Soifua maloloina, Faamai ma Tulaga
Fua faatatau o le tuputupu ae ma le mamafa mo tamaitai o le Malosi eseese
Taitasi tina a se taimi fesili ia lava le fesili: "O le atiina ae o le pepe?". e foliga mai o se tasi e avea ma e tele filemu le tamaitiiti, o isi, i luga o le ese mai ai, e tele toaga e mo nisi o tamaiti e matua lelei ua fafagaina, mo isi - a "paʻupaʻua-prihudyuschy". Ina ia malamalama i le sao atoatoa o lona tamaitiiti, e maua e tina uma ona tali, pe a feutagai ma se fomai po o le vaai mo tali i luga o le Uepi Lautele Lalolagi.
A o faatupulaia le tamaitiiti, o le toe ia se taʻui laitiiti sa leai se fesoasoani, ma e mafai ona foliga mai ai i fafo o le vao, ae ua na o se foliga vaaia. Faatasi ma le matua, o le laiti tino o se numera tele o suiga. Ma matua uma e aafia ai e uiga i le lelei o le tamaitiiti e tatau ona atiina ae. O se tasi o mataupu e sili ona faigata mo matua o le fua faatatau o le tuputupu ae ma le mamafa mo teine ma tama. Ma ona uma e atonu o se tasi o nai o le faailoga vaaia lea o le atinae o le foafoaga talavou.
E tatau ona matauina e tama ma teine e atiina ae ese, o lea e tatau ona e tusi e uiga i le tagata lava i latou.
Fua faatatau o le tuputupu ae ma le mamafa mo teineiti
Natura e, e tele ma le maualuga o le tama, ma le teine e maʻaleʻale laiti ma stroynenkie. Ae le na o le itupa o le pepe fuafuaina e le sao atoatoa o le faailoga o le tuputupu ae ma maua le mamafa. E tatau ona malamalama o le ata o faaalia ai le fua faatusatusa o le maualuga ma le mamafa mo teine, e tusa ma. O le mea moni, i le tele o faailoga i fafo atunuu eseese, e pei o se Europa ma se sui o le a eseese manino East Asia i le tuputupu ae. Se isi vaega o le faataamilosaga mismatch - o se olaga ma meaai paleni.
laulau mamafa ma le maualuga mo tamaitai talavou
E ui lava e atiina ae uma ese, ae o le laulau o le faailoga e avea ma faataitaiga e ai ma ua lautele faaaogaina therapists matutua. O le faamatalaga i lenei laulau e faafou e le aunoa, e faapea foi faafou fua faatatau faafuainumera o le tuputupu ae ma le mamafa mo teineiti.
O le laulau faaalia ai le aso moni o le masani i lenei tulaga. E tatau ona tusia o le maualuga ma le mamafa mo teineiti faaalia i ni koluma se tolu: o le tulaga vaivai lava o le tuputupu ae / mamafa, auala ma e matua maualuga tele.
| Tausaga, i tausaga | maualuga matua maualalo | maualuga lautele | maualuga e matua maualuga tele |
| 7 | 111,1 | 116,9-124,8 | 131,3 |
| 8 | 116,5 | 123,0-131,0 | 137,7 |
| 9 | 122,0 | 128,4-137,0 | 144,8 |
| 10 | 127,0 | 134,3-142,9 | 151,0 |
| 11 | 131,8 | 140,2-148,8 | 157,7 |
| 12 | 137,6 | 145,9-154,2 | 163,2 |
| 13 | 143,0 | 151,8-159,8 | 168,0 |
| 14 | 147,8 | 155,4-163,6 | 171,2 |
| 15 | 150,7 | 157,2-166,0 | 173,4 |
| 16 | 151,6 | 158,0-166,8 | 173,8 |
| 17 | 152,2 | 158,6-169,2 | 174,2 |
Lisi tulaga faatonuina mamafa
A o le mamafa, o le averesi ua taua e faapea.
| Tausaga, i tausaga | mamafa matua maualalo | mamafa lautele | mamafa e matua maualuga tele |
| 7 | 17.9 | 20,6-25,3 | 31,6 |
| 8 | 20 | 23-28,5 | 36,3 |
| 9 | 21,9 | 25,5-32 | 41 |
| 10 | 22,7 | 27,7-34,9 | 47,4 |
| 11 | 24,9 | 30,738,9 | 55,2 |
| 12 | 27,8 | 36-45,4 | 63,4 |
| 13 | 32 | 43-52,5 | 69 |
| 14 | 37,6 | 48,2-58 | 72,2 |
| 15 | 42 | 50,6-60,4 | 74,9 |
| 16 | 45,2 | 51,8-61,3 | 75,6 |
| 17 | 46,2 | 52,9-61,9 | 76 |
Afai o se tasi o le laulau (mamafa po o le maualuga) e tutusa ma se matua maualalo po o se matua maualuga tele le taua, ona vave lavea ai le atuatuvale ma tausia e le manaomia le talavou e tomai faapitoa. O le mea moni e faapea e matele lava i le tino talavou ina ia tutupu vave pe telegegese. Mo se faataitaiga, pe afai o le tamaitiiti e matua maualuga, ae o le mamafa o le i ai, i luga o le ese mai ai, e matua maualalo, lea o lena aiaiga e fetalai mai o le a oso maai mea ua taʻua o le tuputupu ae. Le lava lea e tasi e faatatau i le tulai mai maai i le tino mamafa agai i luga. O le tele sili ona leaga, pe afai o le maualuga ma le mamafa o le latalata atu i le tapulaa maualalo o le masani ai. O se mamanu e mafai ona faailoa mai faafitauli i le atinae o le tamaitiiti.
Maualuga ma le mamafa mo se 12 tausaga teine tuai
Pei ona outou silafia, o le 12 tausaga - Ua liliu tausaga mo se tamaitai talavou mai le teine e amata le liliu atu i se teine. Ma o nei suiga, faaletino ma le mafaufau, e matua vaaia. teine e toe fausia le tino, ua faatelevaveina metabolism, lea i avanoa tau atu i le le itiiti ifo maua mamafa. Weight ma le maualuga mo le teine 12 tausaga - i latou fuainumera, e uiga i lea o le aupito itiiti e tatau ona popole matua. I le tausaga lenei, atonu o le slowdown, a pa'ū i atinae faaletino (i totonu o le tulafono), ae toe faaola mai i le faagasologa o le faasolo ina matua teine. O le mea moni, o le onset o matua i le teine e oo mai i taimi eseese taitasi, ma le 12 tausaga le matua e le o taimi uma o se loimata-ese manatu.
Tino Faasino Upu Misasa
teine tuputupu ae e avea ma faataitaiga i luma o le "matua" e tatau ona i ai i le tele 137-164 cm, mamafa e mafai ona e faasolo 27-64 kg. Ae peitai, afai o matua e fai se popolega e uiga i le mamafa o le tino o le tamaitiiti, taumafai e fuafua tino faasino vaega tele. o se auala mautinoa lea e tofotofoina e talafeagai lena i so o se tausaga ma o alii ma tamaitai.
Ina ia iloa e tatau ona mamafa vaevaeina le faasino upu misisā tino e ala i le maualuga squared. Mo se faataitaiga, mamafa 48 kg, maualuga 1,56 - ao 48 (1,56 * 1,56), o lona uiga, 48: 2,4336, e tutusa ma le 19,72.
Mo faatatau masani Pule Faasino Upu Misasa a taua mai 19 e 25. Afai o lenei fuainumera e itiiti ifo nai lo le 19, e faailoa underweight, ma pe afai e sili atu i le 25 - e faapea o se faasiliga.
O le vaitaimi tau soloaiga i teineiti
O le suiga vaitaimi teine - o se faagasologa faigata o le toe fausia o lagona ma le faaletino o se tino talavou. Se tamaitiiti i se isi amata ona iloa le moni o loo siomia o ia ma vaai tagata i se mea na ia le amanaiaina muamua. E mafai ona oo mai se taimi o le atoatoa negation o tulafono uma o le amio. Gaoioiga e feteenai i mea uma, ae e le faapea ua avea le talavou o se tagata leaga, na o na suiga faaletino e tutupu i lenei vaitaimi i le tino o se teine talavou, faamalosia e galulue neura, "ofu", ma ua manino ai le teine o le seia oo i le iuga e malamalama o le mea e. I le taimi o matua o loo i ai matua, o le mafuaaga ua faatelevaveina le faagasologa o atinae, o loo i ai muamua a le faatuai laitiiti, ina ua mavae lea e oo mai a faateleina maai i le fua faatatau o le tuputupu ae ma teine mamafa. E masani lava, e amata lenei oso i le muamua maʻimāsina. Foi, o loo faamatalaina ai le vaitaimi tau soloaiga e le faavaega mulimuli o le totoga ma teine i totonu e atiina ae se numera tele o homone. I le taimi lenei, e tatau ona sili atu ona mataala matua i le teine talavou.
Similar articles
Trending Now