Meaai ma meainuFa'ataunu'u i le maualalo o kalori

E i ai le starch i kararots, fa'i, lemoni ma kukama?

E toatele tagata latou te iloa o le maso o le vaega lea o vaila'au fa'amalosi, ia e talafeagai mo le galue masani o le tino.

Pe a 'aina e se tagata mea'ai e maua i le ga'o, o le tele o le kulukose e faia i totonu o le tino e ala i enzymes, lea, e ui i lea, e faigata ona fa'asolo. Ina ia vave ona tagofia, o mea taumafa e vevelaina: vevela, kuka, tao.

E afaina mai le malo

O le mea e sili ona leaga mo le soifua maloloina o le malosi lea, o le pau lea e leai se manogi, leai se tofo. O le a le mea matautia, i le manatu o tagata atamamai?

O le mea moni e fa'apea, i le faagasologa o le fa'apalapalaina, e fa'aleleia ai le maualuga o le fa'amalosia o le inisalini, lea e o'o atu ai i le tele o ituaiga o le soifua maloloina, mai le fa'aleagaina o le hormone i le atherosclerosis.

I le taimi nei, o le tele o tagata fai mea'ai e manatu o le maso o se fa'alavelave matuia i le mamafa o le mamafa, aua latou te matua mautinoa o meaai e tele i le polysaccharide o lo'o i luga, e mafai ona e maua atili pauna i se mataupu o aso. O le mafua'aga lea mo le tele o fafine o le fesili pe oi ai le malolo i kāloti ma isi fuala'au maloloina lelei, e matua talafeagai lava. Se'io tatou mafaufau i ai i auiliiliga.

Manua i karuti

E le o se mea faalilolilo o kāloti o se faleteuoloa o vitamini ma fuamini e fesoasoani ai e fa'amalosia le soifua maloloina. O le taua faapitoa, o le mea moni, beta-carotene. Ae ei ai se maso i totonu o kāloti? Ioe, mautinoa. E tasi le selau karamu o le lanu moli e aofia ai le 1.4 kalama o le polysaccharide o lo'o ta'ua i luga.

Ou te fia tosina atu i latou o loo fiafia i le fesili: "E i ai le starch i kararots?" I luga o le fugalaau o le fualaau faisua, lea e faigofie ona afaina ai le fiva. E na o le fa'amaoniaina o le fa'aogaina o mea'ai, fa'aleleia atili o ma'i o le manava, ma puipuia ai le mea'ai mai le pala i totonu o o tatou inumaga.

O ai e popole faapitoa lava pe i ai le malolo i kāloti, e tatau foi ona iloa o le a'a moli e aofia ai le tele o le solasolo, e pei o se mea e maua mai i mea'ai laiti-calo, e le talafeagai. I so'o se tulaga, o le maso o lo'o i totonu o kāloti, e ui lava i ni mea laiti.

Manua i fa'i

Leai se mea e sili atu ona manaia o le fesili lea pe iai le malo i se fa'i.

E tatau ona maitauina o nei fualaau aina e aoga foi mo o tatou tino, aua e le gata ina latou faamauoaina ai mea'ai, ae maua ai foi le malosi. O le mea e sili ona fiafia i ai o manuki e le mafua ai se fa'afefe o le ma'i, e mafai ona 'aina e tamaiti mai le pepe.

O le mea moni, o le fesili pe i ai le malolo i se fa'i e tatau ona tali lelei. O le selau kalama o fualaau aina suamalie e aofia ai le 2 kalama o le polysaccharide.

E tatau ona maitauina o le tele o le paluga o lo'o maua i ni fa'i va'ai. Afai e fa'aaogaina e avea ma mea'ai, ona mafai lea ona fa'aosooso le fa'aogaina o le polysaccharide i le gaosiga o le kesi, ma le malolo e le mafai ona ta'alo i totonu o le tootoo laiti - o lenei galuega e ave i luga e le manoa lapoa. A o oe matua, o le polysaccharide e liua i le kulukose, o fua o fua matutua e sili atu ona suamalie nai lo le lanumeamata, ma e sili atu ona vave gauai.

Ae ui i lea, o nisi foma'i e finau faapea o meaai e aofia ai se maomao faigata-to-vae e fa'aitiitia ai le ono mafai ona maua i le kanesa o le manava. Ae ui i lea, o sea ituaiga o mana'oga e mana'omia se fa'atagaga faasaienisi.

Manua i le kukama

O le tele o sui o feusua'iga vaivai e fia iloa le tali i le fesili pe i ai le malolo i le kukama. E le o se faalilolilo e faapea o se fualaau lanu meamata e 95% vai, ma o le isi o meaola, vitamini ma masima.

Kukama o lo'o i ai mea e fa'asili ai, o lea na te aveesea ai mai le tino ia fusi ma toxins uma. Ae ui i lea, ei ai se malolo i totonu o le kukama? Ioe, ioe. Ae peitai, o ona anotusi e itiiti lava. E selau kalama o le fualaau faisua e na o le 0.1 kalama o le polysaccharide. I le taimi lava e tasi, o le kukama o se mea maualalo-kalori oloa, o le mea lea e matua le fautuaina e le au fai mea'ai i le taumafataga mo i latou e mamafa tele. E tatau foi ona maitauina o le laumei lanumeamata e tumu i fiva, lea ei ai sona aoga aoga i le faiga o mea'ai.

Manua i le u'amea

O le fesili pe i ai le malolo i totonu o le pi e matua malamalama lava. E tatau ona faamamafa atu o lenei fua o se punavai foi o vitamini ma macronutrients. O lo'o i ai le tele o ituaiga mea aoga, e aofia ai: diuretic, antisclerotic, antibacterial, vasoconstrictive, hematopoietic.

E selau kalama o pears e aofia ai le 0.5 kalama o le malo.

Pule i lemoni

O le lemoni ua leva ona taua o le "ola o le tino ola pea", talu ai o loo i ai se togafitiga faafoma'i, anti-inflammatory ma le faamalologa. O mea aoga o lo'o maua i lenei fualaau suamalie oona e fa'amalosia ai le tino o le tino, ae o le vitamini C, o lo'o aofia ai, o le a fesoasoani e fo'ia le malulu. E le gata i lea, ua fautuaina le citrus mo togafitiga o le atherosclerosis, avitaminosis, ma'i fatu cardiovascular, oona.

Ae ei ai se malolo i le lemoni? I lenei tulaga, o le tali e leaga.

Pule i le sisi

Mai le tulaga o le vaai i le meaola, o le sisi o se oloa sili ona taua. Aisea? O lenei mea ua fa'amatalaina e le mea moni o lo'o i ai uma mea aoga o lo'o i totonu o le susu, ae na'o se tikeri sili atu o le fa'amoemoe. Fa'apitoa, amino acids, e maua i le sisi, e sili le aoga i le soifua maloloina o tagata. Ae ui i lea, se'i o tatou fesiligia le fesili masani e uiga i le i ai o le malo i le sisi? Ma o le taimi lenei e le lelei le tali.

Pule i le susu

O le susu atoa o se mea masani lea e fa'aaogaina le vevela fa'amalosi a'o lei o'o i le faleoloa. Ae ui i lea, o le mauaina o sea ituaiga oloa i supermarkets e toetoe lava a le mafai. Afai tatou te talanoa i ai, o le tali i le fesili pe oi ai le masini i le susu, o lo'o fautua mai ia lava. E masani lava, e leai se polysaccharide i totonu.

Ae ui i lea, o lo'o i ai se isi fesuiaiga o le "povi" oloa - o le susu o le "toe fa'aleleia", lea e faia i se vaega mafanafana, ma o se vaega mai le susu atoa. E masani lava o ia ma e pa'u i luga oa tatou faleoloa faleoloa. O le mea e leaga ai, o le tele o aoga o sea oloa e itiiti ma talu ai ona ua fa'amamago, o le susu e 90% leiloloa ona mea aoga.

E toatele tagata e iloa o le toatele o le pisinisi o le alamanuia susu i le taumalulu e pei o se mea mata faaaoga oloa masani. Ma o le maualuga o le ga'o ga'o o le susu mai le fa'atau oloa e ese. O le i'uga, ina ia fa'aitiitia le tau ma fa'aititia le tau o le gaosiga, e masani ona fa'aaogaina e le kamupeni susu susu mea'ai. Latou te faaopoopo foi le soda ma le sima e mautinoa ai o le "povi" oloa e teuina umi. O le mea lea, e mafai lava ona maua le maso i le susu o le "gaogao". E mafai ona e siakiina lenei mea i se auala faigofie lava: fa'aititia ni nai mataua o iodine i totonu o le ipu susu, ma a mae'a le suavai, ona fa'aopopoina lea o le polysaccharide i le oloa.

Faaiuga

E ui lava i le talitonuga maumaututu o nisi o tagata fai mea'ai i le afaina o le maso e mafua mai i le mea moni e mafua ai le lafoaia o ga'o, e tatau i se tasi ona amanaia ona lelei mo o tatou tino. Fa'afetai i le polysaccharide, tatou vave fa'afouina le malosi. E le gata i lea, o le maso o lo'o aafia i le fa'atonutonuina o le kulukose o le toto, o lea o tagata e maua i le ma'isuka e masani ona 'ai i mea'ai e mau'oa. E tatau foi ona manatuaina o le tele o mea'ai e mafai ona fai e aunoa ma le malolo.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.atomiyme.com. Theme powered by WordPress.