Faavaeina, Saienisi
Paneta - masaga a le Lalolagi. f paneta Kepler-186, Gloria, Nibiru
E saienitisi na pea Aua le tuua le faamoemoe e saili ia le itiiti ifo nisi faamatalaga molimau e faapea ola Mars tagata sentient. Ae peitai, avanoa suesuega e lē faatapulaaina le lomiga lenei. o loo taumafai ai tagata e ati loloto i le atulaulau, ma ua agai i luma e le aunoa o ana suesuega. O se taunuuga o se sailiga umi, saienitisi ua maua ai se paneta o lona fausaga e talitutusa lava i le Lalolagi. O nei tino selesitila feauauaʻi i le mamao sao mai lona fetu, lea e mafai ai e faailoa atu ai se manatu i luga o le sapalai maua le vai ia i latou. O le mea lea, o le talitonuga o le i ai o le ola i luga o paneta e mafai ona maua foi se aia tatau i ai.
Lua, lafi i tua o le Sun?
Matua talu ai nei, o le physicist Rusia ma astronomer Cyril Butusov ua tuu i luma se hypothesis ofoofogia. Sa ia fautua o loo i ai se paneta masaga o le Lalolagi i le isi itu o le la. Saienitisi taʻua lenei tino selesitila, Gloria. E tusa ai ia te ia, ei ai le tele e tasi ma vaitaimi orbital o le Lalolagi. Aisea e lē o vaaia Gloria ia i tatou? O le mea moni e nana le la fana i luga o le isi itu o lo tatou taamilosaga a le Lalolagi. Talu ai o le tino i le lagi, tatou te le maua le avanoa e iloa ai vaega tele tutusa i le 600 le lautele o lo tatou paneta. I lenei mamao e mafai ona lelei paneta masaga a le Lalolagi.
E faaluaina i le malamalama o tagata anamua
Aikupito ua talitonu lava ua faaeeina i tagata uma ma i le fanau mai e manaomia e le gata i le agaga ae faapena foi lona se faataitaiga lona lua. Faalua i le taimi lava lea e tasi o se ituaiga o Tagata Ulu. o ia faaleagaga i le natura, ae o le vaaia e mata o tagata.
O le talitonu o tagata Aikupito i le mea moni ina ua mavae le maliu o lona agaga masaga ma vavae ese mai ai. I lenei tulaga, o le lua e mafai ona toetu. Ina ia faia lenei mea, na te manaomia le lagolago i le tulaga o se faalapotopotoga po o se faatusa i le tulaga o faatagata, bas-reliefs ma atavali.
O le mea tonu lena na amata le talitonuga o le tino ola pea, lea na iʻu ai i le fausiaina o se vaega tele o tuugamau. talitonu le tagata Aikupito o le tasi ua oo lava i lona masaga ua i ai se aia tatau e le faaauauga o le olaga i le lalolagi, e oo lava i le afterlife.
Fai si mulimuli ane, sa faaalia le manatu lava lea e tasi o le lalolagi Neopythagorean Philolaus. fai mai lenei poto e faapea e le oi ai le ogatotonu o le atulaulau i le lalolagi, ma i le mea ua taʻua o Hestne, o se afi tutotonu. Philolaus o le faavaeina o le talitonuga o cosmogony. I le manatu o le saienisi, paneta uma revolve faataamilo i se afi tutotonu. E aofia ai lava e le o susulu le la, ma faatinoina le matafaioi o le a faata, e atagia mai ai le atamai Hestny. O lea la finau o Philolaus ei ai se paneta masaga o le Lalolagi. o lenei tino selesitila o femaliuaʻi i le taamilosaga e tasi, ae e mo Hesnoy. Philolaus taʻua o le paneta Antizemley. E foliga mai, e tusa ma lona manatu i ai, ma sa i ai se lalolagi o le masaga o le tagata.
O le manatu o le saienisi o fetū o aso nei
O le mea moni e faapea ei ai se paneta masaga o le Lalolagi, e le mafai e saienitisi o aso nei faamaonia po o le faamaonia e sese. Aua e te taliina le fesili, ma nofoaga avanoa nei. Uma lava, o laiti lava le fanua o suesuega, ma faatulaga foi nei masini e mataitu tino selesitila patino.
faaalia saienisi o fetū o aso nei o le taamilosaga faaputuga mafai ai ona tatou paneta o se mea patino. Ma e matua foliga mai io latou luma i le itu patino, valaau dibratsionnymi (se tasi oi latou o le Sun). Peitai, e tusa ai ma saienitisi, le tulaga o le tino i totonu o nei vaega e matua mautu.
E i ai se tala faatusa
Ina ia malamalama ai pe oi ai se masaga o paneta Lalolagi, e tatau ona manatua le faiga Saturn. E pei o le la. Ma ua faapea ona tatou vaai i masina e lua i le taamilosaga, lea e tutusa ma le lalolagi. Lenei na avea Janus ma Epimetheus. O le taimi nei tino selesitila i le fa tausaga atili atu i le tasi le isi ma le "suiga" o latou faataamilosaga. O nei "taaloga" e tatau ona totogi i le fegalegaleaiga i le va o tau i le kalave paneta. O lea, muamua uunaʻia vave Epimetheus i luga o le taamilosaga i totonu. Mai ai lo o mamao i tua avea Janus. O le paneta e uunaʻia ai i le taamilosaga i fafo. Sosoo Epimetheus "ma taofi i luga" avea Janus, ae le tupu ai le fetoaiga. faataamilosaga paneta suia ma aveesea mai le tasi i le isi.
Faamatalaga molimau i le finagalo malie o le teori Butusova
E i ai nisi manatu e taitai atu ai le faaiuga o le tutusa uma o loo i ai se paneta Gloria - masaga Lalolagi. O le mea muamua faatatau i le finauga e uiga i le taamilosaga o lo tatou paneta. E tusa ai ma nisi o lona uiga, ei ai le vaega. O se mafuaaga mo lenei e mafai ona natia mai le mata o lo tatou tino, lea e faateleina ai le mamafa atoa o le orbital faaluaina pe tusa.
Olaga i le Gloria
Afai tatou te manatu o loo i ai le paneta Lalolagi masaga, o le a matuai manaia lenei mea moni i le tagata soifua. O le mea moni e faapea o loo i ai se tino selesitila le mamao lava mai le la, e faapea, ua maua e le aofaiga lava e tasi o le malosi mai ai. O lenei tuuina mai mafuaaga e faapea atu e Gloria ai e mafai o se malo. I lana finauga e mafai ona alu i luga ma i luga. I si moni lomia malo faavae Gloria. O le lalolagi iinei o se ituaiga o le "nuu". I le faamaoniga o lenei mea moni e mafai ona oo i le tulaga tele pe a faaalia le naunau faateleina UFOs i le gaoioiga o loo tutupu i lo tatou paneta. Mo se faataitaiga, o le lele saucers vaaia i luga o le nofoaga o le a pā faaniukilia i Hiroshima, Chernobyl ma Fukushima, o se itula ina ua mavae le faalavelave.
O le a le mafuaaga o le matua gauai tele? O le tulaga matautia mo le Gloria. Ina ua maea uma, o lo tatou paneta e lua i luga o le manatu dibratsionnyh mautu taamilosaga e tasi. pā faaniukilia, na mafua ai e mafai tremors malosi e agai i le lalolagi ma lafo ai i Gloria. Ma o le faamatau e matautia mala i le taimi e tasi mo le paneta lua.
Manatu ai malo Gloria i luma o le lalolagi i lona atinae, e leai se masalosalo, o le a faia fuafuaga e mafai uma mo lo latou lava saogalemu. I le taimi, e le mafai ona tatou talanoa e uiga i se fesoasoaniga taua i le mataupu a tagata. Ae e le faapea la o lenei tutoatasi le a tumau e faavavau.
suesuega NASA
I le 2009, o le US Ofisa o Space faalauiloa le satelite astronomical taʻua Kepler. O le amataga o le 2015 e silia ma le fa afe paneta ua maua, o le i ai o le e toetoe lava a le kuata o lea ua faamauina aloaia. aafia ai tagata tomai faapitoa i suesuega, ma faasilasila aloaia o le mauaina o avanoa e valu ekoplanet papa. E tusa ai ma saienitisi, foundlings - e leai se mea e pei o counterparts Lalolagi.
maua ofoofogia
Sili atu talu ai nei, saienitisi faasilasila mai ua latou maua ai se paneta o le masaga a le Lalolagi. I totonu o lenei sa fesoasoani ia i latou e avanoa satelite "Kepler". O lenei selesitila tino o si tele ma malulu nai lo lo tatou paneta. E tusa ai ma nei uiga, e mafai ona taʻua o se tausoga o lo tatou Lalolagi. I aso nei, peitai, o le paneta Kepler 186- f - masaga o le Lalolagi, ua tatala tagata e suʻesuʻeina fetu. O le lautele o lenei tino selesitila o 14 000 kilomita. O se teisi atu (10%) nai lo o lena o le Lalolagi. O le taamilosaga o le lalolagi fou o loo i le "sone Goldilocks" (le Kepler fetu e taʻua o)
Saienitisi talitonu o le paneta Kepler 186-f - masaga o le Lalolagi, ona o le o lo oi ai le vevela tuutuuga i ai. O le mea moni e faapea e leai foi vevela ma le malulu tele, faatagaina le afioaga i luga o le vai. O lenei sailiiliga fautuaina le i ai o le ola i luga o le paneta.
Mafuaaga e faapea o le Kepler paneta - o se masaga o le Lalolagi, ona tuuina atu e le mamao lea e mai i lona fetu. E pei o le mamao mai le Lalolagi i le la. Foi, suesue talitonu f Kepler-186 e aofia ai le vai, papa ma le uʻamea. O le mai le mea lava lea e tasi e pei o le Lalolagi. Kalave Kepler faapena foi ia i tatou.
Ae o lenei paneta o se masaga o le Lalolagi (tagai i lalo ata) e le o se faatusa o le atoatoa o lo tatou paneta. O le la o loo siomia ai lea taamilomilo Kepler, e mafai ona valaauina se dwarf mumu, aua e tele malulu nai lo oi tatou. I le faaopoopo atu, o le tausaga i lenei paneta le umi na o le 130 aso. Talu ai o le sailia o Kepler-186f i tafatafa "Goldilocks sone" o le fogaeleele e ono aofia ai le vaega o le malulu.
fautua uma le mea moni i luga Kepler-186f paneta ono nofoia.
faia uigaese
I le taeao ma le afiafi i le vanimonimo e mafai ona tausia le paneta, lea i aso anamua e faaigoa i le atua fafine o Roma o le matagofie ma le alofa. I uluai taimi, tagata e suʻesuʻeina fetu ave faia uigaese i le tino iʻu eseese e lua. I le taimi lava lea e tasi na latou tuuina i latou i le suafa Geperus ma Phosphorous.
Nibiru
I tua i le 1982, na faasilasila mai NASA ai le avanoa o le i ai i la tatou faiga la ei ai se paneta. E faamaonia lenei savali i se tausaga pe a na mafai a tamoe satelite faafoliga infrared ona iloa tino selesitila matua tele. O se paneta masaga o le Lalolagi - Nibiru. I totonu o lenei avanoa tetee tele o igoa eseese. Lenei paneta 12 ma paneta X, faapea foi ma le Horned ma tisiketi fai apaʻau.
e matua tele lenei tino selesitila. Nibiru lapoa tele atu nai lo le Lalolagi lima taimi. e faasolosolo paneta X i le fetu, valaauina Dwarf Pogisa tagata e suʻesuʻeina fetu, agai i le taimi e tasi i le la ma i se mea mamao mai ai. A o taimi i lea taimi e jerks ai Nibiru le tasi fetu, o le isi, i le faamatalaina o se sootaga i le va o lalolagi eseese e lua.
O lenei sa o se tino selesitila tele mulimuli i ona masina, faapea foi ma le siʻusiʻu o se vaega tele tele o lapisi. O lenei ituaiga o otaota planetary, o lo o tauaveina le faaumatiaga o mea uma o loo maua i lona ala.
ua siitia Nibiru faasaga i le faagaioiga o le paneta uma o le faiga o le la. valaau tagata e suʻesuʻeina fetu lenei a taamilosaga retrograde. Afai e te vaai e pei o se mea i le faiga o la mamao mai le faafitauli o le Lalolagi o lo tatou lalolagi e le mafai ona alofia. Foliga, e le faʻatasi tupu lenei convergence. E mafai ona faamatala le aisa tausaga ma le oti o le tainasoa, tala o le tusi paia ma le sailia o le ola atamai i luga o le alititai.
E iloa le tagata anamua o lenei paneta. Latou talitonu o atua ola i Nibiru, lea e taʻua Anunnaki. Sa latou faamatalaina o humanoid, e pei o tagata, faatasi ai ma le tuputupu ae o lalo o mita e tolu. Latou talitonu o ia fausia le Anunnaki le pyramids faaaoga tagata o ni pologa. E tusa ai ma talatuu, sa efuefu auro faalelalolagi nei atua lea na faaaogaina e tausia le vevela i totonu o le siosiomaga o le Nibiru. E talitonu o le pyramids i latou lava ma faaaoga e humanoids mo fesootaiga interplanetary. Faamauga o lenei hypothesis o le leai lea o nisi o nei fausaga potu Adormirea, ie potu, lea, sa manatu o fausia nei mea uma.
Similar articles
Trending Now