le 67 tausaga ina ua mavae le fanau mai o Keriso. le mafai ona auai i Kuperu ma Suria i le taimi e tasi. e mafai ona aofia ai Mesopotamia i le setete i le vave e pei o le tausaga e 115, ae na leiloa le itumalo fou i se ulugalii o tausaga. Toe foi sa na o le afa seneturi mulimuli ane.

E manaomia e faamaea ai le tatou lisi Tingitanskoy Kaisareia ma Mauritania, lea na avea ma vaega o le tulaga i le 40 tausaga ina ua mavae le fanau mai o Keriso. O lea la, o le talafaasolopito o loo inextricably fesootai le Emepaea o Roma i le faatoilaloina o fanua fou e ala lea i le metropolis o se auala uma i le faalauteleina o le faaauau pea, ma le payoff E faapitoa lava le fili malolosi.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.