Faavaeina, Saienisi
Le faatulagaga faiʻai o le tagata ma galuega tauave
faiʻai o le tagata fausaga ma galuega tauave o le a talanoaina i lenei mataupu o loo i ai i totonu o le ulupoo ma e aofia ai matagaluega e lima, e aofia ai le midbrain, tumau, posterior, ma se luma elongated. Le faiai averesi matutua mamafa e uiga i le 1.5 kg ma pepe toetoe lava 400 kalama.
O le faiʻai o le tagata, o le faatulagaga ma galuega tauave a lea ua fuafuaina e le gafatia o le tino, lea e aofia ai le ogatotonu, tausia, elongated ma fevaevaeaiga vailauga. O i latou o taua ma le tele hemispheres cerebral, lea e tulaga ese le tagata mai manu. Mai matagaluega eseese oo mai le neura e fesootai le faiai i totoga uma ma receptors tagata. Faatasi ai ma le fesoasoani a taunuuga uaua faiai iloiloga ma faagasolo e le aafiaga fafo ma stimuli, ma faatupuina foi le tali talafeagai ia i latou. O le faiʻai o le tagata, o le faatulagaga o ona matagaluega ma galuega tauave faagaoioia i se auala e sili ona lelei fetuunai i tuutuuga o le siosiomaga. E ala i lenei faatulagaga, o loo i le faagasologa o le tuufaatasia o gaoioiga o totoga ma aano o le tino uma o le tino, e fuafua lava i itu eseese.
Medulla oblongata o se faaauauga o le maea alio. E tauaveina le conduction ma galuega tauave ata. I fafo, ua ufiufi i se mea sinasina ua avea ma se ala conductive mo le faiʻai. O lona vaega autu e aofia ai mataupu efuefu, o se vaega o neurons nafa ma le neura parasympathetic. o loo i ai Medulla se nofoaga autu o gaoioiga fatu, respiratory ma nofoaga autu vasomotor. O Ia o nafa foi mo le reflexes alimentary unconditioned ma reflexes puipui.
Hindbrain, o le fausaga ma matafaioi o lea tuuina atu se galuega tauave ata, e aofia ai le cerebellar pontine ma alalaupapa medullary. I luga o le medulla oblongata ua alalaupapa cerebral, lea o loo i le ogatotonu o le mutaaga uaua vaaia ma oculomotor. Foi oo ala i le uunaiga mai le oblongata medulla i le pito i luga o vaega o le faiʻai. E faamaopoopoina le gaoioiga o le tino o le tagata, faapea foi ma lagolagoina lona paleni o le cerebellum. E aofia ai le hemispheres lua ma le vaega tutotonu, ma ufitia i mataupu faaefuefu. Le atinae sili ona malosi o le cerebellum tulai mai i le va o le 5 ma le 11 masina o le olaga.
Fausaga ma galuega tauave o le midbrain tuuina atu se auditory ma faamatalaga vaaia le faagasologa atoa tagata. e aofia ai le vaega lenei o le faiai o vae e lua e fesootai atu i le feoloolo ma medulla, faapea foi ma le taualuga, pe afai o le nofoaga autu o stimuli vaaia ma auditory.
Vailauga faiʻai o le tagata e aofia ai le thalamus, epithalamus, geniculate tino ma itulagi podbugornoy (hypothalamus). O Ia o nafa mo le gaoioiga o le tutotonu neura o le tagata. Thalamus faamaopoopoina maaleale, foliga faaalia, taga ma isi lagona faaletagata. e nafa ma le hypothalamus mo le neura autonomic ma e mafai e le metabolism, endocrine galuega tauave, ma faia foi ma le faamaopoopoina o le moe. tino Geniculate aofia ai nofoaga autu o vaaia ma auditory.
O le forebrain o le tagata, o le faatulagaga ma galuega tauave a lea ua faaautu i le puleaina o le tino atoa, ua faia i luga o le hemispheres cerebral, lea ua fesootai i le callosum corpus. ufitia mataupu efuefu faapitoa le cortex cerebral. Faafetai ia te ia, e tuuina atu auala mo le faailoilo mai le faaiuga neula. Paʻu forebrain loo 6 faaputuga eseese o faaiuga uaua ma vaevaeina furrows 4 vaega e faaaogaina i: o le lobe frontal, parietal, faaletino ma le occipital. E sili ona maualuluga o le lobe frontal, lea o loo vavae ese mai le sulcus autu o le lobe parietal. I le tala frontal lobe mo le tusa o le 50 pasene o le vaega tele atoa faiai. o paʻu o le faavae o le tulaga o le mafaufau o se tagata. O le aia tatau ma le itulagi tauagavale e teisi eseese, faatasi ai ma le taunuuga o le itulagi tauagavale e nafa mo le mafaufau lavelave ma le aia tatau - mo le fatufua.
Similar articles
Trending Now